João 10

Umbu-Ungu No Penge NT (UBU_NOP) vs AAI

Sair da comparação
AAI TUR GEWASIN O BAIBASIT BOUBUN
1 Walse Yesusini yambo moloringimendo nimbendo: “Nane enendo paa sike nimbu sikirumu: Ye te kongi sipisipi pala kerepuluna suku naa pupe, we tenga topa tangonjipe pulimo yemo yu wa noli yemo.*
1 “Turobe a tur ao’owen, bobaituw hai fur ana etawanamaim orot men imaim narun, baise nakayam ef ta’ane narun, nati orot i bainowan mowan.
2 Nakolo ye te kerepuluna suku pulimo yemo yu sipisipi nokoli yemo.*
2 Orot yait etawanamaim erur, i bobaituw kaifenayan.
3 Kerepulu nokoli yemone yunge kune linjilimo. Sipisipimene nokoli yemonga ungumu pilimele, yunge sipisipimenga imbime lepa pala kerepuluna ulsu memba pulimo.
3 Orot fur kaifenayan boro etawan isan nabotawiy naatu bobaituw boro orot fanan hina’inan naatu ana bobaituw ta’ita’imon wabih naso’oben na’afih hinanowar naatu nabotaitih ufun hinatit.
4 Yunge sipisipime wendo lipelie, yu kumbi lepa pulimo kinie yunge ungumu pilkulie ene lombili pulimele.
4 I ebotaitih ufun tetitit anamaramaim, i wan ebi’iyon, naatu ana bobaituw ti’ufunun bairi tenan anayabin i fanan hiso’ob.
5 Ye lupe tenga ungu nilimomo naa pilkulie yu lombili naa puku talopa lelko pulimele.” nirimu.
5 Baise fanan ta boro men hini’ufunun, anayabin i fanan men hi’inan imih boro hinabihir.”
6 Yesusini aku ungu ikumu topa sirimu nakolo ungu pulumu naa piliringi.
6 Jesu iti kawen turamaim eo, baise tur ana naniyan i men hibaimih abistan isan eo’o.
7 Yesusini ⸤kongi sipisipimenga ungu ikumu topalie nirimumuni, ungu pulumu naa piliringine⸥ kelepa ungu te pea nimbendo: “Nane enendo paa sike nimbu sikirumu: Na sipisipimenga pala kerepulumu.*
7 Imih Jesu tur ibanak eo maiye, “Turobe a tur ao’owen, Ayu i etawan bobaituw isah.
8 Yambo lupe ou na naa wambo oringi yamboma wa noli yema mindi, nakolo enenga unguma sipisipimene naa piliringi.
8 Sabuw afa wan hinan i bainowah naatu bokwanekwaneyah, baise bobaituw men tainih isah hirub fanah hinowaramih.
9 Na kerepulumu. Yamboma ‘Sukundu pamili.’ ningulie na molombona ongema mindili nolemelka aulkena wendo ongo na kinie kapola molko sukundu puku* pena ongo era nongo tengemo.
9 Ayu i etawan, yait ayu wanawana’umaim run enan boro yawas nab, boro hinarun hinatit fotan gewasin hinagatur.
10 Wa lili yemo wa nomba topa konjipe tepa kenjimbendo mindi olemo. Nakolo nane ‘Ene konde molko paa molko konjengi.’ nimbu orundu.
10 Bainowan tenan i bain, asbunin naatu gurusin akisin hinot tenan; Ayu anan i boro yawas gewasin hinab hinama boro men abistan ta isan hiniyababan.”
11 “Na nanu kongi sipisipi tapu tepo konjilio yemo. Sipisipi tapu tepa konjili yemone yunge sipisipime ‘Mindili naa nongo, kolou naa kolangi.’ nimbelie ene lipe taponjipe enenga nimbe kolo wangopa kolonjimbe telemo.*
11 “Ayu i bobaituw gewasu. Bobaituw Kaifenayan gewasin ana bobaituw isah ana yawas ebi’inuw.
