Hebreus 11
Umbu-Ungu No Penge NT (UBU_NOP) vs AAI
1 ⸤“Pulu Yemo ‘Sike.’ nimbu tondolo mundupu pilimolo.”⸥ nikiru* aku tondolo mundupe pililimunge ungu pulumu i sipe: Pulu Yemone olio “Simbu.” nimbe panjirimu melema ‘Paa sike limulú.’ nimbu tondolo mundupu pilipu nokopo molemolo. Melema mongone naa kanolemolo nakolo ‘Mele akuma paa sike lemo.’ nimbu tondolo mundupu pilimolo.**
1 Baitumatum ana itinin i sawar ta anababatun taso’ob ema’ama boro nuhi nafot tanama’am nati sawar tanab. Naatu sawar ta men ta’i’itin, baise taso’ob nati sawar i ema’am boro tanab, nati i boun baitumatum tao’o.
2 Yambo ou moloringimene aku siku ningu tondolo munduku piliringimunge Pulu Yemone ene kanopa peanga kanopalie ‘Teko konjikimili.’ nirimu.
2 Imih ata a’agir marasika hima’ama hai baitumatumamaim God itin, ana baibasit itih.
3 Pulu Yemone nilimo mele olio ‘Sike.’ nimbu tondolo mundupu pilimolomonga ⸤Mosisini bokuna torumu mele pilipulie⸥* ‘Pulu Yemone mulu kinie ma kinie tembando “Wendo opili.” nirimu kinie ungumuni mulu matolo wendo orumu.’ nimbu pilimolo. ‘Akumunge mele naa lerimu melemane Pulu Yemone olio kanolemolo melema sike terimu.’ nimbu pilimolo.
3 Baitumatumamaim taso’ob tafaramamaim sawar etei i God awanamaim eo himatar, naatu iti sawar himamatar i men ta’i’itahimaim eo himataramih, baise buriburihimaim.
4 Epelene Pulu Yemone nirimu mele ‘Sike.’ nimbe tondolo mundupe pilipe molorumumunge Pulu Yemone kanopa peanga kanorumu mele te Pulu Yemo popo topa kalopa sirimu nakolo Kénene Pulu Yemo popo topa kalopa sirimu melema Pulu Yemone kanopa keri kanorumu.* Epelene Pulu Yemo ‘Sike.’ nimbe tondolo mundupe pilirimumunge Pulu Yemone ‘Epele ye sumbi nilimu’ nimbe kanorumu. Yuni Pulu Yemo popo topa kalopa sirimu melema Pulu Yemone konopu monjipelie “Papu tekeno.” nirimu. Aku ulumuni Pulu Yemone ‘Epele ye sumbi nilimu’ nimbe kanorumu mele olio lipe ora sirimu. Epele ou kolorumu nakolo ⸤yunge temanemo bokuna molemona⸥ yuni Pulu Yemo ‘Sike.’ nimbe tondolo mundupe pilirimumunge olio kinié ⸤Pulu Yemo kapola popo tomolo mele⸥ ungu we nimbe silimo.
4 Baitumatumamaim Abel siwar gewasinamak bai na God bitin i men Cain ana siwar na’atube’emih. Ana baitumatumamaim God iyasisir ana ef mutufurin rouw eo, anayabin ana siwar gewasin. Abel i marasik morob, baise ana baitumatumamaim fanan i ema’ama.
5 Inokene Pulu Yemone nirimu mele ‘Sike.’ nimbe tondolo mundupe pilipe molorumumunge naa kolorumu. Yu konde molopili Pulu Yemone yu lipe memba purumu.* Pulu Yemone yu lipe memba purumuna yambomane yu naa kanoko liringi. Pulu Yemone Inoke lipe memba naa pupili Inokene Pulu Yemo kanopa peanga kanorumu uluma terimumunge Pulu Yemone aku terimu.
5 Baitumatumamaim Enoch morobo’e, yawasin au mar yen, sabuw hinuwih men hitita’ur, anayabin God bora’ah. Baise au mar yena’e ana veya abisa sisinaf God itin eo, “O isa ayu abiyasisir.”
