Atos 8
Umbu-Ungu No Penge NT (UBU_NOP) vs NVT
1 Sollone Sitipene toko konjiringi kanopalie ‘Papu tokomele.’ nimbe yu konopu peanga lerimu. Sitipene kouni toko konjiringi kanu walemonga Kirasinge yambo talape kolea aili Jerusalleme moloringime* enenga opa toumane pulu monjiku teko kenjiku paa mindili aili teko siringi kinie ene pali bulu balu ningu puku, mare kolea Judia disirikindu puku molko, mare kolea Sameria disirikindu puku moloringi. Yesusini “Nanga kongonomo tenjipai.” nimbe lipe mundurumu yema mindi Jerusalleme we moloringi.
1 E Saulo concordou inteiramente com a morte de Estêvão. Uma grande onda de perseguição começou naquele dia e varreu a igreja de Jerusalém. Todos eles, com exceção dos apóstolos, foram dispersos pelas regiões da Judeia e de Samaria.
2 Pulu Yemonga ungumu pilku moloringi ye marene Sitipene ono teko kola aisili teringi.
2 (Alguns homens devotos vieram e, com grande tristeza, sepultaram Estêvão.)
3 Nakolo Sollone ‘Kirasinge yambo talapemo kamu manie pangi.’ nimbe pulu monjipe yambomanga ulkemanga pupe, yambo moloringime ki kundupe lipe memba pupe ka sirimu.
3 Saulo, porém, procurava destruir a igreja. Ia de casa em casa, arrastava para fora homens e mulheres e os lançava na prisão.
4 Kirasinge yambo bulu balu ningu puringimene Yesusinge temanemo kolea lupe lupemanga pali toko siliku puringi.
4 Os que haviam sido dispersos, porém, anunciavam as boas-novas a respeito de Jesus por onde quer que fossem.
5 Kirasinge yambomanga lipe taponjili kusikusi ye Pillipu* Sameria disiriki lerimu taono tenga maniendo pupelie nirimumuni, Pulu Yemone “Ene nokopa konjimbe ye te lipu mundumbu.” ou nimbe mako torumu ye nomi Kirasimunge** temanemo topa sirimu.
5 Filipe foi para a cidade de Samaria e ali falou ao povo sobre o Cristo.
6 Pillipu yuni ungu nirimu mele pilku, ⸤Pulu Yemo kinie tapu toko moloringili⸥ lipe ora sirimu ulu tondoloma* terimu kanokolie, yamboma pali komu tenjiku pilku moloringi.
6 Quando as multidões ouviram sua mensagem e viram os sinais que ele realizava, deram total atenção às suas palavras.
7 Yambo aisili kuru konopuna moloringime Pillipuni “Ongo ulsu pai!” nirimu kinie ru ningu wendo ongo puringi. Kimbu kolopa pora sirimu yamboma kinie, kimbu pange tepa karaye tepa perimu yamboma kinie tepa konde lirimu.
7 Muitos espíritos impuros eram expulsos e, aos gritos, deixavam suas vítimas, e muitos paralíticos e aleijados eram curados.
8 Pillipuni aku sipe ulu tondoloma terimuna aku taonona moloringi yamboma konopu aili teko siringi.
8 Por isso, houve grande alegria naquela cidade.
9 Kanu taonona ye te molorumu, yemonga imbimu Saimono. Pillipu ou naa opili kurumane Saimono yu liku taponjiringi kinie yuni “Na ye ailimu. Na imbi molemo.” nimbe ulu tondoloma terimu. Kolea Sameria yambomane pali ulu tondoloma terimu mele kanokolie konopu aisili liku munduringi.
9 Um homem chamado Simão praticava feitiçaria ali havia anos. Ele deixava o povo de Samaria admirado, e afirmava ser alguém importante.
10 Yambo kamakoma kinie koropama kinie yunge ungumu komu tenjiku pilkulie ningindu: “I yemo Pulu Yemo tondolo pelemo mele yu tondolo aku sipe pelemo yemo. Yu Tondolo Pelemo Pulu Yemo molemo.” niringi.
