Atos 22
Umbu-Ungu No Penge NT (UBU_NOP) vs AAI
1 “Ango tara keme, kinié enenga ungu pundu tambo piliei.” nirimu.
1 “Tamai’inah, naatu taitu tuwai’inah au wasfafaren ana tur anao kwananowar.”
2 Yuni Juda yamboma enenga Ipuru ungu lepalie nirimuna pilkulie niringimuni, paa ungu naa nili taka lelko moloringi. Kanu kinie Pollone nimbendo:
2 Hebrew turamaim eo hinonowar ana veya etei surur binon tar.
3 “Na Juda yemo. Amane na kolea Sillisia poropinji lemo kolea aili Tasisi merimu. Nakolo na i kolea aili Jerusalleme molopo ai lerindu. Ai lepolie Gamellielene yema sukuli tenjirimu kinie na pea sukuli terimulu. Yu paa pilipe konginjili perimu yemo molopalie olionga anda kolepalimenga ungu manema* pali olio mimi sipe mane sirimu. Akumunge enene kinié Pulu Yemo tondolo munduku pilkulie ‘Yambomane Pulu Yemo paa teko naa kenjengi!’ nilimele mele na aku sipu tondolo mundupu pilipu ‘Yambo tene Pulu Yemo tepa naa kenjipili.’ nimbu molorundula.
3 “Ayu i Jew orot Tarsus imaim atufuw tafaram Silisia wanawanan, baise Jerusalemamaim ama ara’at. Gamaliel ana bai’obaiyen babanamaim ama, uwatanah hai ofafar etei ayu i’obaiyu, naatu ayu i baibobowenayan orot ta God ana ofafar tur isan, kwa boun iti kwama’am na’atube.
4 “Aku nimbu molopolie nirindumuni, i ulu konde wendo orumumu* pilku liku tenge panjiku teringi yamboma nane pilipu, ‘Pulu Yemo teko kenjikimili.’ nimbu, ene mindili lipu sipu “Kolangi.” nimbu, ambo yema ka sipu panjirindu.
4 Sabuw iyab ef iti hibi’ufun abow ai’a’akirih arouw asbunubunuwen naatu afa abow ana dibur aya.
5 Pulu Yemo popo tonjili ye aili olandopamo kinie* kanjolloma kinie aku terindu kanoringi mele, kinié nanga kote tenjikimili yema ene kanu yemane manda ningu silimelka. Kanu yemane pepá toko siringi na lipu enenga angenupili ⸤kolea Siria poropinji⸥ kolea aili Damasikasi moloringine membo purundu. ‘Akuna kanu ulu konde te wendo orumumu pilku teringi yamboma ka sipu, enene aku siku teko kenjilimelemonga mindili nangi.’ nimbu Jerusalleme yando membo ombondo pepámo lipu membo purundu.
5 Firis Gagamin naatu Kaniser tutufin etei abisa ao i hiso’ob turobe. Anayabin i fef hikirum hitu abai an Damaskas wanawanan, sabuw baitumatumayah nati’imaim hima’am fatumih bow na Jerusalem tit isan ayen an.”
6 “Kanu kinie kolea aili Damasikasi nondopo pumbu purundu kinie ai tangoli walsikale mulu koleana pa teli te manie omba na molorunduna pa aili tepa terimu.
6 “Ana Damaskas abiyubin auman i’ouyit, naniyan meyemeye marakaw namanamarabe bow marane ra’iy sisibu etei marakaw.
7 Na topa manie mundurumu lepo pilirindu kinie ungu te omba nando nimbendo: “Sollo, Sollo, nambemuna nuni na mindili liku silinoye?” nirimu.
