Filipenses 1
Umbu-Ungu No Penge NT (UBU_NOP) vs AAI
1 Olto Pollo Timotitolo,* Kirasi Yesusinge kongono tenjili kendemande yetolone ene Pulu Yemonga yambo kake telime kolea aili Pillipai molemelema i pepámo topo sikimbulu. Ene ungu pilili yambo wema kinie, enenga tapu yema kinie, Kirasinge yambomanga kongono tenjili yema kinie, ene pali i pepámo topo sikimbulu.**
1 Ayu Paul Timothy airi i Keriso Jesu ana’akir wairafi. God ana sabuw etei Keriso Jesu wanawananamaim kwaikofan nati Philipi kwama’am naatu kwa Nutetenayah, baibaisayah bairi a fef iti abiyafar. Paul diburumaim fef kirum baiyowayan bat i’itin|alt="Paul writing in prison" src="CN02069B.TIF" size="span" loc="Php 1.1" copy="©1978 David C. Cook Publishing Co." ref="1.1"
2 Olionga Lapa Pulu Yemo kinie Aili Yesusi Kirasitolone* ene we kondo kolkolo, ‘Ene konopu pe nipili taka lelko molangi.’ niengili.
2 Manaw kabeber Tamat Godane naatu ata Regah Jesu Keriso’one kwa etei isa nama.
3 Nane ene walse walse konopuni pilipulie nanga Pulu Yemo kinie “Ange” nilio.
3 Ayu au God ana merar ayiy ana veya mar etei kwa anunuhi.
4 Na temane peangamo pulu monjipu ene topo sirindu kinie kepe, yandopa yandopa kanu kongonomo telio kinie kepe, enene na liku taponjiringi liku taponjilimelemonga Pulu Yemo kinie ungu nimbu enenga mawa tenjimbundu konopu sipu mawa tenjilio.
4 Matan fufur au yoyobanamaim, ayu mar etei ereyasisir kwa etei isa ayoyoyoban.
5 — ausente —
5 Anayabin tur gewasin wantoro’ot abai ana biyat atitit ana veya, kwa a baibais kwaitu bairi iti tur tafaram tanan iti boun tatit.
6 Nane pilipulie, ‘Pulu Yemone enenga konopuna kongono pulu monjipe terimu kongono peangamo telipe pupe pupe, Kirasi Yesusi yando omba olio limbe walemonga kanu kongonomo tepa limbe.’ nimbu tondolo mundupu pilio.*
6 Naatu ayu i abitumatum, God iti bowabow gewasin kwa wanawananamaim bubusuruf boro nabow nan yomanin na’asa’ubibo Keriso Jesu ana veya natit.
7 Na ene konopuni pilipu andopo moliona na enendo konopu lelio mele papu lelio. Na ka ulkena pelio kinie kepe, temane peangamo topo sipu “Yu paa sike temanemo yamboma paa pilku liengi.” nilipu andorundu kinie kepe, enene na liku taponjilimelena na kinie ene kinie olio Pulu Yemone we kondo kolopa lipe taponjilimo.
7 Kwa i mar etei ayu dogorou’umaim kwama’am, naatu au naniyan iti na’atube mar etei kwa isa anotanot, anayabin dibur baremaim, o tur gewasin awawasfarimaim, o aitafofor tur ao’orerebamaim. Kwa etei i ayu bairit God ana manaw ana kabeber tafafarambonen.
8 “Kirasi Yesusini ene kondo kolopa konopu monjilimo mele nane aku sipu ene kondo kolopo konopu monjipu waka kolopo molio.” nikiru akumu sike nikiru. Pulu Yemone ungu nilkenje nane “Sike nikimu.” nilkela.
8 Ayu dogorou wanawanan au naniyan tutufin etei Keriso ekukura’ara’ah na kwa iti isan, God i etei so’ob, ayu men abifuwen.