12 Ye te yu sipisipi pulu yemo molo, yu we kou kongono mindi tepa sipisipime we nokonjilimo, kanu we tapu tenjili yemo owa takara te ‘Sipisipi te topo nambo.’ nimbe olemo kinie kanopalie, yu sipisipime mundupe kelepa talopa lepa pulimo. Kanu kinie owa takaramone sipisipime topa bulu balu silimo.
12 Bobaituw kaifenayan orot ta men karam bobaituw nakaifen naatu i men nowan. Imih anamaramaim haru tuwetuwenih nan na’i’itin, i boro bobaituw nihamiyih nabihir. Naatu haru tuwenituwenih boro bobaituw bairi hiniyow naatu hina’abargiyih nanabin hinabihir.
13 Yemo yu kou kongono teli yemo mindi molopalie, sipisipime kondo naa kolopa yu talopa mindi lemo.
13 Orot boro nabihir anayabin i orot ta hibai na ma ekakaifen, imih bobaituw isah i men enotanot gagamin.
14 “Na nanu sipisipi pulu yemo molopolie ene tapu tepo konjilio. Tarane na kanopa pilimo nane yu kanopo pilio mele aku sipe melela, nane nanga sipisipime kanopo pilio enene na kanoko pilimelela. Nane sipisipime ene ‘Naa kolangi.’ nimbu enenga kolo wangopo kolonjimbu.
14 Ayu i bobaituw kaifenayan gewasu. Au bobaituw asu’ubih naatu i ayu hisu’ubu.
15 — ausente —
15 Tamai ayu susu’ubu na’atube, ayu Tamai asu’ub naatu au yawas bobaituw isah ai’inuw.
16 Nanga sipisipi mare lupe molemelela, i ⸤Juda⸥ koleana sipisipime molo. Na kanu sipisipi wema kepe membo ombóla. Membo ombó kinie kanuma nanga unguma pilku lingí kinie pe sipisipime pali talape telumu mindi molonge, sipisipi pulu ye telu mindi molopa ene tapu tepa konjimbe. Akumu na.
16 Bobaituw afa ayu nowau i men iti fur wanawanan tema’am. I auman anabuwih hinan hinarun. I auman ayu fanau hinanowar, nati’imaim i boro bobaituw ta’imon naatu kaifenayan ta’imon.
17 “‘Na kolambo.’ nikirumunge Tarane na konopu monjilimo. Nakolo ‘ ‘Kolopolie onomo ono koleana kamu leambo.’ ni naa nimbu, ‘Lomboropo ola molambo.’ nimbú.’ nimbu pilipulie ‘Na kolambo.’ nikiru.
17 Tamai ebiyabuwu anayabin ayu au yawas ani’inuw, saise yawasu anama maiye.
18 Yambo tene na ‘Kolopili tambo.’ ni naa nikimu; nanu konopuni pilipulie ‘Kolambo.’ nikiru. ‘Na kolambo tangi.’ nikirumu nanu ‘Kolambo.’ manda nimbú. Kolopolie nimbumuni, ‘Na altopo konde molambo.’ nimbumu nanu manda nimbú. I tembomo Tarane “Aku siku tei.” nirimu mele tembo.” nirimu.
18 Men yait ta ayu au yawas nabosair, baise ayu taiyuwu au kokomaim au yawas anayara’iy. Ayu au fair ema’am anayara’iy naatu au fair ema’am anabora’ah maiye. Iti obaiyunen i Tamai biyanane abai.”
19 Yesusini aku nirimuna Juda yambomane pilkulie ene altoko konopu teluna naa pupili yu mele mele konopu liku munduringi.
19 Iti tur hinonowar anamaramaim Jew sabuw tarsibih maiye.
20 Yambo aisilini ningindu: “Yunge konopuna kuru keri te molemomonga* yu kekelepa topa aku sipe ungumu nimbe kenjilimo. Nambemuna yunge ungumu pilkimiliye?” niringi.
20 Sabuw moumurih maiyow hi’o, “I demon hitounbubur ema’am naatu ebikoko’aw. Aisim ana tur kwanonowar.”
21 Nakolo marene ningindu: “I ungu nikimuma kuru te konopuna molomba ye tene aku sipe mele manda naa nilke. Kuru tene nambe tepa yambo tenga mongo keri lelimu manda tepa peanga tenjilkeye?” niringi.