7 Ayu me yan ara’iy rabu naatu orot ta fanan anowar eo, ‘Saul! Saul! O aisim ayu kubi’a’akiru?’
8 “Nane walsipulie nimbundu: “Ailimu, nu naeye?” nirindu. “Yuni pundu topa nimbendo: “Na Nasarete taono ye Yesusi, na nuni mindili liku silino yemo.” ⸤nirimu.⸥
8 Ayu aibatiy ao ‘Regah o yait? Iyafutu eo,
9 Na kinie pea tapu topo purumulu yema pa terimumu kanoko, ye tene nando ungu nirimumu piliringi nakolo ungumu pilku imbi naa siringi.
9 Sabuw bairi anan marakaw hi’itin, baise orot ayu isou eo fanan men hinowar.
10 “Nane walsipulie nimbundu: “Ailimu, na nambe temboye?” nirindu. ‘Ailimuni nimbendo: “Ola molko kolea aili Damasikasi sukundu pani. Akuna puni kinie nu ‘Teani.’ nimbu ou nimbu panjirindu mele ye tene nu nimbe simbe.” nirimu.
10 Ayu aibatiy, ‘Regah ayu boro abisa anasinaf?’
11 Tondolo pa telimuni nanga mongomo sumbulu tonjirimuna melte naa kanorundu. Akumunge na pea tapu topo purumulu yemane na ki ambolko mengo, Damasikasi sukundu puringi.
11 Naatu au sabuw bairi anan umou hibai hinawiyu an Damaskas atit, anayabin marakaw ana bonamanamarin re ayu matou yi ifim.
12 “Kanu kinie ye te, yemonga imbimu Ananayasi, na molorundu ulkena na kanombando orumu. Pulu Yemonga ungu mane Mosisini yando nimbe sirimuma yu paa pilipe lipe terimu yemo; Damasikasi moloringi Juda yambomane ‘Yu ye peangamo.’ ningu kanoringi.
12 Nati bar meraramaim i orot wabin Ananias God, ana orot ta ma’am, ofafar etei i bobosiyasiyar naatu Jew sabuw nati’imaim hima’am etei i hikakakafiy.
13 Yu na molorunduna omba angilipelie nimbendo: “Ango Sollo, nu mongone kelko kanoi.” nirimu. Kanu kinie walsikale na mongo makilipu yu kanorundu.
13 Na biyou tit sisibu’umaim bat naatu eo, ‘Taiu Saul, mata ekubunai kunuw maiye!’ Mar ta’imon matau kubunai anuw Ananaias a’itin.
14 “Kanu kinie yuni nimbendo: “Olionga anda kolepalimene pilku popo toringi Pulu Yemone ‘Nu pilku teani.’ nimbe nu ou mako torumu mele i sipe: ‘Yuni nu ‘Teani.’ konopu lemo mele pilku, Ye Sumbi Nilimu ningu kanoko, kanu yemo yunge ungumu pilieni!’ nimbe nu mako torumu.
14 Imaibo iuwu eo, ‘Uwatanah hai God o rubini i ana kok o so’ob isan, saise Orot ana Yawas Mutufurin boro ina’itin naatu abisa nao’o o taiyuw tainika fanan inanowar.
15 Nuni melema kanoko unguma pilirinu mele yamboma pali ningu sini akumunge nu yunge unguma ningu sinjili yemo moloni.
15 Anayabin o boro i isan inakubuna, abisa i’itin naatu inonowar sabuw etei hai tur ina’owen.
16 Kapola, nu kinié we naa moloyo. ‘Nanga ulu pulu kerime yuni kulumiye tonjipili.’ ningu yunge imbi lelko walsikulie, no li.” nirimu.
16 Imih boun abisa ao inonowar aisim boro inama inakaif? Kumisir bapataito kubai, naatu kuyoyoban a bowabow kakafih ekusouwen.’
17 “Kanu kinie na pe Jerusalleme yando kelepo ombo ⸤Pulu Yemo popo topo kalemolo⸥ ulke tembelena Pulu Yemo kinie ungu nimbu molopolie kumbu mele tepo
17 “Ayu amatabir maiye ana Jerusalem atit naatu ayoyoyoban ana maramaim matou bora’ah ina’inanen ta aitin.
