Efésios 6

Umbu-Ungu No Penge NT (UBU_NOP) vs AAI

Sair da comparação
AAI TUR GEWASIN O BAIBASIT BOUBUN
1 Ambolangoma, Pulu Yemone “Anupili lapalini ene nokangi.” nilimo kene aminieli lanielinge unguma pilku tenge panjiku teangi. Aku tenge kinie papu.
1 Kek kwananowar, kwa i Regah natunatun imih ef ana gewasin i hinat tamat fanah kwanabosiyasiyar.Paul Tychicus ebiyafar|alt="Paul sending Tychicus" src="CN02071B.TIF" size="span" loc="Eph 6.1" copy="©1978 David C. Cook Publishing Co." ref="6.1"
2 Pulu Yemone ou ungu mane sirimu bokuna molemo mele i sipe:nilimo kanumu. Nakolo ungu mane lupema we sirimu mele imu aku sipe we naa sirimu. I ungu manemo sipelie “Aku tenge kinie nane tembo.” nimbe, nimbe panjirimu mele i sipe:
2 Hinat tamat kwanakakafiyih, anayabin nati i o baiyunen tur wantoro’ot ana omatanen auman.
3 “Ene ‘Ma koleana molopo konjipu,nimbe aku sipe olandopa nimbe panjirimu.
3 Saise a yawas i boro baigegewasin awan nakaratan, naatu a yawas iti tafaramamaim boro manin na’in kwanama kwaniyasisir.
4 Ambolangomanga lapali, enenga ambolangoma teko mumindili naa konjengi. Ene Ailimunge unguma mane siku nokoko konjengi.
4 Kwa kek hinah tamah, a kek men kwanagam kwana’uwih kwanikwaniyih yah naso’aramih. Baise Kirisiyan ana bai’obaiyenamaim baikwatutunen kwanitih, naatu Regah ana turamaim kwanabonawiyih.
5 Kongono we tenjili kendemande yamboma,* ene enenga kongono nokolemele mana yemane ningí ungumu liku ai siku pipili kolko teangi. Ene konopu talo tepa pepili enenga kongono nokoli yemanga kongono naa tenjengi. Enene Kirasinge ungumu pilku liku telemele mele aku siku kongono nokoli yemanga unguma pilku liku teangi.
5 Akirwairafi a tur ao’owen, a orot ukwarih tafaramamaim tekakaifi i kwanabiruwih naatu kwanakakafiyih fanah kwanab. Naatu dogor tutufin etei yasisir auman isah kwanabow, Keriso isan kwatabowabow na’atube.
6 Enenga kongono nokoli yemane “Teai.” nilimele mele kanoko molangi ‘Tenge panjipu temolo kinie kapi ningí.’ ningu aku siku mindi ningu pilkulie unguma tenge panjiku naa teangi. Enene ‘Kirasinge kendemande yamboma molopo yunge kongono tenjilimolo.’ ningu pilku aku siku mele enenga kongono nokoli yemanga kongonoma tenjingindu ‘Pulu Yemonga kongonoma’ konopuni pilkulie kongonoma tondolo munduku tenjengi.
6 Men ti’i’iti ana veya akisin iti baifa’i isan kwanisnubanub kwanabowamih, baise kwa i Keriso ana akirwairafih imih dogor tutufin etei God ana kok kwanabow.
7 ‘Yambomanga kongono mindi tenjikimulu kene uluri molo.’ ningu kongono nokoli yemanga kongonoma naa tenjengi. Kongono nokoli yemanga kongono kanumu Ailimunge kongono tenjilimelka mele aku siku kongono nokoli ye kanumanga kongonoma konopu peanga pepili toyo toko tenjengi.
7 Kwanabow sunusunub a naniyan tutufin etei, yasisir auman kwabow, kwa i men orot isan kwabowabow, baise Regah isan kwabowabow.
8 ‘Ailimuni kongono tenjilimele yamboma kepe, we molemele yamboma kepe pali teko konjingí mele kanopalie mele kalomba.’ ningu pilkulie enenga kongono nokoli yemanga kongonoma aku siku tondolo munduku tenjengi.
8 Anayabin kwa kwaso’ob orot babin etei bowabow gewasin tebowabow isan, Regah boro hai siwar nitih, basit o akirwairafi, o roufamen orot a siwar i boro inab.
