João 11

Umbu-Ungu No Penge NT (UBU_NOP) vs NTLH

Sair da comparação
NTLH Nova Tradução na Linguagem de Hoje 2000
1 Ye te kuru torumu, yunge imbi LLasirasi. Yunge kolea Betani, akuna yunge kemulu Maria kinie Matatolo pea moloringi.
1 Um homem chamado Lázaro estava doente. Ele era do povoado de Betânia, onde Maria e a sua irmã Marta moravam.
2 Kanu ambo Mariane pe walse Ailimunge kimbuna kopongo wele ondo lepa ape kanjinjipelie Maria yunge penge indimuni Ailimu yunge kimbuna kulu tonjirimu.* Ambo akumunge kemulu LLasirasi kuru torumu.
2 (Esta Maria era a mesma que pôs perfume nos pés do Senhor Jesus e os enxugou com os seus cabelos. Era o irmão dela, Lázaro, que estava doente.)
3 Yunge kemulutolone LLasirasi kuru torumuna Yesusi molorumuna ungu te ningu mundukululie ningilindu: “Ailimu, nuni konopu monjilino yemo kuru tomu.” niringili.
3 As duas irmãs mandaram dizer a Jesus: — Senhor, o seu querido amigo Lázaro está doente!
4 Yesusini aku ungumu pilipelie yu lombili andolimendo nimbendo: “LLasirasi kuru tokomomo manda naa kolomba, molo. Pulu Yemonga tondolomo mona lepa yunge imbi ola molombamonga yu kuru tokomo. Yu kuru tokomomonga Pulu Yemonga Malonga tondolomo mona lepa imbi ola molombala.” nirimu.*
4 Quando Jesus recebeu a notícia, disse:
5 Yesusini ambo Mata kinie angenu Mariatolo eltenga kemulu LLasirasi kinie ene paa konopu monjirimu
5 Jesus amava muito Marta, e a sua irmã, e também Lázaro.
6 nakolo LLasirasi kuru torumu pilipelie yu molorumu koleana wale talo we molorumu.
6 Porém quando soube que Lázaro estava doente, ainda ficou dois dias onde estava.
7 Wale talo molopalie pe yu lombili andoli yemando* nimbendo: “Olio kolea Judia disirikindu kelepo yando pamili.” nirimu.
7 Então disse aos seus discípulos:
8 Nakolo enene ningindu: “Rapai,* Juda ye ailimene** nu ou kouni tonge teringi kanumu. Pe nu akuna kelko puni tekenoye?” niringi.
8 Mas eles disseram: — Mestre, faz tão pouco tempo que o povo de lá queria matá-lo a pedradas, e o senhor quer voltar?
9 Yesusini pundu topa ungu iku topalie nimbendo: “Wale tenga ekendo kolea sumbulu topa, ekendo tangopa naa telemoye? Kolea tangolemo kinie yambo te ma koleana pa tenjilimona pupelie aulke sumbi sipe kanopa pupe manda a naa tolemo.*
9 Jesus respondeu:
10 Nakolo yambo te ipulueli pulimomo pa tenjilimu yu kinie naa pelemomonga yu a tolemo.” nirimu.
10 Mas, se anda de noite, tropeça porque nele não existe luz.
11 Aku nimbelie pe yuni altopa enendo ungu te pea nimbendo: “Olionga pulu lemo ye LLasirasi uru pelemo. Nakolo nane pupu yu topo makinjimbu.” nirimu.
11 Jesus disse isso e depois continuou:
12 Yunge lombili andolimene ningindu: “Ailimu, yu uru pemu liemo kelepa kapola molombamo.” niringi.
12 — Senhor, se ele está dormindo, isso quer dizer que vai ficar bom! — disseram eles.
13 Yesusini LLasirasi kolorumumundu nirimu nakolo yunge lombili andolimene ‘Yu we uru pelemo.’ konopu leringi.
13 Mas o que Jesus queria dizer era que Lázaro estava morto. Porém eles pensavam que ele estivesse falando do sono natural.
