Gálatas 3

Umbu-Ungu No Penge NT (UBU_NOP) vs AAI

Sair da comparação
AAI TUR GEWASIN O BAIBASIT BOUBUN
1 Ene ⸤Kirasinge yambo⸥ Gallesia molemele kekelepa tolime, nane ou Yesusi Kirasi unju perana uku toko panjiringi kolorumu mele nimbu sirindu kinie ene paa piliringi yamboma, ene yambo naene konopuma tepa embambo sipe lipe lou lenjirimuye?
1 Kwa Galasia sabuw i kwabikoko’aw! Yait rarafi kwabi’afesair? Kwa etei matamaim Jesu Keriso onaf afe’en momorob isan, ayu bebeyan maiyow ana morob mi’itube i akubunabuna kwanowar.
2 Nane ungu paa telumu piliembo ene walsembo: Mini Kake Telimu ⸤aulke nambolkarenga⸥ liringiye? ⸤Mosisini⸥ ungu mane sirimuma pilku liku tenge panjiku teringimunge Mini Kake Telimu liringi, molo ⸤temane peanga topo sirindumu⸥ pilkulie ‘Sike.’ ningu tondolo munduku piliringimunge liringiye?
2 Imih au baibat ta’imon anibat kwanao ana nowar. Anun Kakafiyin kwabaib i ofafar eo na’atube kwasisinaf imih kwabai, o Tur Gewasin kwanowar kwaitumatum imih kwabai?
3 Ene ⸤nambolka unguri pilkulie⸥ aku siku kekelepa tolemeleye? Ou pulu pulu ⸤‘Kirasinge yamboma molamili. Pulu Yemone olio kanopa peanga kanopili.’⸥ ningulie Mini Kake Telimu liringi kanumu, pe kinié ⸤konopu alowa teko⸥ eneno enenga engemane ‘⸤Mosisini ungu mane sirimuma pilipu lipu tepolie⸥ aku sipu molamili.’ ningu pilimeleye?*
3 Kwa mi’itube’emih kwabikoko’aw! Kwa i Anun Kakafiyinamaim kwabusuruf; naatu boun i kwakokok taiyuw a fairamaim kwanakusouwimih kwabiwa’an?
4 ⸤‘Kirasi sike.’ ningu tondolo munduku piliringi kinie⸥ ulu ⸤peanga aku sipe⸥ mare* ene kinie wendo orumu akuma we wendo orumuye? ‘Uluma we wendo orumu. ⸤Wendo orumu kinie ‘Mosisini ungu mane sirimumane olio naa lipe taponjilimo.’ ningu naa pilíngi⸥ liemo paa keri.’ konopu lekero.
4 Kwa iti biyababan kwabai kwabi’akir kwanotanot i yabin en ai ana yasisir en? Ige, iti sawar ibo anayabin auman o ana’an auman.
5 ⸤Mosisini⸥ ungu mane sirimuma pilku liku telemelemonga Pulu Yemone yunge Minimu ene sipe, ene molemelena ulu tondoloma telemonje, molo ⸤temane peangamo⸥ pilkulie ‘Sike.’ ningu tondolo munduku piliringimunge aku telemoye?
5 God Anun Kakafiyin ebit naatu wanawanamaim ina’inan ebiwa’an, anayabin ofafar eo na’atube kwasisinaf imih ebit o Tur Gewasin kwanowar kwabitumatum imih ebit?
6 Eporayamondo ⸤Pulu Yemonga bokuna nimbe molemo mele⸥ pilku piliei:nimbe molemo.
6 Abraham ana yawas mi’itube ma’am i kwana’itin; Buk eo na’atube, Abraham God itumitum, naatu i ana baitumatumamaim God bai, anayabin ana ef mutufurin God matanamaim.
7 Akumunge, ‘⸤‘Temane peangamo sike.’ ningu⸥ tondolo munduku pilimele yamboma Eporayamonga ambolangoma molemele.’ ningu piliei.*
7 Imih kwa i kwanaso’ob, Abraham wawawan anababatun i sabuw iyab aurih baitumatum ema’am.
8 Pe wendo ombá mele Pulu Yemonga bokuna ou molorumu. Pe Juda yambo naa molko yambo lupemane* ‘Sike.’ ningu tondolo munduku pilingímunge Pulu Yemone ene kanopalie ‘Enenga ulu pulu kerime siye kolopo, ‘Konopu sumbi nimbe pepili molemele yamboma.’ nimbu kanombo.’ nimbé mele Pulu Yemone ou Eporayamondo temane peangamo pemba mele topa sipelie nimbendo:nimbe molemo.