9 Kongono nokoli yema, enene aku siku kongono we tenjili kendemande yamboma teko konjengila. Mulu koleana molemo yemo yu kendemande yamboma kinie nokoli yema kinie enenga pali Nokoli Yemo. ‘Yuni yambomanga imbime kanopalie ene naa apurulimo.’ ningu pilkulie enene enenga kongono we tenjili kendemande yamboma teko mini wale naa mundunjengi.
9 Kwa orot ukwarih auman ef ta’imon kwanasinaf, akirwairafih isah kwanigewasin naatu men kwanao birubiruwih. Kwanaso’ob kwa a akirwairafih bairi a Regah i ta’imon maramaim ema’am, naatu i orot babin etei ana fofoninamaim ebibatiyih.
10 Kinié ungu te kamu niembo: ‘Olio enge olandopa olandopa nipili molamili.’ ningu Ailimu kinie tapu toko molko ‘yunge enge aili tepa pelimu olio liemili sipili.’ ningu molayo.
10 Taitu tuwai’inah, tur yomanin i iti. Regah wanawanan kwanarun ana fair kwanab, naatu i ana fairane kwa a fair kwanawowab nara’at.
11 ‘⸤Kurumanga nomi⸥ depelemone* uluma kolo topa tepa olio kondi tolemo kene enge nimbu angiliemili.’ ningu ene Pulu Yemone opa teli mulu wambale silimoma pali liku pakoko molayo.
11 Baiyow ana tafafaren sawar etei God bit i kwana’abur, saise Demon Mowan ana baifuwen nabikubibiruw karam boro kwanawasatan.
12 ⸤Mimi siku piliei.⸥ Olio mana yambo mongone kanolemoloma kinie opa naa telemolo. Melema nokongendo tondolo pelemo kuruma kinie, namba molopa kolea lupe lupe nokolemele kuruma kinie, i ⸤mulu ma naa pora nilimo⸥ wale sumbulu tolime ma koleana nokolemele kuruma kinie, muluna ola molemele kuruma kinie,* akuma kinie opa tepo molemolo.
12 Anayabin it i men iti tafaram orot babin afa bairi tabiyowamih, baise tounamatar kakafih gagub wanawanan tema’am bairi tabiyow. Demon hai nabatanayah, hai ukwarih, naatu afiy kakafih fairih iti tafaram ana guguminamaim tema’am bairi tabiyow.
13 Akumunge Pulu Yemone opa teli mele silimoma pali liku pakoko ambolko molayo.* Aku tenge kinie umbuni walema wendo ombá kinie ene manda enge ningu angilku opa kapola tenge. Kanu kinie wale mare opa welea pora naa nimbe opa touma welea toko manie naa mundukulie we naa molko opa tapu tengendo enge ningu angiliengila.
13 Imih God ana baibiyow sawar bounaika kwana’abur, imaibo Demon ana veya kakafin nan natitit, kwa i karam boro rakit ana ahay ana waf kwanahaiw. Naatu kwaniyow nan yomanin kwana’a’asa’ub ufunamaim boro men ura au’uf kwanabat.
14 Akumunge ‘Olio topa manie naa mundupili. Enge nimbu angiliemili.’ ningu ungu sikema kako toko, ulu sumbi nilime kapane teli wale pakoli mele luwikundu pakoko,
14 Imih kwanabatkikin, turobe kwanab naiw a kikiramih kwanakik. Yawas mutufurin kwanab a beromih dogor kwanisinfafar,
15 yamboma Pulu Yemo kinie kapola kapola molonge temane peangamo toko siliku andonge kimbu sume monjeyo.
15 naatu tufuw ana tur gewasin a baibiyonamih kwaniyoun kwanabat gewas kwanitfufun auna kwanan.
16 Aku melema pakokolie, ⸤‘Pulu Yemo sike. Yesusi Kirasi sike. ‘Nanga’ nimbe tenjirimumu⸥ sike.’ ningu tondolo munduku pilili ulumu* ‘enenga kune tapiyemo.’ ningu liku alieli ambolko molangi. Aku kune tapiyemone ulu kerimenga pali ulu pulumu pelemo ⸤kuru⸥ muni** mera tepe nomba pelimene ene tomba kinie tepemo manda toko ku mundungí.
16 Mar etei baitumatum a beromih kwanab, anayabin nati beromaim Demon Mowan ana ahay narob wairaf auman nitakir hinanununuw karam boro kwanasirabun.