14 Aku siku konopu leringine Yesusini ungu ikumunge pulumu nimbe para sipelie nimbendo: “LLasirasi kolopa pora simu.” nirimu.*
14 Então Jesus disse claramente:
15 “Nakolo na yu kinie naa molondumunge ulu tondolo wendo ombá kene enene na molio nilio mele ‘Sike.’ ningu tondolo munduku pilingímunge yu kinie naa molondumu papu tendu. Yu lemona pamili wai.” nirimu.
15 mas eu estou alegre por não ter estado lá com ele, pois assim vocês vão crer. Vamos até a casa dele.
16 Aku nirimu pilipelie, Tomasi, yunge imbi te Didimasi, yuni lombili andoli marendo nimbendo: “Olio Yesusi yu kinie pea kolamili pamolo.” nirimu.
16 Então Tomé, chamado “o Gêmeo”, disse aos outros discípulos: — Vamos nós também a fim de morrer com o Mestre!
17 Yesusi kolea kanga Betani omba pilirimu kinie “LLasirasi ono koleana wale kise pemu.” niringi pilirimu.
17 Quando Jesus chegou, já fazia quatro dias que Lázaro havia sido sepultado.
18 Kolea kanga Betani kinie kolea aili Jerusalleme kinie paa nondopa mele lerimu, manda leli killomita yepoko mele. Nondopa lerimuna
18 Betânia ficava a menos de três quilômetros de Jerusalém,
19 Juda yambo aisili LLasirasi kolorumuna pilkulie Mata Mariatolo moloringiline ene kola ulke oringi.
19 e muitas pessoas tinham vindo visitar Marta e Maria para as consolarem por causa da morte do irmão.
20 Matane Yesusi orumu pilipelie yuni ‘Aulkena kanopo limbu.’ nimbe purumu, nakolo Maria yu ulke suku we molorumu.
20 Quando Marta soube que Jesus estava chegando, foi encontrar-se com ele. Porém Maria ficou sentada em casa.
21 Matane Yesusi kanopa lipelie yundu nimbendo: “Ailimu, nu ya pea molemelkanje nanga kemulu naa kolka.” nirimu.
21 Então Marta disse a Jesus: — Se o senhor estivesse aqui, o meu irmão não teria morrido!
22 “Nakolo na pilkiru, kinié kepe nuni Pulu Yemo kinie mawa teni kinie nu mawa teni mélemo yuni pilipelie nu simbe.” nirimu.
22 Mas eu sei que, mesmo assim, Deus lhe dará tudo o que o senhor pedir a ele.
23 Yesusini yundu nimbendo: “Kemilie altopa lomboropa ola molomba.” nirimu.
23 — O seu irmão vai ressuscitar! — disse Jesus.
24 Matane nimbendo: “Sike, na pilio. Mulu ma pora nimbe walemonga yamboma lomboroko ola molonge kinie LLasirasi kepe lomboropa ola molomba.” nirimu.
24 Marta respondeu: — Eu sei que ele vai ressuscitar no último dia!
25 Yesusini yundu nimbendo: “Yambo lomboroko ola molonge ulu pulumu kinie konde mololi ulu pulumu kinie aku ulutolonga pulumu na.” nirimu.* “Na molio i nikiru mele ‘Sike.’ nimbe tondolo mundupe pilimo yambomo kolopalie konde molomba.
25 Então Jesus afirmou:
26 Yambo konde molopa ‘Yu sike Pulu Yemone lipe mundurumu yemo.’ nimbe tondolo mundupe pilimo yambomo paa sike kolou naa kolopa alieli konde molopa mindi pumbe.* Aku nikirumu ‘Sike nikimu.’ ningu tondolo munduku pilku molkono molo moloye?” nirimu.
26 e quem vive e crê em mim nunca morrerá. Você acredita nisso?