6 Yambo tene ‘Pulu Yemo popo topo kapi niembo kene yu molemona nondopo pambo.’ nimbelie, ‘Pulu Yemo sike molemo. Yu molemona pupu “Teko konjiku liku taponji.” nimbú kinie sike tepa konjipe lipe taponjimbe.’ nimbe tondolo mundupe pilipelie yunge kumbikerena manda pumbe. Aku sipe naa nimbe pilimu liemo paa manda naa pumbe. Akumunge Pulu Yemone nilimo mele ‘Sike.’ nimbe tondolo mundupe naa pilipelie Pulu Yemone kanopa peanga kanomba ulu mare paa manda naa temba.
6 Orot babin yait aurin baitumatum en God nati orot babin isan men ebiyasisir, anayabin orot babin yait God nanamaim titamih i nitumatum God i ema’am, naatu orot babin yait turobe’emaim enunuwih ana baiyan boro nitih.
7 Noane Pulu Yemone nirimu mele ‘Sike.’ nimbe tondolo mundupe pilipe molorumumunge Pulu Yemone yundu “‘Mana umbuni te wendo opili.’ nimbú tekero.” nirimu kinie* pilipelie, Noane ‘Sike nikimu.’ nimbe ⸤Pulu Yemone “Tei.” nirimu mele pilipe manda lepa⸥ nona lemba sipi aili te tepa mimi terimu. Pulu Yemone “tembo” nirimu mele sike ou walsikale kepe yambomane naa kanoringi nakolo Noane ‘Sike nikimu.’ nimbe pilipelie sipi te tepa mimi terimu. Aku terimumunge no torumu kinie yu kinie yunge yamboma kinie kapola moloringi** nakolo we yamboma kinie melema pali none torumu. Yuni Pulu Yemone nirimu mele ‘Sike.’ nimbe tondolo mundupe pilipelie ⸤terimu⸥ ulumuni Pulu Yemone yamboma kanopa keri kanopalie tomba terimumu yamboma lipe ora sirimu. Aku sipe nimbe pilirimumunge Pulu Yemone ‘yu ye sumbi nilimu’ nimbe kanorumula.***
7 Baitumatumamaim sawar abisa boro hitamatar isan God Noah bimatanuw ana veya, bir kakafiyinamaim God fanan bai wa wowab aawan natunatun bairi hiyawasih. Ana baitumatumamaim tafaram ana kakafinane kusib tabaratait tit nabin bat, naatu God biyanane yawas mutufurin bain ana baibasit ma’ama ana baitumatumamaim bai.
8 Eporayamone Pulu Yemone nirimu mele ‘Sike.’ nimbe tondolo mundupe pilipe molorumumunge Pulu Yemone yundu “Nu moleno koleamo munduku kelko pe simbu koleana pui.” nirimu kinie pilipelie kanu koleamo suluna lerimumunge ou naa kanorumu nakolo ungumu pilipe lipe tenge panjipe we walu purumu.*
8 Baitumatumamaim Abraham tafaram ta boro uf i nowanamih tamamatar isan God eo’omatan ana veya’amaim, God fanan bai ana tafaram itumar misir asir remor kwaneyan in.
9 Pulu Yemone nirimu mele ‘Sike.’ nimbe tondolo mundupe pilirimumunge Pulu Yemone “Simbu.” nimbe panjirimu koleana pupelie ye omba angilili akuna kamu perimu. Sike ulke te kamu naa takopa, sele ulke te takopa pelipe aku koleana andorumu. Pe anjupe Pulu Yemone Eporayamondo “Simbu.” nirimu koleamo Eporayamo yunge malo Aisake kinie Aisake yunge malo Jekopo kinie eltendo aku sipela nirimuna pilkululie elte kepe ⸤eltenga yamboma kinie⸥ sele ulke takoko peringi.*
9 Baitumatumamaim Abraham na omatanen me’emaim tit, touman orot na’atube menah tatabirih hai tafaramamaim sis ya ma remor. Isaac naatu Jacob hairi auman na’atube hisinaf, anayabin i auman me nati isan God eomatanih.
10 ‘Pulu Yemone yuyu pilipelie kolea aili tenga kamu angilimbe ulkema takopa pora sirimu koleana pe walse kamu pembo.’ nimbe pilipelie Eporayamone ‘Isili ou sele ulkena pembo kinie mandala. Uluri molo.’ nimbelie sele ulkena perimu.
10 Abraham sisimaim ma reremor anayabin i bitumatum bar merar gewasin anababatun God taiyuwin yakitifuw wowowab imaim boro narun wanatowan nitutut nama.