18 Ailimu kanorundu kinie yuni nando nimbendo: “Pílie. Nuni nanga ungumu ya Jerusalleme ningu sini kinie molemele yambomane naa pilku lingí kene nu Jerusalleme isili welea munduku kelko pui.” nirimu.
18 Nati matou bobora’ah ana maramaim Regah aitin naatu isou eo, ‘Mata nakabiy Jerusalem saisewat inihamiy, anayabin iti’imaim ayu isou inaorereb sabuw boro men hinitumatum.’
19 “Nane pundu topo nimbundu: “Ailimu, ou nane Juda yamboma maku toko nunge ungumu piliringi ulkemanga andopo, yambomane nu ‘Sike olionga Ailimu.’ niringi yamboma ka sipu ka pulsene torundu kanumu ya molemele yambomane pilku molemele.
19 Ayu ai ya’afut ao, ‘Regah sabuw etei hiso’ob ayu Kou’ay Bar ta ta arun atit sabuw iyab o hibitutumi abow arow afatum dibur aya’ay.
20 Ulu te lupe terindula. Ou Sitipenene nunge ungu nimbe sirimumunge yu toko konjiringi kinie nane kanopolie ‘Papu tokomele.’ nimbu na konopu peanga panjipu, yu toringi yemanga wale pakolime nokonjipu, angilirindu.* Aku terindu uluma ene kanoko konopu siringi kanumu. ⸤Pe kinié nambemuna nane ungu nimbúma ‘naa pilingí.’ konopu lelkolie “welea pui.” nikinuye?⸥” nirindu.
20 Naatu Stephen orot wantoro’ot iti ef isan hirab ana rara re’er ana veya ayu i nati’imaim.’ Ayu auman aisaito hirab morob naatu sabuw iyab hi’a’asabun hai faifuw i ayu abotanen abat.
21 “Nakolo yuni nando nimbendo: “Pui.” nirimu. “Nane ‘Juda yambomanga ulsu molemele yamboma nanga ungumu piliengi!’ nimbu ene molemele kolea sulumanga “Nu pani.” nimbu lipu mundumbu tekero.” nirimu.” nimbe Pollone nirimu.
21 Imaibo Regah ayu iuwu eo, ‘O abiyafari inan ef yok Ufun Sabuw isah.’”
22 Juda yambo maku toringime Pollone ungu nirimuma ou we pilku angiliringi nakolo yuni “Ailimuni na Juda yambomanga ulsu molemele yamboma molemelena “Lipu mundumbu.” nirimu.” nimbe Pollone nirimu kinie pilkulie niringimuni, pilku keri pilkulie tondolo ru ningulie ningindu: “Ya ma koleana yu we konde molomba kinie kapola naa temba. Yu kolopili toko konjei.” niringi.
22 Sabuw hibat Paul eo hinowar in ana tur sawar. Baise iban maiye sabuw hibusuruf hitar koukuw hio? Sa’ab kwabai kwan! Kwa’asabun! Men karam boro nama!”
23 Ene tondolo ru ningu, enenga wale pakolime kulku liku ambolko wako wako kulku, ma nurupulu ambolko liku toko ola munduringi.* ⸤‘Yu kinie mumindili kolkomolo mele Romo ami yemane paa piliengi!’ ningu aku teringi.⸥
23 Hitar koukuw fah sib hai faifuw hibow hirudab, naatu fofob hibow asir hirouw kwanekwan.
24 Aku teringi kinie ami yemanga ye nomimuni nimbendo: “Yemo enenga ulkena liku mengo pai.” nirimu kinie mengo sukundu puringi. Kanu kinie ye nomimuni ami yemando nimbendo: “Yambomane nambemuna yu kinie mumindili kolko aku siku ru nikimilinje piliemili nimbe para sipili kene yu ka pulsene toko walsiku piliei.” nirimu.