17 Pulu Yemone yamboma lipe taponjipe mindili nolemelka aulkena wendo lipe yu kinie pea molko konjingí aulkena lipe monjilimo wanie kapane telimu liku pakoko, Minimunge opa teli lou pulsemo liku ambolangi. Lou pulse akumu Pulu Yemonga ungumu.*
17 God yawas bit i kwanab a kowasamih arib kwanayara’ah, naatu God ana tur, Anun Kakafiyin bit i a kaiyomih kwanab.
18 Minimuni ene tondolo simbemone alieli Pulu Yemo kinie ungu niengi. Ene molongena ulu lupe lupema pali wendo ombá kinie Pulu Yemo kinie ungu lupe lupe ningu mawa teangi. ‘Yuni yunge yamboma lipe taponjipili.’ ningu tangoli kepe ipulueli kepe alieli mimi siku pilku kanoko koro naa molko Pulu Yemo enenga mawa tenjiku molangi.
18 Sawar iti etei i yoyobanamaim kwanasinaf, God ana baibais isan kwanifefeyan, Anun Kakafiyin ebiyuni na’atube. Naatu sawar ta ta hinamamatar hai veya’amaim kwanayoyoban, mata toniwa’an, a yoyoban men kwanihamiy, mar etei God ana sabuw isah kwanayoyoban.
19 ‘Pulu Yemone na lipe taponjipili.’ ningu nanga kepe yu mawa tenjikulie, ‘Na yamboma ungu nimbu simbu tembo kinie na mini wale naa mundupu yamboma pipili naa kolopo temane peangamonga ungu pulu lopi tepa pelemoma sumbi sipu nimbu para siembo kene Pulu Yemone nanga kerena omba molopa ungumu nimbe sipili.’ niengi.
19 Ayu auman isou kwanayoyoban, saise binan isan ana bobogaigiwas ana veya, God ana tur isou nirerereb anabinan, na’atube Tur Gewasin ana kirikirifot anaorereb natit, men ana birumih.
20 Kanu temane peangamo nando ‘Toko sipui.’ nimbe Pulu Yemone lipe mundurumuna andopo topo siliomonga na ka ulkena pelio. ‘Kanu temane peangamo Ailimuni nando ‘toko siliku andoi.’ nimbe kongono sirimu kene na yamboma pipili naa kolopo nimbu siembo.’ ningu Pulu Yemo mawa tenjengi.*
20 Ayu i God ana bowayan orot iyafaru atit Tur Gewasin abibinan isan dibur ama’am. Baise abifefeyani isou kwanayoyoban saise fair anab Tur Gewasin ana binan sabuw hinanowar.
21 ⸤Ungu ninduma pora nikimu.⸥ Na kongono tepo, ungu nimbu, konopuni pilipu, molio mele ye Tikikasini ene molemelena omba nimbe simbe. Tikikasi yu nanga konopu monjilio angenumu, Ailimunge kongonomo tondolo mundupe lipe taponjipe telemo yemone na molio mele nimbe simbe.
21 Tychicus, taituwa ata yabow orot, naatu Regah ana akirwairafin orot gewasin ta, i nanan ana veya ayu abisa asisinaf ana tur etei boro i nao kwananowar kwanaso’ob.
22 ‘ ‘Ene konopu wayongo siku molangi.’ nimbe olio molemolo mele ene nimbe sipili.’ nimbu* ene molemelena yu lipu mundukuru.
22 Anayabin nati isan kwa isa abiyafar, aki abisa iti’imaim asisinaf nao kwananowar naatu koufair nit.
23 Lapa Pulu Yemo kinie Aili Yesusi Kirasitolone ‘Ene Kirasinge yamboma konopu pe nipili molko, anju yando yamboma konopu monjiku, ‘Eltene sike olio teko konjingilí.’ ningu tondolo munduku pilku molangi.’ niengili.
23 Tamat God naatu ata Regah Jesu Keriso kwa Kirisiyan baitumatumayah etei tufuw, yabow naatu baitumatum auman nit kwanama.
24 Yambo olionga Aili Yesusi Kirasi konopu monjilimele mele siye naa kolko yu konopu monjiku mindi molemele yamboma ⸤Pulu Yemone⸥ we kondo kolopa molopili molangi. ⸤Aku pea nikiru.⸥
24 God ana bosiyasiyar kwa iyab ata Regah Jesu Keriso kwabiyabuw, nati yabow isa nama wanatowan. Amen.

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Efésios 6, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.