11 Eporayamo ambolango membá* poniema pora nirimu,** yunge ambo Sera wayongono perimu, nakolo Pulu Yemone nirimu mele ‘Sike.’ ningu tondolo munduku pilkulu moloringilimunge Pulu Yemone elte tondolo sirimu kinie ambolango meringili.*** ‘Pulu Yemone “Tembo.” nimbe panjilimo mele sike telemo. Kolo naa tolemo.’ ningu pilkululie meringili.
11 Iban maiye kwana’itin, Abraham i iregah naatu Sarah i a’arin, baise baitumatumamaim Abraham, kek tamah matar, anayabin i so’ob God ana omatanen isah i mar etei ebobosunusunub.
12 Akumunge ye te anda lepa ye kololi mele molorumu yemo yambo paa aisilinge anda kolepamo molorumu. Yambo kombukandipi mele molo kou okiya mele kambu paa manda naa tonge yamboma yuni kalopa lirimu.
12 Imih bebeyan tana’itin, Abraham biyan etei i morob, baise iti orot ta’imon biyanane ana ub ra’at tafaram awan karatan, daman naatu dones na’atube baiyabin en.
13 Kanu yemane* Pulu Yemo ‘Sike.’ ningu tondolo munduku pilku mololiku pukulie koloringi. Ene ma koleana ou we molkolie Pulu Yemone “Simbu.” nimbe panjirimu melema ou naa liringi. ‘Pe sike limulú.’ ningu konopuni piliringi akumu suluna mele lerimuna mongone mele kanokolie ‘Likimulu.’ ningu konopu siku molkolie yambo moloringi kinie pipili naa kolko “Olio ya ma koleana yambo ponenge lepo ombo angilimolo.” niringi.
13 Iti sabuw erebaitumatum hima’am himorob, sawar God eo’omatanih men hibai, baise hinuwamo ef yok na’in hi’itin, naatu yasisiramaim nati sawar hai merar hiyi. Imih taiyuwih isah iti tafaramamaim i nah toumanih naatu ef rimurih na’atube hima.
14 Yambomane aku siku nilimele kinie pilipulie ‘Enenga kamu molonge kolea te koroko kanoko lingíndu nilimele.’ nimbu pilimolo kanumu, akumunge ⸤‘kanu yema aku siku ningu piliringi.’ nimbu pilimolo⸥.
14 Anayabin sabuw sawar iti na’atube isah teo i tafaram ta bain nowah matar, imaim wanatowan ma’amih tinunuwet.
15 Kolea munduku kelko oringi koleana ‘kelepo pumulú.’ ningu pilimelkanje ene kelko manda pulimelka.
15 Naatu hai tafaram atamanin hibihamiy isan hitanotanot na’at, marasika boro ef hitanuwet hitamatabir maiye.
16 Nakolo molko oringi kolea akumu altoko konopu kimbu siku naa molkolie ‘kolea paa peanga olandopa te lupe akuna pamiliya.’ ningu piliringi. Aku koleamo mulu koleamo. Akumunge Pulu Yemone ‘⸤‘yu sike’ ningu tondolo munduku pilimele⸥ yamboma akuna molangi.’ nimbe kolea aili ⸤peanga te⸥ tepa mimi terimumunge kolea Kenane yamboma kanu yemane enenga Pulu Yemo molopa telemo mele ningu siringi kinie Pulu Yemo yu pipili naa kolorumu.
16 Baise nati efanin i tafaram ta gewasin anababatun hinunuwih, tafaram no maramaim. Isan imih God isan hai God hirouw hio i men biyah eo’ohow. Anayabin hai bar merar gewasin imaim wanatowan ma isan yabuna’ika.
17 Pulu Yemone ‘Eporayamone “Tei.” nimbú mele sike pilipe lipe tembanje kanambo.’ nimbe manda lerimu kinie Eporayamone ‘Pulu Yemone “Tembo.” nirimu mele sike temba.’ nimbe tondolo mundupe pilipelie yunge malo Aisake Pulu Yemo popo topa kalopa simbe terimu. Sike ou Pulu Yemone Eporayamondo nimbe panjipelie nimbendo: “Nunge malo Aisakene kalopa limbe yamboma mindi “Nuni kalko lini.” nimbu, nimbu panjirindu yamboma molonge.” nirimu* nakolo aku pilipe ‘Sike nikimu. Sike aku sipe temba.’ nimbe pilipelie yunge malo telu mindi molorumumu aku sipe temba terimu. ⸤Eporayamone Aisake kalomba terimu kinie Pulu Yemone “Molo!” naa nilkenje sike kamu topa kalka⸥.