8 Buk marasika eo baiman na’atube, God Ufun Sabuw baitumatumamaim boro nayamutufurih. Naatu imih Tur Gewasin Abraham isan eorereb. “O wanawanamaim God boro sabuw etei nigegewasinih.”
9 ⸤Pulu Yemone aku sipe Eporayamondo nimbe panjirimu⸥ munge yuni ⸤‘Pulu Yemo sike.’ nimbe⸥ tondolo mundupe pilirimu ye Eporayamo sewe anjipe tepa konjirimu kinie yandopa yandopa ⸤‘Pulu Yemo sike.’ ningu⸥ tondolo munduku pilimele yamboma kepe Eporayamo kinie pea sewe anjipe tepa konjilimola.
9 Abraham itumatum naatu baigegewasin bai, imih sabuw iyab tibitumatum i baigegewasin tebaib i baib na’atube.
10 ‘⸤Mosisini⸥ ungu mane sirimuma pilipu lipu tenge panjipu temolo kinie ⸤Pulu Yemone olio ‘ulu pulu keri naa peli yambo sumbi nilime’ nimbe kanomba.’⸥ ningu tondolo munduku pilimele yamboma Pulu Yemone ‘Molko kenjengi!’ nimbé. Pulu Yemone aku nimbémonga ungu te pilipulie aku nikiru akumu Pulu Yemonga bokuna molemo. Akumu i sipe:nimbe molemo kanumu.
10 Sabuw iyab ofafar tafan hitumatum hima tibi’ufunun, nati sabuw i o rarafen babanamaim tema’am. Anayabin Bukamaim eo, “Orot yait Ofafar Bukamaim hikirum inu’in mar etei men nati tur eo na’atube ebi’ufunun, nati orot i God ana orarafen babanamaim ema’am!”
11 ⸤Pulu Yemonga bokumuni nimbendo:⸥nimbe molemo mele pilipulie ⸤Mosisini⸥ ungu mane sirimuma pilku liku tenge yamboma Pulu Yemone kanopa enenga ulu pulu kerime siye kolopa, ‘konopu sumbi nimbe peli yamboma molemele.’ nimbe kanomba aulke te paa naa lemo mele paa sumbi sipu pilimolo.**
11 Imih boun i bebeyan ebi’obaiyit men yait ta ofafar eo’omaim boro ana ef nayamutufur nan God biyan natitamih. Anayabin Bukamaim eo, “Orot yait baitumatumamaim ana ef yamutufur na God baib, i akisinamo boro nama.”
12 ⸤Mosisini⸥ ungu mane sirimumane ⸤‘olio lipe taponjimbe.’ ningu,⸥ mindili siku lombolko tenge ulumu kinie, ⸤‘Kirasini olio lipe taponjimbe.’ ningu⸥ tondolo munduku pilingí ulumutolo walsikale liku tere lelko manda naa tenge. Paa manda molo! ⸤Mosisini ungu mane sirimuma tengemonga ungu te Pulu Yemonga bokumuni nimbéndo:⸥nimbe molemo kanumu.
12 Ofafar ana bowabow i men ta baitumatumamaim ema’am, baise Bukamaim eo, “Orot yait sawar etei ofafar eo na’atube nasisinaf na’at boro nama.”
13 ⸤Pulu Yemone⸥ Kirasi ‘Molopa kenjipili.’ nirimuna yu sike molopa kenjirimu ulumuni, Kirasi yuni olio ⸤Juda yamboma⸥ ungu manemane ‘Molko kenjengi!’ nilimo aulkena wendo linjirimu.* ⸤Pulu Yemone Kirasi tepa kenjirimumunge ungu pulu te Pulu Yemonga bokumuni nimbendo:⸥bokuna nimbe molemo akumunge Kirasi yu unjuna uku toko panjiringimunge Pulu Yemone Yesusi ‘Molko kenjeni.’ nirimula.
