Efésios 1
Umbu-Ungu No Penge NT (UBU_NOP) vs AAI
1 Na Pollo, Pulu Yemone na mako torumuna Kirasi Yesusini “Nanga kongonomo tenjipui.” nimbe lipe mundurumu yemo* molopolie i pepámo topo sikiru. Ene Pulu Yemonga yambo kake telime kolea aili Epesasi molko, Yesusi Kirasi ‘Sike’ ningu tondolo munduku pilku ambolko molemele yamboma i pepámo topo sikiru.
1 Ayu Paul, God ana kokomaim rubinu Keriso Jesu ana tur abarayan amatar. Kwa God ana sabuw Ephesusamaim Keriso Jesu isan kwama kwabobosunusunub a fef iti akikirum.
2 Olionga Lapa Pulu Yemo kinie Aili Yesusi Kirasitolone ene we kondo kolkolo, ‘Ene konopu pe nipili taka lelko molangi.’ niengili.
2 Manaw kabeber naatu tufuw Tamat God naatu ata Regah Jesu Keriso’one kwa isa nama.
3 ⸤Pulu Yemone⸥ mulu matolo ou naa tepili Kirasini pe olionga nimbe tenjimbe mele pilipelie olio ‘yambo kake teli yambo mongo simbe ulu te naa peli yamboma molangi.’ nimbe mako torumu kene* Pulu Yemo, olionga Aili Yesusi Kirasinge Lapamo, kapi nimbu imbi ambolopo ola linjemili. Kirasini olionga nimbe tenjirimu, olio kinie tapu topa molemomonga Pulu Yemone olio sewe anjipe mulu koleana yando olionga konopuma kinie minime kinie sewe anjipe ‘tondolo pupe kapola pepili.’ nimbe, mele peangama sipe mundurumu. ⸤Mulu matolo ou naa tepili⸥ olio konopu monjipelie
3 God ata Regah Jesu Keriso Tamah ana merar tanay tanabora’ara’ah! Anayabin ayubit ana baigegewasin marane Keriso wanawananamaim suware tabaib isan.
4 — ausente —
4 Mar tafaram matara’e ana veya God it iyabuwit, Keriso wanawananamaim God rubinit i nowan matar isan, saise kakafiyit naatu aurit ubar en tatama.
5 olio mako topa ‘Yesusi olio lipe taponjimbemonga ene nanga ambolangoma tepo limbu.’ nirimu. ‘Konopu siembo kene aku teambo.’ nimbe pilipe aku sipe nimbe panjirimu.
5 Iti yakitifuwen i anamaim God yabuna Jesu Keriso ana baitenowaramaim, it boro natunatun tanamatar. Iti na’atube sinaf, anayabin God ana kok yakitifuw naatu sinaf.
6 ⸤Pulu Yemone yunge Malo⸥ pea konopu monjirimumu* olionga nimbe tenjirimumunge olio kinie tapu topa molemomonga Pulu Yemone olio olandopa we kondo kolopa we lipe taponjilimomonga Pulu Yemo yunge imbi ambolopo ola linjipu yu kapi niemili.
6 Isan imih manaw kabeber gewasin maiyow God Natun ana yabow bitit isan tanabora’arah.
7 Pulu Yemo we kondo kololi ulumu yu kinie tengepea tepa pelemomone ⸤Yesusi⸥ olionga nimbe yunge meme ondo lenjipe kolorumu aku mememone olionga ulu pulu kerime ‘kamu manie pupili.’ nimbe akuma siye kolopa, ka sipe ambolorumu aulkena wendo lipe ‘We kapola molangi.’ nirimuna* aku sipu molemolo.
7 God ana manaw ana kabeber it bitit i ra’at kwanekwan. Natun ana rara’amaim tubunit, ata kakafih notawiyen.
8 ⸤Pulu Yemone yunge we kondo kololi ulu peangamone olio aku sipe lipe taponjipe⸥ olio pilipe konginjilimu kinie uluma pilipe apuruli ulu pulumu kinie aisili toyo topa sirimuna ⸤aku sipu molemolo⸥.
8 I ana so’ob naatu ana not rerekab tutufin etei tafat yan isuwai re.
9 ⸤Mulu matolo ou naa tepili⸥ Kirasini olionga nimbe tenjimbemonga Pulu Yemone olio kinie konopu sipe temba mele nimbe panjirimumu lopi tepa perimu* nakolo pe kinié olio nimbe para sirimu.