21 Baise sabuw afa hi’o, “Tur iti na’atube men karam orot demon hinatounbubur ema’am nao’omih. Mi’itube demon orot matan fim nabotawiy?
22 Kanu kinie Juda yambomanga ulu te wendo orumu wale te wendo orumu. Koronga ou yambo marene Pulu Yemo popo toko kaloringi ulke tembelena teko kake tenjiringi walemo* ponie tenga tenga pilingindu Jerusalleme maku toringi aku walemo wendo orumu. Aku walemo kolea ali tepa kalopera torumu walemanga wendo orumu.
22 Nati rarabkokou wanawanan Tafaror Bar ana hiyuw wabin Koksouwen i Jerusalemamaim hibogaigiwas.
23 Kanu walemo wendo orumu kinie Yesusi ulke tembele kerepuluna ‘Sollomononga’ ningu takoko anju liringine* andopa molorumu
23 Naatu Jesu Solomon ana efan awan ta Tafaror Bar wanawanan imaim bat reremor.
24 kanu kinie yu molorumuna Juda ye ailime* ongo maku toko angilkulie yundu ningindu: “Olio konopu talo tepo naa lipu mundupu molamili kene Pulu Yemone “Olio nokopa konjimbe ye te lipu mundumbu.” nimbe mako torumu ye nomi Kirasimu nu liemo olio mongo toko ningu si.” niringi.
24 Jew hai ukwarih hiru’ay hi’arbebera’uh hi’u, “Mar bai’ab boro inabotani anama anakaifi? O Keriso na’at, bebeyanamaim ku’o anowar.”
25 Yesusini pundu topa nimbendo: “Nane aku yemo molio ou nimbu sirindu nakolo ‘Sike nikimu.’ ningu naa pilimele. Nanga Tarane na namba sipe yunge kongonomo “tenjipui.” nirimuna* ulu tondolo teliomane na molio mele lipe ora silimo,
25 Jesu iyafutih eo, “Ayu kwa a tur aowen, baise kwa men kwaitumatum. Ina’inanen ayu Tamai wabinamaim asisinaf i ayu isou eo’orereb.
26 nakolo ene nanga kongi sipisipime naa molemelemonga molio mele nilio akumu ‘Kolo tokomo.’ ningu pilimele.
26 Baise kwa men kwabitumatum anayabin kwa men ayu au bobaituw.
27 Nanga sipisipime nanga unguma pilimele. Nane ene kanopo imbi silio, ene na lombili olemele.*
27 Ayu au bobaituw asu’ubih imih fanau hinowar tebi’ufnunu.
28 Nane ene ‘konde molko mindi pangi.’ nilio. Ene mindili nongo molko kenjingí koleana naa pungí.* Ene nane nokopo molambo yambo tene manda wendo naa limbe.
28 Ayu yawas wanatowan abitih; naatu boro men ta nakasiy; men ta ayu umou’umaim nabosair.
29 Tara yuni kanu sipisipime na sirimu yemo yu melemanga pali olandopamo, yuni kanuma nokopa molopili yambo tene manda wendo naa limbe.
29 Tamai ayu bow bitu i ra’at etei natabirih, imih ayu Tamai umanamaim men yait ta nabosairen.
30 Na kinie Tara kinie olto telumu.” nirimu.*
30 Tamai naatu Ayu airi i ta’imon.
31 Juda ye ailimene altoko kou liku Yesusi tonge teringi,
31 Ibanak maiye Jew sabuw kabay hibow hitarabimih,
32 nakolo yuni enendo nimbendo: “Nane Taranga ulu tondolo aisili peangama ene lipu ora sipu terindu, akumanga temo kanoko keri kanokolie na kouni tonge tekemeleye?” nirimu.
32 baise Jesu sabuw isah eo, “Ayu Tamai biyanane ina’inan gagamih moumurih maiyow ai’obaiyi. Anayabin iti isan ayu kabayamaim kwanarabu.”
33 Juda ye ailimene pundu toko ningindu: “Ulu tondolo terinumanga nu kouni tomolo naa tekemolo. Nu we mana yemone Pulu Yemo liku ungu taka tonjiku nuni ninindu: “Na Pulu Yemo.” nilino, akumunge nu kouni tomolo tekemolo.” niringi.