9 Nane Pulu Yemo enenga mawa tenjilio mele i sipe: “‘Enene ulu keri peangama apuruku konjikulie ulu peangama mindi pilku liku teangi.’ nimbu ene Pulu Yemo kinie Kirasitolo pea eltenga yamboma pea konopu monjilimele mele paa olandopa olandopa monjiku mololiku puku, enenga pilipe konginjilime kinie ulu keri peangama apuruli ulu pulumu kinie enenga konopumanga pepa si nilipe pupili konopu monjiku molangi.” nimbu Pulu Yemo mawa tenjilio. ‘Aku siku molonge kinie Kirasi altopa ombá walemo wendo ombá kinie ene konopu kake tepili molko yu kanopa peanga kanolemo ulu puluma mindi enenga konopumanga pepili molko,
9 Ayu ayoyoyoban kwa a yabow i akokok tafan nayababar nara’at, anot hinarerekab, naatu turobe hai naniyah etei kwanaso’ob gewas,
10 — ausente —
10 saise kwa tur nowar fufunin gewas yabuna’in isan boro kwanasinaf gewas. Naatu Keriso ana Veya’amaim kwa boro aur ubar en sasouwi kwanabat.
11 Yesusi Kirasini ene kinie tapu topa molopa lipe taponjilimomonga yu kanopa sumbi nili uluma nimbe kanolemo uluma mindi teko molonge. Ene aku siku teko molongemone Pulu Yemonga imbi ambolko ola linjiku yu kapi ningí.’ nimbu aku sipu Pulu Yemo enenga mawa tenjilio.*
11 Naatu roumutufuren ana ro’on gewasih Jesu Keriso’one hinanan boro dogor wanawanan nare naatu imaim kwa boro God merarayow kwanitin kwanabora’ara’ah.
12 Angokeme, na kinie ulu umbuni wendo omu akumuni temane peangamo pipi naa simu. Na ka siringi ka ulkena pelio ulumuni temane peangamo tepa tondolo mundunjilimo.
12 Taitu tuwai’inah, ayu akokok kwanaso’ob, sawar abistan isou himamatar imaim Tur Gewasin ibais ra’at etatasasar.
13 Akumunge Romo Gapomano Ye Paa Aili Kumbine Sisamonga ulkemo nokolemele ami yema kinie we yamboma pali ‘Na Kirasinge kongonomo tenjiliomonga ka siringi ka ulkena pelio.’ ningu kanolemele.
13 Sinaf ana itinin iti’imaim aiwob orot ana bar wanawanan ana kaifenayah naatu sabuw afa nati’imaim hima’am auman hiso’ob, ayu i Keriso ana bowayan orot, imih hifatumu.
14 Na ka ulkena peliomonga nanga angenupili aisilini kanokolie ‘Ailimuni olio sike lipe taponjimbe.’ ningu pilku konopu tondolo pupili ⸤‘Yambomane olio mindili síngi liemo uluri molo.’ ningu⸥ Pulu Yemonga ungumu pipili naa kolko tondolo munduku ningu siliku andolemele.
14 Ayu dibur arurumaim taituwau iyab Regah wanawananamaim hima’ama moumurihika koufair hibai himisir hitafofor God ana tur tibibinan.
15 Sike ye marene ⸤na kolea aisilinge andopo ungumu nimbu sirindumunge yambo aisili kanu ungumu pilku limele mele⸥ kanoko keri kanokolie ‘Pollonga imbimu manie pupili. Olionga imbime ola molopili.’ ningu Kirasinge temanemo toko silimele nakolo marene konopu peanga pepili ⸤‘Kirasinge imbimu ola molopili.’ ningu⸥ Kirasinge temanemo toko silimele.
15 Binanuyah i turobe Keriso isan tebibinan, baise afa dogoroh wanawanan i geg bobowen ayu isou ma auman tibibinan, naatu afa i not gewasinamaim tebibinan, anayabin tekokok ayu hinibaisu.