9 Naatu ana kok abisa sinafumih wa’iwa’irinamaim yakitifuw inu’in Keriso biyanamaim na irerereb.
10 Ulu lupe lupema ou wendo ombá kinie ‘Wendo ombá.’ nimbe panjirimu ulumu wendo ombá walemo pilipelie ‘Wendo opili.’ nimbé. ‘Ulu wendo opili.’ nimbé ou lopi tepa perimu akumu i sipe: ‘Mulu matolo terimu melema kinie yandopa melema pali aku melemanga pali ye tenga altopa lipe tere lepa lepili. Kirasi kanu melemanga pali nokoli yemo molopili.’ nimbé.*
10 God yakitifuw inu’in ana veya nabaib ana maramaim sawar etei boro nan nita’imon. Sawar tutufin etei maramaim naatu tafaramamaim Keriso nan ni’ukwarin.
11 Yuyu konopuni pilipe melema kinie uluma pali mako topa ‘Nanga kongono tenjengi.’ nimbe ou nimbe panjirimu Pulu Yemone olio ⸤Juda yamboma⸥* kanu ye Kirasimuni olionga nimbe tenjimbe mele pilipelie ⸤mulu matolo ou naa tepili⸥ ‘Nanga yamboma molangi.’ nimbe mako torumu.
11 Sawar etei i God eo yayakitifuw na’atube temamatar, imih God ana toto ana buyoy etei boro nowatamih tanabow. Anayabin it i marasika anamaim God taiyuwin nowanamih rubinit.
12 Olio ⸤Juda yamboma⸥ ou pulu pulu ⸤‘Pulu Yemone ‘olio nokopa konjimbe ye te lipu mundumbu.’ nimbe mako torumu ye nomi⸥ Kirasimu* sike ombá.’ nimbu nokopo molorumulu yambomane temolo uluma ‘we yambomane kanokolie Pulu Yemo paa ye aili tondolo olandopa pupe tondolo pa telimu kanoko yu kapi niengi.’ nimbe ⸤Pulu Yemone aku sipe olio mako topa ‘Nanga yamboma molangi.’ nirimu⸥.
12 Isan imih it iyab wan Keriso tabai nuhi fot tama tabitumitum, ata God gewasin tanabora’ara’ah.
13 Ene ⸤Juda yambo naa molemele yambo talape lupema⸥ kepe i ungu sikemo pilku liringi kinie Kirasinge yamboma moloringila. Kanu ungumu Kirasini enenga nimbe tenjirimumuni Pulu Yemone ene lipe taponjipe, mindili nolemelka aulkena wendo lipe, yu kinie pea molko konjingí aulkena lipe monjimu ungumu. Kirasini enenga nimbe tenjirimu mele ‘Sike.’ ningu tondolo munduku piliringimunge ‘ ‘Olio sike Pulu Yemonga yamboma molemolo.’ ningu kanangi.’ nimbe “Simbu.” nimbe, nimbe panjirimu Mini Kake Telimu sirimu liringi.*
13 Naatu kwa afa auman tur anababatun kwabai, yawas ana Tur Gewasin kwanonowar ana maramaim Jesu Keriso kwaitumitum yawas kwabai. Naatu God Anun Kakafiyin eo’omatani imaim ikwahi nowan kwamatar.
14 Mini Kake Teli lirimulu akumunge Pulu Yemone olio ‘pe monge mele simbu’ nimbe panjirimu mele peangama yunge yamboma sike simbendo lipe ora silimo.* ‘Pe sike simbe limulú.’ nimbu pilipulie ‘Pulu Yemone olio yunge yamboma kamu limbe kinie ⸤kurumanga nomi⸥ Setenenga ulu keri tene olio altopa manda naa ambolomba. Kapola molomolo’.** nimbu pilimolo. Olionga nimbe aku tenjimbe kinie kanopolie ‘olio yu kapi niemili.’ nimbe tenjimbe kene yunge imbimu sike ambolopo ola linjipu yu kapi niemili.
14 Imih Anun Kakafiyin i God ana ewow na’atube boro imaim nikwahit tanama God ana omatanen sabuw baitih isan eo boro it auman nit tanab naatu nafaramit tanatit, God tanifai tanabora’ara’ah i ana gewasin isan.
15 Akumunge ene Aili Yesusi ‘Sike’ ningu tondolo munduku pilku* Pulu Yemonga yamboma pali konopu monjilimele mele ou pulu pulu pilirindu kinie yandopa kinié kepe
15 Ayu kwa a baitumatum fairin anababatun Regah Jesu kwaitumitum, naatu God ana sabuw etei kwabiyabuwih ana tur anonowar ana veya,
16 ene aku telemelemonga Pulu Yemondo alieli “Ange” nimbu, nane Pulu Yemo kinie ungu nimbu molopolie enenga mawa tenjilio.