10 Todos, dos mais simples aos mais importantes, se referiam a ele como “o Grande Poder de Deus”.
11 Saimono alieli ulu tondolo aisili terimuna kanoko konopu aisili liku mundukulie yunge ungumu pilku yu lombili puringi.
11 Ouviam-no com atenção, pois, durante muito tempo, ele os tinha deixado admirados com sua magia.
12 Nakolo Pillipuni Pulu Yemo ye nomi kingimu molopa melema nokolemo nokomba* mele temane peangamo topa sipe, Yesusi yu yamboma lipe taponjipe kolo wangopa mindili norumu yemo molopa, yu Pulu Yemone ‘Lipu mundumbu.’ nimbe mako torumu ye nomi Kirasimu molorumu mele** nimbe sirimu kinie yambo aisilini ‘Sike nikimu.’ ningu tondolo munduku pilkulie*** ⸤Saimono munduku kelko konopu alowa teko⸥ no liringi.
12 No entanto, quando Filipe lhes levou a mensagem sobre as boas-novas do reino de Deus e sobre o nome de Jesus Cristo, eles creram e, como resultado, muitos homens e mulheres foram batizados.
13 Saimono kepe Pillipuni nirimu mele ‘Sike nikimu.’ nimbe tondolo mundupe pilipelie no lirimu. Lipelie Pillipu molorumuna lombili pupe, Pillipuni ⸤Pulu Yemo kinie tapu toko moloringili⸥ lipe ora sirimu ulu tondolo aisili terimu mele kanopalie konopu aisili lipe mundurumu.
13 O próprio Simão creu e foi batizado. Começou a seguir Filipe por toda parte, admirando-se dos sinais e milagres que ele realizava.
14 Kanu kinie kolea Sameria disiriki yambomane Pulu Yemonga ungumu konopu siku pilku liringi mele Yesusini “Nanga kongonomo tenjipai.” nimbe lipe mundurumu ye kolea aili Jerusalleme moloringi yemane pilkulie niringimuni, enenga ye Pita kinie Jonotolondo “Sameria yamboma liku taponjengili pale.” ningu elte liku munduringi.
14 Quando os apóstolos em Jerusalém souberam que o povo de Samaria havia aceitado a mensagem de Deus, enviaram para lá Pedro e João.
15 Akuna pukululie niringilimuni, Sameria yamboma moloringine Mini Kake Telimu ou naa orumuna kanu liku munduringi yetolone ‘Ene Mini Kake Telimu liengi.’ ningululie, ‘enenga’ ningu Pulu Yemo mawa tenjiringili. Ou Aili Yesusinge imbi lelko* no mindi liringi.
15 Assim que os dois chegaram, oraram para que aqueles convertidos recebessem o Espírito Santo,
16 — ausente —
16 pois, apesar de terem sido batizados em nome do Senhor Jesus, o Espírito Santo ainda não havia descido sobre nenhum deles.
17 Kanu kinie pe Pita kinie Jonotolo pukulu enenga pengena amboloringili kinie ene Mini Kake Telimu liringila.
17 Então Pedro e João impuseram as mãos sobre eles, e receberam o Espírito Santo.
18 Kanu kinie eltene yambomanga pengena amboloringili kinie ene Mini Kake Telimu liringi mele Saimonone kanopalie yu elte moloringiline kou mone memba ombalie eltendo nimbendo:
18 Simão viu que as pessoas recebiam o Espírito quando os apóstolos impunham as mãos sobre elas. Então ofereceu-lhes dinheiro,
19 “‘Nane yambo tenga pengena ambolombo kinie Mini Kake Telimu lipili.’ ningulu eltene i tekembele tondolomo ‘na siengili.’ nimbu kou mone membo okoro.” nirimu.
19 dizendo: “Deem-me este poder também, para que, quando eu impuser as mãos sobre as pessoas, elas recebam o Espírito Santo!”.