17 God routobon Abraham bitin ana veya, baitumatumamaim natun ta’imonamo Isaac bai siboromih yai. God ana omatanen Abraham isan i iti na’atube eo,
18 — ausente —
18 “O natu Isaac wanawananamaim boro a ub nara’at.” Baise God Abraham rurutubun ana veya Abraham nowarasit.
19 Eporayamone konopuni pilipelie, ‘Aisake kolomba kinie Pulu Yemone ‘yu lomboropa ola moloi.’ nimbé kinie manda konde molomba.’ nimbe pilirimu. ⸤Eporayamone ‘Aisake konde molopili manda ulkendo membo pumbu.’ nimbe pilirimu. ⸤Pulu Yemone ou “Nu kinie malo Aisake kinie tembo.” nimbe panjirimu mele ‘Sike temba.’ nimbe pilipe malo konopu talo naa kimbu sipe topa kalomba terimu⸥ kinie Pulu Yemone “Molo!” nirimumunge yunge kangomo kolopa leli none terimu akumu kelepa konde molopili lirimu.
19 Abraham so’ob Isaac namomorob God karam boro niyawas maiye, naatu ana itinin boro iti na’atube tatao, Abraham natun easabunibo uman botan.
20 Aisakene Pulu Yemone nirimu mele ‘Sike.’ nimbe tondolo mundupe pilipe molorumumunge yu kolombando malo ⸤akilio⸥ Jekopo kinie malo ⸤komo⸥ Isotolo ungu peanga tondolo te nimbe sipelie pe Pulu Yemone nokomba kinie teko molongele mele ou nimbe sirimu.*
20 Baitumatumamaim Isaac natunatun rou’ab, Jacob, Esau hairi baigegewasin itih, mar boro hai ma gewas isan.
21 Jekopone Pulu Yemone nirimu mele ‘Sike.’ nimbe tondolo mundupe pilipe molorumumunge yu paa anda lepa apulu ambolopa andorumumu ambolopa pi polopa ma kanopa Pulu Yemo kapi nimbe imbi ambolopa ola linjirimu.* Kolomba tepalie yunge malo ⸤konopu monjirimu⸥ Joseponga kango ⸤akiliomo kinie komomo⸥ tolo ungu peanga tondolo te nimbe ⸤sipelie pe Pulu Yemone elte nokomba kinie teko molongele mele nimbe⸥ sirimu.**
21 Jacob baitumatumamaim ma’am iregah morobomih ana veya na kakabom auman Joseph natunatun rou’ab igegewasinih. Naatu ana tu’umaim ibais kuso bat God ana merar yi.
22 Josepone Pulu Yemone nirimu mele ‘Sike.’ nimbe tondolo mundupe pilipe molorumumunge Josepo yu nondopa kolomba tepalie yunge Isirele yambomando* nimbendo: “⸤Ya kolea Isipi kamu naa molonge. Pulu Yemone “Simbu.” nirimu koleamo sike pe walse kamu simbe akuna sike kamu puku molonge kene ene pe kolea Isipi munduku kelko Pulu Yemone “Simbu.” nirimu koleana pungí tekolie nanga onomo ya naa lepili, mengo puku aku koleana kamu ono teangi.” nirimu.**
22 Baitumatumamaim Joseph morobomih ana veya na kakabom auman, Israel sabuw Egypt baihamiyin maiye tit isan hai tur eowen, naatu ana rarik auman bai tit isan hai tur eowen.
23 Mosisinge anumu lapatolone Pulu Yemone nirimu mele ‘Sike.’ ningu tondolo munduku pilkulu moloringilimunge Mosisi mengololie yu oli yepoko lopi teringili. ‘Yu kango paa peanga.’ ningu kanokolo ‘Pulu Yemone lipe taponjimbe kango te lémo.’ ningu kanokololie Isipi ye nomi kingimuni yunge Isipi yamboma kinie ungu mane sipe panjipelie “Ipuru yamboma kango mengema pali toko konjengi.” nirimu mele pulue tongelendo pipili naa kolkololie kangomo oli yepoko lopi teringili.*
23 Baitumatumamaim Moses tutufuw ana veya hinah tamah sumar tounu hibun hima, aiwob orot ana ofafar fokarin eo isan men hibirumih. Anayabin kek tufuw hi’i’itin i men kek afa na’atube’emih.