13 Baise it etei ofafar ana orarafen babanamaim tama’am Keriso tubunit it ata orarafen i bai; anayabin Bukamaim eo, “Orot yait ai afe’en teo’onaf nati orot
14 ‘Pulu Yemone Eporayamondo ⸤‘Nuni kalko lini ye tene tembamonga mana yamboma pali molko konjingí.’ nimbe,⸥* nimbe panjirimu ungu peangamo Kirasi Yesusini ulu te tenjimbemonga Juda yambo naa molko yambo lupema kinie pepili.’ nimbe ⸤Pulu Yemone ou⸥ olio kolea kerine molopo kenjipu mindi pulimelka aulkena wendo linjirimu. ‘Mini Kake Telimu liengi simbu.’ nimbe, nimbe panjirimu akumu ‘⸤‘Kirasini tenjirimumu olionga nimbe lipe taponjimbendo tenjirimu.’ ningu⸥ tondolo munduku pilingí yambomane paa liengi!’ nimbe ⸤Pulu Yemone⸥ aku sipe nirimu.
14 Keriso iti sinaf saise baigegewasin God Abraham eo’omatan i Keriso Jesu’umaim tan Ufun Sabuw hitab, saise baitumatumamaim Anun Kakafiyin tatab God eo’omatanit na’atube.
15 Angokeme, ⸤‘Ungu te mane simbumu sumbi siku piliengi!’ nimbu⸥ ya mana yambomane ulu te telemele mele enene pilimelemo nimbu siembo. Yambo talone “I sipu i sipu teambili.” ningu anju yando ungu te ningu panjilimbele kinie pe kanu ningu panjilimbele ungumunge yambo tene ungu te wendo naa limo, yambo tene ungu te sukundu naa mundulimo. Sike aku ungumu mana yambotolone mindi ningu panjilimbele nakolo pe kanu ungumu yambotolonga tene alowa naa telemo. Ungumu ningu panjilimbele mele aku sipe we pelemo. ⸤Akumu manda lepa, Pulu Yemone Eporayamo kinie terimu mele lipe ora silimo.⸥
15 Taitu tuwai’inah, ayu i boro mar etei tasisinafumaim ao kwana’itin. Orot rou’ab sawar ta isan hairi hio hibasit wabih obaibasit ana fefemaim hikikirum boro men yait ta na’astu’ub o tafan naya’abar.
16 Pulu Yemonga bokumuni nilimo mele i sipe: “Pulu Yemone “Tembo.” nimbe, nimbe panjirimu ungumu ⸤olio Juda yambomanga anda kolepa⸥ Eporayamo kinie yuni kalopa limbemo kinie eltendo nimbe, nimbe panjirimu.” nilimo. “⸤Ye⸥ kalopa limbemo.” nilimo kanumu ⸤ye⸥ telumundu mindi nilimo. “Nuni kalko linimu.” nilimo.* “Nuni kalko linime.” naa nilimo. Yambo aisilindu naa nilimo, telumundu mindi nilimo. Aku ⸤ye⸥ telu kanumu ⸤Pulu Yemone mako torumu ye⸥ Kirasimu.
16 Naatu boun kwana’itin, God ana omatanen ta Abraham eomatan, naatu uwan auman eomatan, Bukamaim i men hikirum hio wawawan, nati i men wanawan moumurih isah eo, baise uwan ta’imon isan eo. Nati uwan i Keriso.
17 I ungu nikirumunge pulumu i sipe: ⸤Pulu Yemone “Aku teni kinie nane i sipu i sipu tembo.” nimbe,⸥ nimbe panjipe mi lerimu kanu ungumu* yu koronga kumbi lepa wendo omba perimu. Kanu ungumu ou we pepili pe ponie po anderete kelepa teti omba purumu kinie ⸤Mosisini⸥ ungu mane sirimuma wendo orumu.** ⸤Kanu ungu manema sike pe akilipe wendo orumu nakolo⸥ Mosisini ungu mane sirimumane Pulu Yemone ou nimbe panjipe mi lerimu ungumu manda naa topa manie mundumbe, Pulu Yemone ou nimbe panjirimu ungumu we pemba mindi pelemo, ungu akumunge kongonomo manie manda naa pumbe.
17 Abisa ao anayabin i God Abraham hairi obaibasit ta hikirum in, imaibo kwamur 430 sasawar ufunamaim ofafar matar, imih men karam God ana obaibasit marasika kikirum boro ta’astu’ub naatu ana omatanen tabosair.