27 Matane Yesusindu nimbendo: “Sike, Ailimu. ‘Pulu Yemone “Olio nokopa konjimbe ye te lipu mundumbu.” nimbe mako torumu ye nomi Kirasimu kinie Pulu Yemonga Malomo* kinie, aku yemo “Ya mana ombá.” niringi ye akumu nu ongo moleno.’ nimbu tondolo mundupu pilipu molio.” nirimu.
27 — Sim, senhor! — disse ela. — Eu creio que o senhor é o Messias , o Filho de Deus, que devia vir ao mundo.
28 Matane aku nimbelie yu yando pupelie angenu Maria kiyongo nimbe walsipe “Pea molambili oi.” nimbelie yundu nimbendo: “Ungu Mane Silimu omba molopalie, “Yu moliona oi.” nikimu.” nirimu kinie
28 Depois de dizer isso, Marta foi, chamou Maria, a sua irmã, e lhe disse em particular: — O Mestre chegou e está chamando você.
29 Maria pilipelie yu tamburembu ola angilipe Yesusi molorumuna purumu.
29 Quando Maria ouviu isso, levantou-se depressa e foi encontrar-se com Jesus.
30 Kolaulke moloringine Yesusi ou naa omba, Matane yu aulkena angilipili pupe kanopa orumu akuna yu we molorumu.
30 Pois ele não tinha chegado ao povoado, mas ainda estava no lugar onde Marta o havia encontrado.
31 Kanu kinie Juda yambo kolaulke pea moloringimene Maria tamburembu ola angilipe omba pena purumu kinie kanokolie niringimuni, ‘Yunge kemulu ono tengi koleana kola temba pukumunje.’ ningu lombili puringi.
31 As pessoas que estavam na casa com Maria, consolando-a, viram que ela se levantou e saiu depressa. Então foram atrás dela, pois pensavam que ela ia ao túmulo para chorar ali.
32 Maria Yesusi angilirimuna omba Yesusi kanopalie yunge kumbikerena omba tamalu pepalie nimbendo: “Ailimu, nu ya pea molemelkanje nanga kemulu naa kolka.” nirimu.
32 Maria chegou ao lugar onde Jesus estava e logo que o viu caiu aos pés dele e disse: — Se o senhor tivesse estado aqui, o meu irmão não teria morrido!
33 Maria kinie Juda yambo yu kinie pea oringime kinie kola teringine kanopalie yu ene paa kondo kolopa konopu umbuni aili tepa kolorumu.
33 Jesus viu Maria chorando e viu as pessoas que estavam com ela chorando também. Então ficou muito comovido e aflito
34 Yuni walsipelie nimbendo: “Yu ono tena tengiye?” nirimu. Enene pundu toko ningindu: “Ailimu, nu ongo kanoi.” niringi.
34 e perguntou: — Venha ver, senhor! — responderam.
35 Yesusi kola terimu.
35 Jesus chorou.
36 Aku terimuna kanokolie Juda yambomane ningindu: “Kaname. Ye kolomumu yu paa konopu monjilimo lepamo.” niringi.
36 Então as pessoas disseram: — Vejam como ele amava Lázaro!
37 Nakolo marene ningindu: “Ye tenga mongo keri lerimumu manda tepa peanga tenjirimu yemo yuni* i kolomu yemondo “Naa kolopili.” manda naa nilkeye?” niringi.
37 Mas algumas delas disseram: — Ele curou o cego. Será que não poderia ter feito alguma coisa para que Lázaro não morresse?
38 Yesusi yu altopa kamelena mindili terimu pilipelie ono koleana orumu. Aku ono koleamo yu kou kandemo. Yu ono teringi kou kande kerepuluna kou aili tene pipi siku nosiringi lerimu.
38 Jesus ficou outra vez muito comovido. Ele foi até o túmulo, que era uma gruta com uma pedra colocada na entrada,
39 Yesusini nimbendo: “Koumu wendo liei.” nirimu. Nakolo kolorumu yemonga kemulu Matane nimbendo: “Ailimu, yu ono koleana pepili wale kise omba pumu lkupendi paa tomba.” nirimu.
