João 13
Umbu-Ungu No Penge NT (UBU_NOP) vs NTLH
1 ⸤Juda yambomane ponie tenga tenga kolea aili Jerusalleme ongo akuna suku⸥ Pulu Yemone enenga anda kolepalime Naa Topa We Omba Purumu mele pilingindu kongi sipisipi nonge walemo opali mele wendo ombá terimu.* Yesusi yu nondopa ma kolea mundupe kelepa Lapa molorumuna pumbe yu kinié mele pilirimu.** Yuni yunge mana moloringi yamboma konopu monjipe molorumu mele pe kinié kepe yu kolombando ene kamu paa konopu monjipe kolorumu.
1 Faltava somente um dia para a Festa da Páscoa . Jesus sabia que tinha chegado a hora de deixar este mundo e ir para o Pai. Ele sempre havia amado os seus que estavam neste mundo e os amou até o fim.
2 Yesusi yunge opa tou yema Saimono Isikeriote malo Judasini lipe simbe ungumu ⸤kurumanga nomi⸥ depelemone* Judasi yunge konopuna koronga panjinjipili,** Yesusi kinie yu lombili andolime kinie ipupini langi nongo moloringi.***
2 Jesus e os seus discípulos estavam jantando. O Diabo já havia posto na cabeça de Judas, filho de Simão Iscariotes, a ideia de trair Jesus.
3 Yesusi pilipelie, Lapane melema pali yu “Nokoi.” nirimu, yu Pulu Yemo mundupe kelepa manie orumu, altopa Pulu Yemo molombana olando kelepa pumbe terimu mele pilipe molorumu.
3 Jesus sabia que o Pai lhe tinha dado todo o poder. E sabia também que tinha vindo de Deus e ia para Deus.
4 Aku sipe pilipelie, yu langi nongo moloringimu mundupe kelepa ola angilipelie yunge ola wale pakoli pakorumumu kulupe wendo lipe nosipe, kendemandemane yambomanga kimbu kulumiye tonjingindu teringi mele* yuni aku sipe kangi kulu toli múlu te lipe panjipelie nirimumuni,
4 Então se levantou, tirou a sua capa , pegou uma toalha e amarrou na cintura.
5 pellete tenga no ondo lepa mundupe yu lombili andolimenga* kimbuma pulu monjipe kulumiye tonjipe kulu toli múlumu porona panjirimumuni kulu tonjirimu.
5 Em seguida pôs água numa bacia e começou a lavar os pés dos discípulos e a enxugá-los com a toalha.
6 Kulumiye topa kulu tonjilipe ombalie Saimono Pita molorumuna orumu kinie Pitane yundu nimbendo: “Ailimu, nuni nanga kimbumu kulumiye tonjini tekenoye? Paa manda molo!” nirimu.
6 Quando chegou perto de Simão Pedro, este lhe perguntou: — Vai lavar os meus pés, Senhor?
7 Yesusini pundu topa yundu nimbendo: “I tekero mele nu kinié naa pilkinu nakolo pe pilini.” nirimu.
7 Jesus respondeu:
8 Pitane yundu nimbendo: “Nu nanga ye ailimu kene kinié kepe pe kepe nuni nanga kimbutolo kulumiye paa naa tonjini, molo.” nirimu. Yesusini nimbendo: “Kulumiye naa tonjindu liemo nu kinie na kinie pea tapu topo naa molombolo.” nirimu.
8 — O senhor nunca lavará os meus pés! — disse Pedro.
9 Yesusini aku nirimuna pilipelie Saimono Pitane ⸤‘Kimbu ki kepe kangime pali kulumiye tonjimbe kinie paa kamu kamu pea tapu topo andombolonje.’ konopu lepalie⸥ nimbendo: “Ailimu, aku temba kene kimbu mindi molo! Kimbu ki kepe kangime pali kulumiye tonji!” nirimu.