20 Nakolo Pitane pundu topa nimbendo: “Nuni ‘Pulu Yemone we silimo melte kou monene manda topo toko limele.’ konopu lekenomonga nunge kou monema mengo kolea kerine pani.
20 Pedro, porém, respondeu: “Que seu dinheiro seja destruído com você, por imaginar que o dom de Deus pode ser comprado!
21 Pulu Yemone kanopa peanga kanolemo mele nu aku sipe molo, akumunge i kongono telembolo mele nunge kongono te paa molo.
21 Você não tem parte nem direito neste ministério, pois seu coração não é justo diante de Deus.
22 Nuni olto telembolo mele kanoko kumu panjilinomonga nu molko kenjiku, ulu pulu kerimene nu ka silimo kene ‘I konopu lekero mele Ailimuni ‘Manie pupili.’ nimbe siye kolombanje.’ ningu, kinié aku teko kenjilino ulu puluma kanoko keri kanoko konopu alowa teko, yu kinie ungu ningu mawa teani.” nirimu.
22 Arrependa-se de sua maldade e ore ao Senhor. Talvez ele perdoe esses seus maus pensamentos,
23 — ausente —
23 pois vejo que você está cheio de amarga inveja e é prisioneiro do pecado”.
24 Aku nirimu pilipelie Saimonone pundu topa nimbendo: “Na kinie wendo ombá nikimbili uluma wendo naa opili kene eltene na liku taponjiku Ailimu* kinie ungu ningu mawa tenjengili.” nirimu.
24 Simão exclamou: “Orem ao Senhor por mim, para que essas coisas terríveis não me aconteçam!”.
25 Pita kinie Jonotolone Yesusi kinie molkolo kanoringili mele ningu sikulu, Ailimunge ungumu ningu sikululie, elte kelko Jerusalleme puringili. Pungilí pukulie kolea Sameria* disiriki sukundu taono lerimumanga temane peangamo toko siliku puringili.
25 Depois de terem testemunhado e proclamado a palavra do Senhor em Samaria, Pedro e João voltaram a Jerusalém. Ao longo do caminho, pararam em muitas vilas samaritanas para anunciar as boas-novas.
26 Pulu Ye Ailimunge angello tene Pillipundu nimbendo: “Jerusalleme munduku kelko Gasa taono pungí pulimele aulke akuna kolea ku leline pani pui.” nirimu.
26 Um anjo do Senhor disse a Filipe: “Vá para o sul, para a estrada no deserto que liga Jerusalém a Gaza”.
27 Kanu kinie Pillipu akuna purumu. Pupe kanorumu kinie Itiopia ye te aulkena omba purumu kanorumu. Kanu yemo yu ambo Kandasi, kolea Itiopia yambomanga Ambo Nomi Kuinimunge kou mone nokonjirimu ye ailimu. Pillipuni yu aulkena ou naa kanopa lipili yu Pulu Yemo popo topa imbi ambolopa ola linjimbendo ou Jerusalleme purumu.
27 Filipe partiu e encontrou no caminho um alto oficial etíope, o eunuco responsável pelos tesouros de Candace, rainha da Etiópia. Ele tinha ido a Jerusalém para participar da adoração
28 Pe kelepa ulkendo pumbendo kongi otene kundurumu karona ola molopa Pulu Yemone ungu umbu tonjirimuma pilipe yamboma nimbe sirimu ye* Aisayane torumu bokumu kanolipe ulkendo pumbe purumu.
28 e estava no caminho de volta. Sentado em sua carruagem, lia em voz alta o livro do profeta Isaías.
29 Kanu kinie Mini Kake Telimuni Pillipundu nimbendo: “Nu puku kongi otene karo kundupe memba omba pukumumu lombili pui.” nirimu.
29 Então o Espírito disse a Filipe: “Aproxime-se e acompanhe a carruagem”.
30 Kanu kinie Pillipu karo omba purumuna lkisipe pupe pilirimu kinie ye karona molorumu kanumu yu Pulu Yemone ungu umbu tonjirimuma pilipe yamboma nimbe sirimu ye Aisayane torumu bokumu kanopa nilipe purumu pilipelie, walsipelie nimbendo: “Nu bokuna ungu kanoko nikinumunge ungu pulumu pilkinu molo moloye?” nirimu.