39 e ordenou: Marta, a irmã do morto, disse: — Senhor, ele está cheirando mal, pois já faz quatro dias que foi sepultado!
40 Yesusini yundu nimbendo: “Nane nundu “Na molio mele nindu ungumu* ‘Sike nimu.’ ningu tondolo munduku pilinu liemo nuni Pulu Yemonga tondolomo kanoni.” nindu kanumu.” nirimu.
40 Jesus respondeu:
41 Aku nirimu kinie enene kou akumu wendo liringi. Kanu kinie Yesusini olando sipe kanopalie nimbendo: “Tara, nuni na pilinumunge nane nu “Ange. Paa tenu.” nikiru.
41 Então tiraram a pedra. Jesus olhou para o céu e disse:
42 Nuni nanga ungumu alieli pilino, nuni pilino mele na pilio nakolo ‘Yambo ya i angilkimilimene ‘Na nuni mundurunu yemo.’ ningu piliengi!’ nimbu nane nundu “Na pilinumunge ange.” nindu.” nirimu.
42 Eu sei que sempre me ouves; mas eu estou dizendo isso por causa de toda esta gente que está aqui, para que eles creiam que tu me enviaste.
43 Aku nimbelie nirimumuni, tondolo walsipelie nimbendo: “LLasirasi, nu makilku wendo oi.” nirimu.
43 Depois de dizer isso, gritou:
44 Kanu kinie ye kolorumu kanumu makilipe wendo orumu. Yu wendo orumu kinie yunge kimbu kime banisini ka toko yunge kumbikeremo kepe maminiane okoko yu ono teringime wendo naa lipe we omba angilirimuna Yesusini enendo nimbendo: “Yu okongi mulu wambalemo wendo lieyo. Yu omba pupili.” nirimu.
44 E o morto saiu. Os seus pés e as suas mãos estavam enfaixados com tiras de pano, e o seu rosto estava enrolado com um pano. Então Jesus disse:
45 LLasirasi kolorumu kinie Yesusini yu topa makinjirimuna Juda yambo kolaulke oringimenga aisilini yuni aku terimu ulumu kanokolie ‘Yu molemo nilimo mele sike akumu molemo.’ ningu tondolo munduku piliringi.
45 Muitas pessoas que tinham ido visitar Maria viram o que Jesus tinha feito e creram nele.
46 Nakolo mare Parisi yema Jerusalleme moloringine puku Yesusini terimu mele temane toko siringi.
46 Mas algumas pessoas voltaram e contaram aos fariseus o que ele havia feito.
47 Aku ungumu pilkulie Parisime kinie Pulu Yemo popo tonjiringi ye ailime kinie enene “Olio Judamanga kanjolloma* pali maku tamili wai.” ningulie ningindu: “Olione i yemo nambe temoloye? I yemone Pulu Yemo kinie tapu toko molembele mele lipe ora silimo ulu tondolo aisili** telemo.” niringi.
47 Então os fariseus e os chefes dos sacerdotes se reuniram com o Conselho Superior e disseram: — O que é que nós vamos fazer? Esse homem está fazendo muitos milagres!
48 “Olione yu aku sipe tepa molopili siye kolomulu liemo yambomane paa pali ‘Yu molemo nilimo mele sike akumu molemo.’ ningu tondolo munduku pilkulie ⸤yu lombili andonge⸥ kinie Romo gapomanomo olio kinie ‘Opa temolo.’ konopu lelkolie ningímuni, ongo olionga Pulu Yemo popo topo kalemolo ulke tembelemo toko tekisiku olionga yamboma toko bulu balu siku mundungí.” niringi.
48 Se deixarmos que ele continue fazendo essas coisas, todos vão crer nele. Aí as autoridades romanas agirão contra nós e destruirão o Templo e o nosso país.
49 Kanu kinie enenga ye ‘Kayapasi’ nili ye te, yu aku poniemonga Pulu Yemo popo tonjiringi ye aili olandopamo* molorumu, yuni nimbendo: “Ene kekelepa toko, i ulu wendo okomomonga pulumu naa pilimele.