9 — Então, Senhor, não lave somente os meus pés; lave também as minhas mãos e a minha cabeça! — pediu Simão Pedro.
10 Yesusini nimbendo: “Yambo te yunge kangime pali kulumiye topalie pe yu kolea tenga pulimo kinie yunge kimbuna ma angilimoma kelepa kulumiye tolemo kinie yu kangime pali altopa kake telemo. Kinié ene kake tepili molemele, nakolo ene pali molo.” nirimu.
10 Aí Jesus disse:
11 Yuni pilipelie ‘Ene molemelemanga ye tene na lipe nanga opa touma simbe tekemo.’ nimbe pilipelie ‘Kanu yemo konopu kalaro molopili molemo.’ nimbendo ungu iku topa “Ene pali kake tepili naa molemele.” nirimu.
11 Jesus sabia quem era o traidor. Foi por isso que disse: “Todos menos um.”
12 Kanu kinie yuni enenga kimbuma kulumiye topa pora sinjipe, yunge ola wale pakolimu lipe pakopa kelepa manie molopalie nirimumuni, ene walsipe pilipelie nimbendo: “Nane kinié enenga tenjindumunge ulu pulumu enene pilkimiliye?
12 Depois de lavar os pés dos seus discípulos, Jesus vestiu de novo a capa, sentou-se outra vez à mesa e perguntou:
13 Enene na imbi lelkolie “Ungu Mane Silimu” nilimelela, “Ailimu”* nilimelela. Aku imbitolo papu lemele, na aku sipu moliomo.
13 Vocês me chamam de “Mestre” e de “Senhor” e têm razão, pois eu sou mesmo.
14 Na enenga Ailimu molopo enenga Ungu Mane Silimu molio nakolo pe kinié kendemande koropamane telemele mele tepo enenga kimbuma kulumiye tonjindu kene ene kepe ‘Kendemande koropama mele molamili.’ ningu anju yando eneno kimbu kulumiye tonjengila.*
14 Se eu, o Senhor e o Mestre, lavei os pés de vocês, então vocês devem lavar os pés uns dos outros.
15 I ulu pulumu nane ‘Ene teangi.’ nimbu lipu ora sindu kene enene aku siku pe pe kepe teangi. ⸤Kimbumundu mindi naa nikiru. ‘Ene ‘Yambo peangama molopolie yamboma lipu naa taponjimulú.’ naa ningu, ‘Kendemandema mele molamili.’ ningu molangi.’ nimbu i ulumu tendu.⸥
15 Pois eu dei o exemplo para que vocês façam o que eu fiz.
16 “Nane enendo paa sike nimbu sikirumu: Kongono tenjili yambo tene yunge nokoli yemo ‘Manie mele pupili.’ yu ‘Ola mele pambo.’ manda naa nimbé.* Yambo kongono pupe tenjilimo yambo tene ‘Yu kongono pupe tenjipili.’ nimbe mundulimo yambomo ‘Manie pulimo.’ yu ‘Olandopa mele molemo.’ manda naa nimbé kene na enenga ailimu molopolie enenga kongono keri te tenjindu aku mele ene yambo lupemanga aku siku kongono tenjengila.
16 Eu afirmo a vocês que isto é verdade: o empregado não é mais importante do que o patrão, e o mensageiro não é mais importante do que aquele que o enviou.
17 Enene i unguma pilku konjikulie nikiru mele tenge kinie ene molko konjiku konopu singí.” nirimu.*
17 Já que vocês conhecem esta verdade, serão felizes se a praticarem.
18 “Nane “enendo” nikiru akumu enendo pali naa nikiru. Nane enenga konopuma kanopolie ‘Nanga yema molangi.’ nimbu ou mako torundu,* nakolo ‘Pulu Yemonga bokuna ungu te molemo mele aku sipe wendo opili.’ nimbu nane enenga ye te mako torundu. Aku ungumu molemo mele i sipe:nilimo.