16 Na ‘temane peangamo yu paa sike.’ nilipu andoliomonga ka ulkena pelio mele kanokolie na konopu monjilimelemonga Kirasinge temanemo toko silimele;
16 Iti binanuyah i yabowamaim bonawiyih tebibinan, anayabin ayu Tur Gewasin atafafar isan dibur ama’ama i hiso’ob.
17 nakolo ye marene konopu sumbi sipe naa pepili enenga imbi ‘ola molopili.’ ningu Kirasinge temanemo toko silimele. ‘Na ka ulkena pelio kinie umbuni mare olandopa siemili.’ ningu aku telemele.
17 Binanuyah afa Keriso isan tibibinan baise geg bobowenamaim tibibinan, anayabin tekokok hinasinaf ayu dibur baremaim yababan anab isan.
18 Nakolo ‘Na mindili nopili.’ ningu aku telemele mele uluri pelemoye? Ene konopu peanga pepili temanemo toko silimele molo konopu sumbi sipe naa pepili toko silimele akumu uluri molo. Enene pali Kirasinge temanemo yamboma toko silimelemonga na paa konopu sipu molio. ⸤Konopu sipu molombomonga ulu te pelemola.⸥ Na pilipulie, ‘na ka ulkena pepo mindili nolio kinie enene Pulu Yemo nanga ningu mawa tenjilimelemonga kepe, Yesusi Kirasinge Minimu* yu na kinie molopa na lipe taponjilimomonga kepe, i ulutolonga na kapola molombo.’.** nimbu pilipulie konopu sipu molio mele molombo.
18 Baise ayu nati isan men anotanot! Anayabin binanuyah not gewasinamaim tibibinan o geg bobowenamaim tibibinan, ana’an gagamin Keriso ana tur gewasin i hibinan sabuw tenonowar isan ayu abiyasisir, naatu boro mar etei aniyasisir.
19 — ausente —
19 Anayabin kwa ayoyobanamaim naatu Jesu Keriso Anunin ana baibaisamaim ayu aso’ob iti biyababanane boro nabotaitu anatit.
20 ‘Nane teambo.’ konopu lekero mele i sipe: ‘Na telio mele kepe molio mele kepe akumunge pipili naa kolopo Kirasinge kumbikerena angilimbo kinie paa papu.’ nimbu yunge kongonomo tondolo mundupu telio. ‘Molombo kinie kepe molo kolombo kinie kepe nanga kangimuni Kirasinge imbi ambolopo ola linjirindu linjilio mele aku sipu linjembo.’ nimbu aku telio.
20 Ayu au naniyan tutufin etei nuhufot ama akakaif wanawanan boro men kafa’imo ef ta’amaim anasinaf kakaf biya’ohow anabaimih, en baise, biyou yawasin ema’ama o biyou emomorob, ayu boro mar etei anitafofor anabinan sabuw etei Keriso hinarusagisagiy.
21 Na konde molio kinie Kirasi nanga konopuna molemo pea tapu topo molembolo akumu papula; kolopolie molombo mele paa olandopa.
21 Anayabin yawasu ama’am i Keriso isan ama’am, naatu anamomorob na’at au gewasin i gagaminaka ema’am.
22 Mana we molondu liemo nane nanga kongono peanga we lemomo manda tembo. Akumunge kolombomo kinie konde molombomo kinie kanu ulutolonga te tembo mele na pilipu sundupu lou lelio.
22 Biyau yawasin anama’am na’at, Regah isan boro ana ma anabow, baise men aso’ob boro menatan anarubin?
23 Na konopu talo pelemo. Ma koleamo mundupu kelepo Kirasi molemona pupu pea molombolondo na konopu sipu molio. Aku tendu liemo paa peanga.
23 Ayu i sawar rou’ab hitarsibu. Baise ayu au kok gagamin i ata morob Keriso airi atama i igewasin kwanekwan.
24 Nakolo kolondu liemo nane ene nambe tepo manda lipu taponjimbuye? Pe ene nambe tengenje? Aku sipu nimbu pilipulie mana we molondu liemo paa papula.