24 Baiyowayan hai orot ukwarin iuwih Paul hibai baiyowayah hai bar wanawanan hirun naatu wabirin isan iuwih, saise biyan tababan tao hitanowar ana’an aisim Jew sabuw iti na’atube isan fanah sibisib.
25 Nakolo enene Pollo ka pulsene tongendo yu unjuna ka toko panjiringi kinie ami ye wane anderete nokorumu yemo, nondopa kanopa angilirimu, kanumundu Pollone nimbendo: “Kote naa pilkulie Romo ye te ka pulsene we tonge kinie Romo gapomanomone “Teai.” nimbe mane silimo ungu mane te pulue tongenje konopu lekero. Sikeye?” nirimu.
25 Baise wabirinamih hibai hifafatum ana veya Paul baiyowayan hai bonawiyenayan orot ukwarin ta i nati sisibinamaim batabat itin naatu ibatiy, “Orot Rome tafaram bai matuwan isan ana fef bai ema’am, baibatiyinae asir kwanarabirab boro ofafar kwana’astu’ub ai en?”
26 Yuni aku nirimuna ami ye wane anderete nokorumu yemone pilipelie, yu pupe ami ye nomimundu nimbendo: “I yemo Romo ye te lepamo. Pe kinié nambe teniye?” nirimu.
26 Baiyowayah hai bonawiyenayan orot ukwarin iti tur nonowar ana veya in baiyowayah hai orot ukwarin ibatiy, “O abisa inasinafumih? Iti orot i Rome ana fef bai ema’am.”
27 Kanu kinie ami ye nomimu Pollo molorumuna omba walsipelie nimbendo: “Nu sike Romo yemoye? Na ningu si.” nirimu. Pollone pundu topalie nimbendo: “Na sike Romo yemo.” nirimu.
27 Naatu baiyowayah hai orot ukwarin na Paul ibatiy eo, “Kuo anowar, o i Rome ana fef ibai kuma’am?”
28 Ami ye nomimuni nimbendo: “‘Na Romo yemo molambo.’ nimbulie kou mone paa aisili sipu pepá lirindu.” nirimu. Pollone nimbendo: “Aku sike lepamo nakolo na amane merimu kinie Romo yemo molorundu.” nirimu.*
28 Imaibo baiyowayah hai orot ukwarin eo, “Ayu iti tafaram bai matuwan isan kabay gagamin na’in au fef atubun.” Baise Paul iya’afut eo, “Ayu i Rome wanawanan atufuw.”
29 Ami ye Pollo ka pulsene toko walsingí teringi yema yuni “Romo yemo molio.” nirimuna pilkulie mini wale munduku anju puringi. Ami ye nomimuni kepe ‘Nane Romo ye te “Ka sene toko panjiku ka pulsene tai.” nindumunge na mongo pembanje.’ konopu lepa mini wale mundurumu.
29 Sabuw iyab baibatiyinamih hinan marta’imon au’uf hibat. Baiyowayah hai orot ukwarin ana bir ra’at, anayabin Paul Rome ana fef bai ma’am so’oba’e bai fatum.
30 Romo ami ye nomimuni ‘Pollo nambolka uluri tepa kenjimuna Juda yemane yu tonge tekemelenje piliembo.’ nimbelie nirimumuni, ipulueli ou ‘Pollo ka ulkena wendo pupili.’ nimbe, “Pulu Yemo popo tonjili ye ailime kinie Juda kanjollo wema kinie ene maku tamili wai.” nimbelie, kanjolloma* maku toringi kinie Pollo lipe memba omba enenga kumbikerena anjirimu.
30 Marto mar auman baiyowayah hai orot ukwarin kok taso’ob gewas, aisim Jew sabuw Paul hibubuw hi’u’u kwanikwaniy, Paul hifatum ma’am hirufamen, naatu firis ukwarih Kaniser tutufin etei iuwih hiru’ay. Imaibo Paul bai na nahimaim bat.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Atos 22, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.