30 Filipe correu até a carruagem e, ouvindo que o homem lia o profeta Isaías, perguntou-lhe: “O senhor compreende o que lê?”.
31 Ye kanumuni pundu topa nimbendo: “Yambo tene na nimbe naa simbe kinie na nanu nambe tepo pilimbuye?” nirimu. Aku nimbelie Pillipundu nimbendo: “Nu karona tapu topo molambili oi.” nirimu.
31 O homem respondeu: “Como posso entender sem que alguém me explique?”. E convidou Filipe a subir na carruagem e sentar-se ao seu lado.
32 Pulu Yemonga ungumu yemone kanorumu mele i sipe:
32 Era esta a passagem das Escrituras que ele estava lendo: “Ele foi levado como ovelha para o matadouro; como cordeiro mudo diante dos tosquiadores, não abriu a boca.
33 Yu ulu te tepa naa kenjirimu nakolonimbe, bokuna aku sipe molorumu ungumu kanorumu.
33 Foi humilhado e a justiça lhe foi negada. Quem pode falar de seus descendentes? Pois sua vida foi tirada da terra”.
34 Itiopia yemone Pillipu walsipelie nimbendo: “I bokumu torumu yemone naendo i ungumu nirimuye? Yu yuyundu nirimu molo yambo te lupendo nirimuye?” nimbe walsirimu.
34 O eunuco perguntou a Filipe: “Diga-me, o profeta estava falando de si mesmo ou de outro?”.
35 Kanu kinie Pillipuni kanu yemondo unguma nimbendo yemone kanorumu ungumanga pulumu pulu monjipe nimbe sipe Yesusinge temane peangamo topa sirimu.
35 Então Filipe, começando com essa mesma passagem das Escrituras, anunciou-lhe as boas-novas a respeito de Jesus.
36 Aulkena pungilí pukulu no kélo tenga puringili kinie Itiopia yemone Pillipundu nimbendo: “I no omba pukumumu kana. Meltene na no limbu aulkemo manda pipi simbe molo no manda limbuye?” nirimu.
36 Prosseguindo, chegaram a um lugar onde havia água. Então o eunuco disse: “Veja, aqui tem água! O que me impede de ser batizado?”.
37 (Pillipuni pundu topa nimbendo: “Yesusinge ungu nimbu sikirumu ‘Akumu sike lemo.’ ningu tondolo munduku pilinu liemo no manda lini.” nirimu. Itiopia yemone pundu topa nimbendo: “‘Yesusi Kirasi yu sike Pulu Yemonga Malo.’ nimbu pilkiru.”* nirimu.)**
37 Filipe disse: “Nada o impede, se você crê de todo o coração”. O eunuco respondeu: “Creio que Jesus Cristo é o Filho de Deus”.
38 Kanu kinie karo kanumu ‘Lepili.’ nimbe Pillipu kinie elte pukue tokolo nona manie pukululie Pillipuni Itiopia ye kanumu no linjirimu.
38 Então mandou parar a carruagem, os dois desceram até a água e Filipe o batizou.
39 Nomo munduku kelkolo wendo oringili kinie Ailimunge Minimuni Pillipu walsikale lipe memba purumu kinie nema terimuna Itiopia yemone yu altopa naa kanopa, konopu silipe yunge ulkendo purumu.
39 Quando saíram da água, o Espírito do Senhor tomou Filipe e o levou. O eunuco não tornou a vê-lo, mas seguiu viagem cheio de alegria.
40 Minimuni Pillipu memba pupe Asitote taonona monjirimu kinie yu akuna molopalie koleamanga pali temane peangamo topa silipe andopa kolea aili Sisaria wendo purumu.
40 Então Filipe apareceu mais ao norte, na cidade de Azoto. Anunciou as boas-novas ali e em todas as cidades ao longo do caminho, até chegar a Cesareia.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Atos 8, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.