33 Jew hiya’afut hi’o, “Aki men nati isan kabayamaim anarabi, baise o God kubi’i’iyab, anayabin o i orot maiyow, naatu taiyuw God kurarouw.”
34 Yesusini pundu topa nimbendo: “Pulu Yemonga boku nosilimelemonga* Pulu Yemone ungu te nimbendo:nirimu, nimbe bokuna molemo.
34 Jesu iyafutih eo, “Kwa a Buk Atamaninamaim iti na’atube hikirum ema’am, ayu ao’o kwa etei i god?
35 Pulu Yemonga bokuna ungu molemomane kolo naa tolemo, ungu nilimoma pepa mindi pulimo kanumu. Pe Pulu Yemone yunge ungu piliringi yambomando “pulu yema.” nirimu liemo
35 I etei god narouw na’a’afih na’at, tur God i menane na naatu Buk Atamaninamaim hikikirum men hina’astu’ub.
36 Tarane mako topa ‘nanga yemo molopili.’ nimbe ma koleana lipe mundurumuna orumu yemone “yu Pulu Yemonga Malo.” manda naa nimbeye? Pe nane “Na Pulu Yemonga Malo.” niliomonga nando “Pulu Yemo liku ungu taka tonjikinu.” nambemuna nikimiliye?*
36 Ayu Tamai yasairu i nowanamih amatar naatu irubinu naatu iyafaru ana iti tafaramaim atitit i boro mi’itube? Mi’itube ayu God bai’i’iyabin kwarouw kwa’o’o, anayabin ayu God Natun arouw ao’omih?
37 Tarane uluma telemo mele nane aku sipu uluma naa tendu liemo na ‘sike yunge malo nikimu’ ningu naa piliengi!
37 Ayu Tamai sisinafube men ana sisinaf bibaitutumu.
38 Nakolo Tarane uluma telemo mele nane sike aku sipu uluma tembo kinie ‘Yu Pulu Yemonga Malo molo. Kolo tokomo.’ ningu pilíngi liemo aku kapola ulu tondolo telioma kanokolie ‘Pulu Yemonga ulu tondoloma.’ ningu kanangi. ‘Tara na kinie tapu topa molemo, na Tara kinie tapu topo molio.’* ningu pilingindu aku siku nane telio uluma kanokolie ‘Pulu Yemonga ulu tondoloma.’ ningu kanai.” nirimu.
38 Baise ayu ata sinaf kwa men kwatabitutumu na’at, karam nati ina’inanen kwata’itah kwataso’ob imaim kwatitumatum, ayu i Tamai wanawanan, naatu Tamai i ayu wanawanau.”
39 Yuni aku nirimumunge enene altoko yu ka singí teringi nakolo yu ene mundupe kelepa yu purumu.*
39 Ibanak maiye bain rabinamih hiwa’an, baise i umahine soratait tit.
40 Aku tepalie nirimumuni, Yesusi kelepa no Jodane lumbilipe nekendo pupe, Jono ou yamboma no linjirimu koleana pupe molorumu.
40 Naatu Jesu ibanak matabir maiye Jordan rabon rounane, marasika John sabuw imaim bapataito bitih efan imaim tit naatu Jesu imaim ma.
41 Kanu kinie yambo aisili yu molorumuna oringi. Ongolie ningindu: “⸤No Linjili⸥ Jonone sike ⸤Pulu Yemonga kongono tenjirimu mele⸥ lipe ora sirimu ulu tondolo telu kepe* naa terimu, nakolo i yemone pe omba molopa temba mele Jonone ou nimbe sirimu aku unguma paa sike nirimu.” niringi.
41 Naatu sabuw moumurin maiyow hina biyan hitit, naatu hi’o, “John ina’inan men ta sinaf a’itin, baise John iti orot isan eo’o i turobe.”
42 Kanu kinie aku koleana yambo aisilini ‘Yesusi yu sike.’ ningu tondolo munduku piliringi.*
42 Efan nati’imaim sabuw moumurin maiyow Jesu hitumitum.

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar João 10, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.