24 Naatu baise gewasin anababatun i yawasu anama, saise kwa anibaisi.
25 ‘Nane ene lipu taponjimbu kinie ene Kirasinge yamboma molko konjiku ‘yu sike’ ningu tondolo munduku pilku konopu siku molonge.’ nimbu pilipulie ‘Na ene kinie pea ma koleana sike molomolo.’ nimbu tondolo mundupu pilkiru.
25 Tur anababatun a tur ao’owen, aso’ob boro yawasu anama kwa etei anibaisi a baitumatum wanawanan kwanara’at kwanayen kwaniyasisir,
26 ‘Pe na ene molongena altopo yando ombo pea molomolo kinie enene Kirasi Yesusinge imbimu ambolko ola linjiku molonge.’ nimbu pilipu ‘Sike aku sipu ene kinie altopo molombo.’ konopu lekero.
26 saise ayu anabinanawani maiye, kwa boro abisa asisinaf isan Keriso Jesu ana merar kwanay wabin kwanabora’ara’ah.
27 Nakolo na ondu liemo kepe naa ondu liemo kepe uluri molo. ‘We yambomane olio kanokolie ‘Sike Kirasinge yamboma molemele.’ ningu piliengi!’ ningu Kirasini yu lombili andolime molonge mele nimbe sirimu mele ene aku siku molangi. Aku siku molonge ulumu olandopamo. Pe aku siku teko molangi ombo mongone kanondu liemo molo ene teko molemele mele temane te ka ulkena molopolie pilindu liemo ‘ene konopu teluna pupili tondolo munduku molko, ‘yamboma ⸤Pulu Yemone mako torumu ye nomi Kirasi Yesusini yambomanga nimbe tenjirimumunge molko konjingí mele⸥ ‘sike.’ ningu tondolo munduku piliengi!’.* ningu temane peangamo toko siku,
27 Au not gagamin i iti a tur ao’owen, akokok ama yawasamaim Keriso ana tur gewasin sabuw hinakakafiy. Ayu itimih ananan na’at, o men ananan, ayu akokok kwa a not etei i ta’imon, roun roun kwanabat kwanibaibaisbonen sabuw tur gewasin batkikin isan kwabowabow ana tur ananowar.
28 enenga opa tou yambomane ‘ene mini wale mundengi.’ ningu ulu mare telemele kinie ‘Uluri molo.’ ningu mini wale naa munduku we angilimele mele piliembo.’ nimbu molio. Enenga opa toumane ene mini wale naa munduku we angilimele kinie kanokolie ‘Ene opa touma mindili nongo molko kenjingí nakolo ene Kirasinge yamboma mindili nolemelka aulkena wendo ongo, molko konjingí aulkena pungí.’ ningu kanonge. Pulu Yemone ene lipe taponjipe opa touma topa manie mundumbemonga aku siku ningu kanonge.
28 Arakit sabuw wanawanah kwanarur na hini’aiseyasey kwanabat, kwa abatkikinamaim nati sabuw gurugurusen wanawanan tirur boro hina’itin hinaso’ob, kwa i boro God yawas nit, naatu i boro nagurusih, iti i God boro nasinaf.
29 Pulu Yemone ene tepa konjipelie ‘ ‘Kirasi yu sike.’ ningu tondolo munduku piliengi!’ nilimo. ‘Kirasinge imbi ola molopili kene mindili nangi.’ nilimola. ⸤Akumunge opa toumane aku siku ningu kanonge.⸥
29 Anayabin God ana baigegewasin it bitit i men baitutumin akisin, baise isan tani’akir auman.
30 Ou na ⸤‘Yesusi Kirasi yu sike.’⸥ nimbu tondolo mundupu pilirindumunge opa toumane na toko manie mundungí teringi kinie tondolo mundupu molopo mindili norundu mele ene Kirasinge yambomane kanoringi, pe kinié aku sipu molio mele pilimelela. Kinié ene mindili nolemele mele telu sipela.
30 Ayu bairit tama’am ana veya wawainabu i kwa’itin, naatu boun ewawainabu ana tur i kwanonowar, imih kwa wainaben i nati ta’imon wanawanan kwarun ewawainabi.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Filipenses 1, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.