49 Então Caifás, que naquele ano era o Grande Sacerdote , disse: — Vocês não sabem nada!
50 Yambo te yambomanga pali kolo wangopa kolonjimu liemo papu. Te kolo wangopa naa kolonjimbe kinie yamboma pali kolongi liemo kapola naa temba.” nirimu.
50 Será que não entendem que para vocês é melhor que morra apenas um homem pelo povo do que deixar que o país todo seja destruído?
51 Yuni aku nirimumu yuyu pilipe naa nirimu. Yu aku poniemonga Pulu Yemo popo tonjiringi ye aili olandopamo molorumumunge Pulu Yemone yunge konopuna sukundu ungu umbu te tonjipe nimbe panjirimu kinie pilipelie aku sipe walu nirimu. ⸤Aku nirimu ungumunge sike pulumu naa pilirimu.⸥ Yesusi yu temba mele Kayapasini nirimumunge pulumu i sipe: Yesusi Juda yambomanga pali nimbe kolo wangopa kolonjimbe.*
51 Naquele momento Caifás não estava falando por si mesmo. Mas, como ele era o Grande Sacerdote naquele ano, estava profetizando que Jesus ia morrer pela nação.
52 Nakolo Juda yambomanga manjipe molo. Pulu Yemonga ambolango koleamanga pali molemele akuma pea teluna lipe memba omba maku tombamonga* yu enenga pea nimbe kolonjimbemondo Kayapasi yuni nirimu.
52 E não somente pela nação, mas também para reunir em um só corpo todos os filhos de Deus que estão espalhados por toda parte.
53 Kanu kinie Kayapasini kerena nirimu mele pilkulie kanjollomane Yesusi tongendo pulu monjiku langi niringi.
53 Então, daquele dia em diante, os líderes judeus fizeram planos para matar Jesus.
54 Kanu kinie Juda ye ailimene yu tongendo langi niringi pilipelie Yesusi ene moloringine yu we mona naa andorumu. Yu ene mundupe kelepa kolea ku leline nondopa lerimu kolea kanga Ipereme pupe, akuna yunge lombili andolime pea moloringi.
54 Por isso ele já não andava publicamente na Judeia, mas foi para uma região perto do deserto, a uma cidade chamada Efraim, e ficou ali com os seus discípulos.
55 ⸤Juda yambomane ponie tenga tenga kolea aili Jerusalleme ongo akuna suku⸥ Pulu Yemone enenga enda kolepalime Naa Topa We Omba Purumu mele piliringi walema* nondopa wendo ombá terimu kinie Juda yambo aisili enenga pulu koleama munduku kelko puku, Pulu Yemone ene kake tepili molonge kanomba uluma tengendo Jerusalleme olando puringi.
55 Faltava pouco tempo para a Festa da Páscoa . Muitos judeus foram a Jerusalém antes da festa para tomar parte na cerimônia de purificação .
56 Akuna pukulie Yesusi korokolie, Pulu Yemo popo toko kaloringi ulke tembelena maku toko angilkulie anju yando kerepali ningulie ningindu: “Ene nambolka konopu lekemeleye? Pulu Yemone olionga anda kolepalime Naa Topa We Omba Purumu mele pilimulundu Pulu Yemo kinie ulu temoloma ‘pea teamili.’ nimbe naa ombáye?” niringi.
56 Eles procuravam Jesus e, no pátio do Templo, perguntavam uns aos outros: — O que é que vocês acham? Será que ele vem à festa?
57 Nakolo Pulu Yemo popo tonjiringi ye ailime kinie* Parisi yema kinie** enene ou ningu panjikulie ningindu: “Yambo tene Yesusi tenga molomba kanopalie, ka siemili olio nimbe sipili.” niringi.
57 Os chefes dos sacerdotes e os fariseus queriam prender Jesus. Por isso tinham dado ordem para que, se alguém soubesse, contasse onde ele estava.

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar João 11, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.