18 Yamboma Pulu Yemone “We simbu.” nirimu mélemo lingíndu Mosisini ungu mane sirimuma pilku liku tekolie kanu mélemo limelkanje Pulu Yemone ⸤“We simbu.” nimbe,⸥ nimbe panjirimu ungumu ‘Sike.’ ningu tondolo munduku pilkulie manda naa limelka. Nakolo Pulu Yemone Eporayamondo “We simbu.” nirimu mélemo ungu nimbe panjirimu ungumuni mindi aku mélemo yu we simbendo yuyu pilipelie mako torumu. ⸤Eporayamone ulu te terimuna kanopa peanga kanopalie Pulu Yemone “Simbu.” naa nirimu. Yuni yuyu pilipelie aku sipe nimbe panjirimu.⸥*
18 Anayabin God ana siwar ofafar tafanamaim tabatabat na’at, nati i ana omatanen tafanamaim boro men tabat, baise God ana bosiyasiyaramaim ana omatanen kaif Abraham baigegewasin itin.
19 ⸤Pulu Yemone “We simbu.” nirimu mélemo simbendo yuni ou nimbe panjirimu ungumu pilipelie simbe⸥ liemo Mosisini ungu mane pe sirimuma nambemuna sirimuye? Kanu ungu manemane nambe telemoye? Aku, “Yamboma ulu pulu kerime telemele mele piliengi lipu ora siembo.” nimbelie Pulu Yemone ⸤“I siku teai. I siku naa teai.” nimbe⸥ kanu ungu manema sirimu. ⸤Pulu Yemonga ungu mane Mosisini yando sirimuma naa pelkanje ulu pulu kerime tepolie ‘Tepo kénjimulu.’ nimbu naa pilimelka.⸥* Nakolo ‘Kanu ungu manema kamu pepili.’ nimbe Pulu Yemone naa sirimu. Eporayamone kalopa limbemondo ou nimbe panjirimu kanu kalopa limbe yemo** ‘ou naa opili ungu manemane yamboma nokopili. Yu ombá kinie ungu manemanga tondolomo manie pupili.’ nimbe Pulu Yemone ungu manema sirimu. Pulu Yemonga ungu manema mulu koleana angellomane yando ningu sinjiringi, yamboma kinie mulu koleana angelloma kinie suku singine ye tene yando linjirimu kinie kamu perimu. ⸤Kanu suku singine yemo yu Mosisi kanumu.⸥
19 Imih ofafar ana’an i abisa isan matar? Ofafar mamatar ana’an i kakafih imaim itinin so’ob isan. Naatu imaim tabonawiyit tanan Abraham uwan isan God eo’omatan tan tatit. Iti ofafar i tounamatar hibai hire orot foun batayan hitin.
20 Pulu Yemone ungu manema simbendo suku singine ye tene sinjirimu, Pulu Yemone yuyu yambomando sumbi sipe ungu te naa nirimu, nakolo ye tene yuyu ungu te sumbi sipe nimbe panjilimo kinie suku singine yambo tene uluri naa tenjilimo. Pulu Yemo yu ye telu mindi molopa yuni yuyu sumbi sipe Eporayamo kinie ungu te nimbe panjirimu. Yambo tene suku singine ulu te naa tenjirimu.
20 Naatu God Abraham omatanen bitin ana veya i men foun batayan orot biyanamaim sinaf, baise God akisin foun bat sinaf.
21 Pulu Yemone aku sipe terimuna ⸤Mosisini Pulu Yemonga⸥ ungu mane ⸤sinjirimu ungu⸥ ma kinie Pulu Yemone ⸤Eporayamo kinie⸥ nimbe panjirimu ungumu kinie anju yando opa tou mele molembeleye? Paa molo! ⸤Pulu Yemone konopu talo lepalie “Ungu manemane ene nokopili siembo.” naa nirimu.⸥ Yamboma konde molko mindi puli ulu pulumu manda simbe ungu mane te pelkanje Pulu Yemone kanu ungu manema pilku liku telemele ⸤yamboma⸥ kanopa ‘⸤yambo⸥ sumbi nilime’ nimbe kanolka. Pe olio aku sipe ungu mane pelkamo pilipu lipu tepolie konopu sumbi nimbe pelime molopolie yunge kumbikerena manda pupu molemelka.
21 Kwanotanot ofafar naatu God ana omatanen hairi i tibigamigam? En anababatun, anayabin ofafaramaim orot ana yawas tabaib na’at, turobe orot ana ef yamutufurin isan boro ofafaramaim tan.