16 ayu au merarayow kwa isa i men kafa’imo abihamiy, mar etei au yoyobanamaim anunuhi.
17 Olionga Aili Yesusi Kirasinge Pulu Yemo, yu tondolo pa telimu pelemo Lapamo, nane alieli yu mawa tepolie ‘Enene yu molemo mele paa olandopa olandopa piliengi kene pilipe konginjilimu kinie ungumanga ungu pulumu pilipe nimbe para silimo tondolomo kinie pelemo Minimu ene sipili.’ nimbu mawa tenjilio.
17 Naatu God, ata Regah Jesu Keriso Tamah gewasin abifefeyan Anun Kakafiyin nit, saise boro so’ob nit a not narerekab God isa nirerereb kwanasu’ub gewas.
18 ‘Enenga konopuni yunge ungumanga pulumu paa piliengi!’ nimbu yu kinie enenga mawa tenjiliola. Yuni ‘Ene mele peangama simbu. Ene molko konjingí.’ nimbe, nimbe panjirimu melema nokoko molemele akuma kinie, ‘Nanga yamboma monge mele paa peangama simbu.’ nirimuma kinie, ‘Yu sike’ nimbu tondolo mundupu pilimolo yamboma yuni lipe taponjilimo tondolo paa olandopa olandopa pelemomo kinie, ‘mona lepili paa piliengi.’ nimbu aku sipu yu kinie enenga mawa tenjiliola. Kanu tondolomo olione manda naa manda manjilimolo tondolomo. Pulu Yemonga tondolo olandopa pelemo akumuni kongono tondolo mundupe telemo akumuni
18 Naatu abifefeyan dogor nabotawiy ana marakaw kwana’itin, naatu abisa isan ea’afi kwanaso’ob nuhi nafot. Naatu toto buyoy gewasin ana sabuw nowahamih bain isan eo’omatanih auman kwanaso’ob.
19 — ausente —
19 Naatu ana fair gagamin na’in iyab i tabitumitum wanawanatamaim ebowabow kwana’itin kwanaso’ob. Naatu iti fair ta’imonamaim
20 Kirasi kolorumu kinie Pulu Yemo yunge Lapane yu topa makinjipe yu ⸤‘imbi ola molopili.’ nimbe⸥ mulu koleana ⸤olando lipe ‘Melema pea nokopo molambili.’ nimbe⸥ yunge ki umbukundu ‘molopili.’ nimbe lipe monjirimu.*
20 Keriso morobone iyawas bai yen mar bora’ara’aten ana efanamaim uman ana asukwafune ema’am.
21 Melema nokongendo tondolo pelemo kuruma kinie, mulu koleana yambo namba molemo yambo ailime kinie, imbi paa olandopa molopa mele aisili nokolemelema kinie, enge nilime kinie,* pali, akuma kinié molemelema kepe pe mulu ma pora nimbé kinie imbi molomba yamboma kepe, Pulu Yemone yu kanu yambo ailimenga pali ye paa olandopamo lipe monjirimu.**
21 Keriso yen mamare i bonawiyenayah, roubabaruwenayah, fair ta ta hai ukwarih, aiwob ana’ahay ana mowar etei natabirih, men iti boun ana veya akisin, baise mar boro enanan auman i babanamaim, i akisinamo boro ni’aiwob.
22 Pulu Yemone ‘⸤Kirasi⸥ yu melemanga pali olandopa molopili. Melema pali yunge kimbumuni kambilipe molopili.’ nirimu. Aku nirimumunge Kirasi yunge yambo talapemonga* yu ye aili olandopamo molemola.
22 God sawar etei Keriso anamaim yara’iyen wastanen naatu rubin ekaleisia tutufin etei isan, sawar etei hai ukwarin matar.
23 Kirasinge yambo talapemo yunge kangimu, yu kangimunge pengemo.* Yunge yambo talape molemelena yu pupe molopa tengepea telemo. Yu yunge yambo talape molemelemanga pali yu pupe molopa kapola tenjilimo, yunge yambo talapemanga pali Kirasi yu liku kapola tenjilimele. Kirasi kinie yunge yambo talapemo kinie ene lipe tere lepa yambo telumu mele molemele.
23 Ekaleisia i Keriso biyan. Taiyuwin ana’itinin i efan tata’amaim bowabow ta ta wanawanan i nati’imaim ebowabow.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Efésios 1, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.