18 — Não estou falando de vocês todos; eu conheço aqueles que escolhi. Pois tem de se cumprir o que as
19 “‘Aku ulumu wendo ombá kinie ‘Na sike ou molorumu, kinié molopa mindi pulimo yemo.’* ningu tondolo munduku piliengi!’** nimbu aku ulumu ou wendo naa opili nane aku ungumu ene nimbu sikiru.
19 Digo isso a vocês agora, antes que aconteça, para que, quando acontecer, vocês creiam que “
20 Nane enendo paa sike nimbu sikirumu: Yambo te “Nanga kongono tenjipui.” nimbu lipu mundulio yambomo kolea tenga pupe yambo te molemona pulimo kinie ‘Papu okono. Pea molambili oi.’ nilimo yambomone na kepe ‘Pea molambili oi.’ nilimola. Kanu kinie kanu yambo nando “Pea molambili oi.” nilimo yambomone na lipe mundurumu ye Tara kepe “Pea molambili oi.” nilimola.” nirimu.
20 Eu afirmo a vocês que isto é verdade: quem receber aquele que eu enviar estará também me recebendo; e quem me recebe recebe aquele que me enviou.
21 Yesusini aku nimbelie nirimumuni, yunge konopumu paa umbuni terimuna yu lombili andoli yemando nimbe sipelie nimbendo: “Nane ene paa sike nimbu sikirumu: Ene molkomele yemanga tene na lipe nanga opa touma simbe.” nirimu.
21 Depois de dizer isso, Jesus ficou muito aflito e declarou abertamente aos discípulos:
22 Yuni aku nirimuna pilkulie lombili andolime eneno anju yando kumbikerena nemo nemo ningu kanokolie ‘Naene aku tembamondo nikimunje?’ konopu leringi.
22 Então eles olharam uns para os outros, sem saber de quem ele estava falando.
23 Enenga ye te, kanumu Yesusini paa konopu monjirimu,* aku yemo Yesusi molorumuna nondopa molorumu.
23 Ao lado de Jesus estava sentado um deles, a quem Jesus amava.
24 Akumunge Saimono Pitane aku yemondo olo topa kiyongo nimbelie nimbendo: “Yu naendo nikimunje? Walsiku pili.” nirimu.
24 Simão Pedro fez um sinal para ele e disse: — Pergunte de quem o Mestre está falando.
25 Kanu kinie lombili andoli kanumu Yesusi molorumuna nondopa pupe molopalie yundu komuna olo topalie nimbendo: “Ailimu, naendo ninuye?” nirimu.
25 Então aquele discípulo chegou mais perto de Jesus e perguntou: — Senhor, quem é ele?
26 Yesusini pundu topa nimbendo: “Nane langi te lipu simbu ye akumundu nindu.” nirimu. Aku nimbelie langi te lipe Saimono Isikeriote malo Judasi sirimu.
26 — É aquele a quem vou dar um pedaço de pão passado no molho! — respondeu Jesus. Em seguida pegou um pedaço de pão, passou no molho e deu a Judas, filho de Simão Iscariotes.
27 Yesusini langi sirimumu Judasi lirimu kinie yunge konopuna ⸤kurumanga nomi⸥ Setene* sukundu purumu kinie Yesusini yundu nimbendo: “Nuni ulu teni tekenomo welea puku tepui.” nirimu,
27 E assim que Judas recebeu o pão, Satanás entrou nele. Então Jesus disse a Judas:
28 nakolo langi pea nongo moloringi yema Yesusini Judasindu ungu nirimumunge pulumu naa piliringi.
28 Nenhum dos que estavam à mesa entendeu por que Jesus disse isso.
29 Judasini enenga kou walemo nokonjilimomonga marene pilkulie, ‘ ‘Pulu Yemone olionga anda kolepalime Naa Topa We Omba Purumu mele* pilimulundu langi nomolo mare pupe topo topa lipupili.’ nimbe nikimunje molo ‘Yambo koropama lipe taponjipe kou te pupe sipupili.’ nimbe nikimunje.’ konopu leringi.