24 ⸤Pe Isipi ye nomi kingimunge lemenuni Mosisi nona kanopa lipe ‘Nanga kangomo’ nimbe nokorumu nakolo Mosisi yu Isipi ye nomi kingimunge ulkena molopa ai lepalie⸥ Pulu Yemone nirimu mele ‘Sike.’ nimbe tondolo mundupe pilipelie “Na ⸤Pulu Yemonga Isirele yambomanga ye te molio akumunge na⸥ Isipi ye nomi kingimunge lemenunge malo na naa molombo.” nirimu.
24 Baitumatumamaim Moses ra’at yen orot mamatar ana veya’amaim, i men kok boro Pharaoh natun babitai natun hitarouw hitao.
25 ⸤Isipi ye nomi kingimunge ulkena⸥ konopu siku ulu pulu kerime teringi mele ‘wale mare pea teamili.’ nimbe naa pilipelie ‘Pulu Yemonga yamboma umbuni melemele mele aku sipu meambo.’ nimbe pilirimu.*
25 Imih iti yasisir kakafin mar kafai baiyasisir isan i kwahir, naatu God ana sabuw bairi bai’akir isan rubin.
26 Yuni konopuni pilipelie ‘Isipi koleana mele aisili aisili peangama nanga nosilkenje uluri molo.’ nimbe pilipelie ‘Pulu Yemone “mele peanga simbu.” nirimu melema pe limbu.’ nimbe pilipelie, ‘Pulu Yemone “‘Nanga yamboma nokopa konjimbe.’ nimbu lipu mundumbu.” nimbe mako torumu ye nomi Kirasimu mindili singí nombá mele* na aku sipu mindili nombó kinie paa peanga.’ nimbe pilipe molorumu.
26 I ana not Keriso wabinamaim sabuw biya’ohow hinitin nabi’akir ana gewasin i ra’at kwanekwan men Egypt wanawan toto buyoy gewasin yomanin en na’atube’emih. Anayabin i ana not etei i ana baiyan boro nan isan yayabuna.
27 Mosisi Isipi mundupe kelepa purumu kinie Isipi ye nomi kingimuni yu kinie mumindili kolorumumunge pipili kolopa kowa naa purumu. Pulu Yemone nirimu mele ‘Sike.’ nimbe tondolo mundupe pilipe molorumumunge yu Isipi mundupe kelepa ⸤kolea ku leline⸥ purumu.* Yambomane mongone naa kanolemele yemo konopuni mele kanopalie yu Pulu Yemone ‘Tei.’ nirimu mele pilipe tembando siye naa kolopa tondolo mundupe terimu.
27 Baitumatumamaim Moses misir Egypt ihamiy tit, aiwob orot yan soso’ar isan men bir, baise itafofor tit. Anayabin God wa’iwa’irinamaim ma’am Moses itin.
28 ⸤Isirele yamboma Isipi moloringi kinie⸥ Pulu Yemone Mosisindu nirimu mele Mosisini ‘Sike nikimu. Sike aku temba.’ nimbe tondolo mundupe pilipelie yuni Isirele yambomando nimbendo: “Pulu Yemonga angellomone enenga kango komolayema kinie kongimenga komolayema kinie ‘naa topili.’ ningu kongi sipisipi molo meme walo mare tokolie memema kolko ulke kerepulumanga ape kanjinjengi. Naa tenge kinie komolayema sike tomba.” nirimu. Pe yunge ungumu pilku likulie teringi kinie Pulu Yemonga angellomone enenga komolayema sike naa torumu.*
28 Baitumatumamaim Moses Tar Nowaten ana bowabow imatar bobaituw hai rara etawan hidadawiren. Saise Gurusenayan kek ai’in rouwamih nanan Israel hai kek ai’in men narouw hinamorob.
29 Isirele yambomane ‘Pulu Yemone “Tembo.” nirimu mele sike temba.’ ningu tondolo munduku pilku moloringimunge Nomu Kondoli kumbulupe mamo we lerimu kinie nekendo puringi. Nakolo Isipi yemane Isirele yamboma tongendo akiliku lombili puringi kinie nomo kelepa omba nunumu sipe ene lipe aki torumu kinie no wangoko koloringi.*
29 Baitumatumamaim Israel sabuw riy gagamin wabin Red Sea mamah me yanabe hirabon rewan roun hiyen. Baise Egypt baiyowayah hi’ufnunih hirarabon riy matabir maiye re etei himorob.