22 Nakolo aku sipe teli ungu mane te naa perimu, naa pelemo. Pulu Yemonga bokumuni i sipe mele nilimo:nilimo. ⸤Pulu Yemonga ungu manema pelemomonga aku telemo.⸥ ⸤Mosisini ungu mane sirimumane yamboma nokolemomonga ulu pulu kerimene yamboma pali ka silimomonga pulumu i sipe:⸥ Pulu Yemo yuni nimbe panjirimu mélemo ‘yambomane lingíndu Yesusi Kirasini tenjirimumu ‘Paa sike.’ ningu tondolo munduku pilingí yamboma siembo liengi kene ulu pulu kerimene yamboma pali ka sipe pepili.’ nirimu. Simbe lingí aulke te lupe molo.**
22 Baise Bukamaim eorereb tanowar, tafaram tutufin etei i bowabow kakafin ana fair bai karatan. Imih ef ta’imon God ana omatanen bain nowatamih matar isan i Jesu Keriso akisinamo tanitumitum.
23 Yesusini olionga nimbe tenjirimu mele ‘Sike.’ nimbu tondolo mundupu pilimolo aulkemo ou wendo naa opili Mosisini ⸤Pulu Yemonga⸥ ungu mane ⸤sirimu⸥ mane olio mongo simbendo ka mele sirimu. Yesusini pe omba olionga nimbe tenjirimu mele tondolo mundupu pilimolo ulumu ulke ki mele lepa, ungu mane ou perimumanga ka ulkemonga lloko mele perimu kanumu pe ki linjimbemonga Mosisini ou sirimu ungu manemane aku terimu.
23 Baitumatum i ufibo natit, baise wantoro’ot i ofafar buwit ana dibur yariyit tama nan imaibo baitumatum natit irerereb.
24 ⸤I sipu mele nikiru:⸥ ‘ ‘Pulu Yemone olionga ulu pulu kerime siye kolopa, konopu sumbi nimbe peli yamboma molemele.’ nimbe kanopili.’ ningu ‘Kirasini olionga nimbe tenjirimu mele ‘Sike.’ ningu tondolo munduku piliengi!’.* nimbe Kirasi ou mana naa opili Pulu Yemone ‘Ungu manemane olio yunge nokonjipili.’ nimbe, ungu manema sirimu.
24 Isan imih ofafar i ata bai’obaiyen orot na’atube bonawiyit tana Keriso biyan tatit, naatu boun i baitumatumamaim ata ef yamutufur God nanamaim tatit.
25 Nakolo kinié olio Kirasini tenjirimu mele ‘Sike.’ nimbu tondolo mundupu pilipu molomolo aulkemo wendo omba pelemona ⸤Pulu Yemonga⸥ ungu mane ou sirimumane olio naa nokolemo.
25 Imih it boro men ofafar ana bonawiyenamaim tanama’amih, nati i sawar, anayabin boun i baitumatum ana veya tit.
26 Kinié Kirasi Yesusini ⸤pe tenjirimu mele⸥ ‘Sike ⸤olionga nimbe tenjirimu⸥.’ ningu tondolo munduku pilimele ulumuni* ene pali kinié Pulu Yemonga ambolangoma molonge aulkemo akisinjirimuna aku siku molemele. Ene no liringi kanu ulumuni Kirasi kinie ene kinie yambo telumu mele moloringime** pali Kirasi, ⸤mulu wambale mele,⸥ pakoringimunge*** sike Pulu Yemonga ambolangoma molemele.
26 Naatu kwa etei’imak baitumatumamaim kwana Jesu Keriso bairi kwaita’imon God natunatun kwamatar.
27 — ausente —
27 Keriso wabinamaim bapataito kwabai ata kou’ay ta’imon matar, imih Keriso ana yawas a faifuwamih kwa’us.
28 ⸤Ene pali Kirasinge yambo molemelema⸥ Juda yamboma lupe, Juda yambo naa molemele yamboma* lupe molo; kou mone naa liku we kendemande kongono tenjili yamboma lupe, we molemele yamboma lupe molola; yema lupe, amboma lupe molola; kinié ene pali Yesusi Kirasinge yambo talape telumu mindi molemelemonga yambo lupe lupema naa molemele.**
28 Imih kwa i men a itinin tata’amih, men Jew o Ufun Sabuw, men akir o roufamen sabuw, men orot o babin, kwa etei i ta’imon Keriso Jesu ana baita’imonin wanawananamaim kwama’am.
29 Ene Kirasinge yamboma molongi liemo ene Eporayamone kalopa lirimu yamboma molemelela;* Pulu Yemone ou ⸤Eporayamone kalopa limbe yamboma⸥ “Simbu.” nimbe, nimbe panjirimu mélemo ene pea lingí.
29 Keriso kwa nowa namamatar na’at, kwa i Abraham wawawan naatu God abisa eo’omatan boro kwanab.

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Gálatas 3, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.