29 Como era Judas que tomava conta da bolsa do dinheiro, alguns pensaram que Jesus tinha mandado que ele comprasse alguma coisa para a festa ou desse alguma ajuda aos pobres.
30 Judasi langi sirimumu lipelie walsikale omba pena purumu. Omba pena purumu kinie kolea sumbulu topa pepili omba pena purumu.
30 Judas recebeu o pão e saiu logo. E era noite.
31 Judasi Isikeriote pena purumu kinie Yesusini we lombili andoli ulkena pea moloringimendo nimbendo: “Kinié Manie Omba Mana Ye Au Lerimu Yemonga imbimu paa olandopa molomba tekemo.* Kanu kinie yunge imbi paa olandopa molombamonga Pulu Yemonga imbimu kepe paa olandopa molomba.
31 Quando Judas saiu, Jesus disse:
32 Kanu kinie Manie Omba Mana Ye Au Lerimu Yemonga imbi paa olandopa molombamonga Pulu Yemonga imbimu paa olandopa molomu liemo* Pulu Yemone kanu yemonga imbimu kinie ‘peatolo paa olandopa molopili.’ nimbé. Aku nimbémo paa nondopa isili mele nimbé.
32 E, se por meio dele a natureza gloriosa de Deus for revelada, então Deus revelará em si mesmo a natureza divina do Filho do Homem. E Deus fará isso agora mesmo.
33 “Nanga ambolangoma, na ene kinie layekolo molkoro. Pe enene na koroko kelenge. Juda ye ailime ou aku sipu nindu mele kinié* enendo aku sipu nimbu sikiru. Na pumbu tekero kolea akuna ene manda naa onge.”** ⸤nirimu.⸥
33 Meus filhos, não vou ficar com vocês por muito tempo. Vocês vão me procurar, mas eu digo agora o que já disse aos líderes judeus: vocês não podem ir para onde eu vou.
34 “Nane ‘ene teangi.’ nimbu ungu mane kondengamo ene nimbu sikirumu: Ene anju yando konopu monjengi. Nane ene konopu monjindu mele ene anju yando aku siku konopu monjengila.
34 Eu lhes dou este novo mandamento: amem uns aos outros. Assim como eu os amei, amem também uns aos outros.
35 Ene anju yando konopu monjíngi liemo aku siku tenge kinie we yambomane kanokolie ‘Ene nanga lombili andolime molemele.’ ningu kanonge.” nirimu.
35 Se tiverem amor uns pelos outros, todos saberão que vocês são meus discípulos.
36 Saimono Pitane yu walsipelie nimbendo: “Ailimu, nu tena puniye?”* nirimu. Yesusini pundu topa nimbendo: “Na pumbuna nu isili ou manda naa oni. Nakolo pe nu sike lombili oni.” nirimu.
36 Simão Pedro perguntou a Jesus: — Senhor, para onde é que o senhor vai? Jesus respondeu:
37 Pitane walsipelie nimbendo: “Ailimu, nu puni aulkena na isili ou nambemuna manda lombili naa omboye? Na nu lipu taponjipu kolondu liemo mandala.” nirimu.*
37 Pedro tornou a perguntar: — Senhor, por que eu não posso segui-lo agora? Eu estou pronto para morrer pelo senhor!
38 Yesusini pundu topa nimbendo: “Nu sike na liku taponjiku koloniye? Nane nundu paa sike nimbu sikirumu: Kera gulta ou ko naa topili nuni ⸤pipili kolkolie⸥ wale yepoko nando kolo toko “Yu naeye? Na naa kanolio.” nini.” nirimu.
38 — Está mesmo? — perguntou Jesus. — Pois eu afirmo a você que isto é verdade: antes que o galo cante, você dirá três vezes que não me conhece.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar João 13, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.