30 Jeriko taono ⸤‘yamboma enenga opa touma naa wangi.’ ningu⸥ kou pala paa aili tondolo te teringi nakolo Isirele yambomane ⸤kokele kolea Kenane sukundu puku Jeriko lerimuna pukulie⸥ ‘Pulu Yemone “Tembo.” nirimu mele sike temba.’ ningu tondolo munduku pilkulie, palana makaye teko puku molangi wale yepoko pakara omba purumu kinie yepoko pakara akumunge kou pala kanuma kalalu nirimu.*
30 Baitumatumamaim Israel sabuw veya etei umat roun rou’ab tafaram Jericho bar merar gagamin fur ufun hibiwaibibib ufunamaim fur tafofor re sabuw etei himorob.
31 Wapora ambo Reyapo Pulu Yemone nirimu mele ‘Sike.’ nimbe tondolo mundupe pilipe molorumumunge Isirele ye talone ‘Jeriko yamboma nambe telemelenje?’ ningulu kanoko panjingilí oringili kinie yuni elte lipe taponjipe “Nanga ulkena sukundu wangili.” nimbe lipe lopi tepa monjirimumunge Isirele yambomane ⸤Jeriko⸥ yambo Pulu Yemonga ungu naa pilku liringi yamboma ongo toringi kinie yu naa toringi.*
31 Baitumatumamaim babin ef remorayan wabin Rahab sabuw baifanasairayah hi’a’asbunubunuwen i men hi’asabunimih, anayabin Israel orot rafot rouwayah hinan hai merar yi buwih ana baremaim hirun.
32 Pulu Yemone nirimu mele ‘Sike.’ ningu tondolo munduku pilku moloringimunge Pulu Yemone yu ‘Sike.’ ningu tondolo munduku piliringi yambo kanuma lipe taponjirimu yambo marenga temanema pea tamboye? Tolkanje ena we pora nilke. ⸤Olionga anda kolepali⸥ Gidiono keme, Barake keme, Samisono keme, Jepita keme, Depisi keme, Samuele keme,* Pulu Yemone ungu umbu tonjirimuma pilku yamboma ningu siringi yema** ene kinie temane mare topo silke nakolo aku temanema topo simbu ena te naa lekemo.
32 Tur i moumurih na’in tema’am baise veya men ema’am boro Gideon, Barak, Samson, Jephthah, David, Samuel naatu dinab oro’orot isah anao kwananowar.
33 Pulu Yemone nirimu mele ‘Sike.’ ningu tondolo munduku pilku moloringimunge olionga anda kolepali marene ye nomi kingi marenga ami yema kinie opa tekolie enene nokoringi koleama toko kaloringi. Marene ‘Yamboma molko konjengi.’ ningu ulu sumbi nilime teko nokoringi. Marene Pulu Yemone “Ene tepo konjimbu.” nimbe panjirimu mele ene molangi sike wendo orumula. Marene ‘Lopa posi llayonone olio naa nomba konjipili.’ ningu kerema pipi siringi.*
33 Baitumatumamaim tafaram afa hai aiwob hirouw hinunih, ma gewas ana efamaim sabuw hikaifih bairi hima. Naatu God abisa eomatanih itih, hisinaf lion awah hibit anihimih men hi’anih.
34 ⸤Pulu Yemone nirimu mele ‘Sike.’ ningu tondolo munduku pilku moloringimunge yuni ene lipe taponjirimuna⸥ marene tepe aili tepa norumumu ‘Naa nopili.’ niringi.* Marene ‘Opa teli lou pulsene naa tangi.’ ningu kowa puringi.** Mare ou enge te naa perimu nakolo pe enge pepili moloringi.*** Mare opa tengendo paa ye enge nilime molko, enenga opa tou ami yema toko munduringila.****
34 Sabuw ata wairaf in bitakir wan hirouw hiyey men e’arahih, afa kaiy wanane hibihir, afa hiririm hi’inu’in hai fair hibai maiye, afa ahay waf wanawanan hirun nah hi’aiseyasey hibat rakit hi’abargiyigiyih.
35 ⸤Pulu Yemone nirimu mele ‘Sike.’ ningu tondolo munduku pilku moloringimunge⸥ yambo mare koloringime kelko lomboroko ola moloringi kinie anupilini ⸤ene konde moloringi kinie⸥ kelko liringila.* Nakolo mare ka siku ‘Mindili nongo kolangi.’ ningu kopene tokolie ningindu: “Enene ‘Pulu Yemonga ungumu mundupu kelemolo.’ ningí kinie ‘We pangi.’ nimulú.” niringi kinie ‘Kolomulu liemo kelepo lomboropo ola molopo, kamu paa konde molopo konjipu mindi pumulú.’ konopu lelkolie enenga opa toumane niringi mele naa piliringimunge toko konjiringi.
35 Baibin afa taih tuwah morobone God iyawasih itih, afa morob hirubin God hibitumitum isan rakit himisir hibow hirouw biyah hibeyat, biyababan bai’akir gagamin maiyow hibai. Anayabin i hiso’ob morobone misir maiye isan i boro gewasinamaim hinamisir maiye.
36 Mare ungu taka tonjiku ka pulsene tondolo toko, mare ka senene ka toko ka ulkena panjiringila.
36 Afa hi’iyabih hi’uwih kwanikwaniyih naatu hibow hirouw biyah hikwimih, afa hibow hifatumih hin dibur hiya.
37 ⸤Pulu Yemone nirimu mele ‘Sike.’ ningu tondolo munduku pilku moloringi yambo⸥ mare ‘Kolangi.’ ningu kouni toringi; mare ⸤konde molangi⸥ so liku suku singine kolomongo teringi;* mare opa teli lou pulsene toko konjiringila.** Mare mulu wambale molo torumu kinie kongi sipisipi molo mememanga kangime liku panjiringila. Melema molo topa paa koropa pupili moloringila. Mare mindili noringi. Mare yambomane teko kenjiringi.
37 Afa kabayamaim hirouw himorob, afa naiwah so’omaim hiboro’omen, afa kaiyomaim hiyow himorob, afa bai’akir gagamin maiyow hibai, sheep, goat, bunibunihimaim ar faifuw hisakir hiyon, yababan hibai aurih sawar i’en, aa murumurubih hi’a’akir naatu hirukoukuwih hima hiremor.
38 Mare kolea ku lelimenga kinie, ma pangimenga kinie, kou kandemanga kinie, ma angamanga kinie, puku peliku andoringi. Kanu yamboma mindili siringi nakolo Pulu Yemo ‘Sike’ ningu tondolo munduku pilku moloringi akumunge mana we moloringi yamboma kinie, kanu yamboma kinie, pea teluna papu naa moloringi. We yambomane ⸤Pulu Yemone nirimu mele ‘Sike.’ ningu tondolo munduku piliringi⸥ yambo kanuma ‘yambo kerime’ ningulie toko makororingi nakolo kanu yamboma kinie we yamboma kinie telu sipe molo. Ene Pulu Yemonga ungumu pilku moloringi, we yamboma naa piliringimunge ene we yamboma kinie pea teluna papu naa moloringi.
38 Iti tafaramamaim hai ma isan i men igewasin, sabuw toumanih na’atube arar yan, oyaw an, watu wanawanan, sou wanawanan imaim hi’in hima hiremor.
39 Ya nikiru yambomane pali ‘Pulu Yemone “Tembo.” nirimu mele sike temba.’ ningu tondolo munduku pilku moloringimunge Pulu Yemone ene kanopa peanga kanorumu mele ‘Piliengi!’ nimbe lipe ora sirimu. Aku sike nakolo ma koleana molkolie Pulu Yemone “Simbu.” nimbe panjirimu melema naa liringi.*
39 Sabuw iti etei i hai baitumatumamaim wabih iti tema’am, baise sawar abisa God eo’omatanih men yait ta bai.
40 Pulu Yemone mele olandopa olandopa terimuma yuni nimbe panjipe mi lerimu ungu oumu* pepili moloringi yamboma kinie, pe kinié nimbe panjipe mi lerimu ungu kondemo* pepili molemolo yamboma kinie, ‘pea pali walsikale simbu.’ nirimumunge ene ou naa liringi.**
40 Anayabin God ana kok nati sabuw i boro hinama hinakaif saise it bairit auta’imon nati sawar gewasin nafaramit youn.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Hebreus 11, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.