Atos 16

Umbu-Ungu No Penge NT (UBU_NOP) vs NVI

Sair da comparação
NVI Nova Versão Internacional
1 Pollo Saillasitolo kolea Depi taono pukulu LLisira taono puringili kinie kanuna Yesusinge lombili andoli ye te molorumu, yemonga imbimu Timoti. Yu Juda ambo tenga malo. Anumu Kirasi pilili ambomo molorumula, nakolo lapa Juda ye te molo, yu ye te lupe.*
1 Chegou a Derbe e depois a Listra, onde vivia um discípulo chamado Timóteo. Sua mãe era uma judia convertida e seu pai era grego.
2 LLisira kinie Akoniamo taonotolonga ⸤Kirasi pilku moloringi⸥ angenupilimene ningindu: “Timoti yu ulu peangama tepa, yu paa molopa konjilimo yemo.” niringi.
2 Os irmãos de Listra e Icônio davam bom testemunho dele.
3 Pollone ‘Timoti pea pamili.’ konopu lepalie yunge kangi te kopisipe wendo linjirimu. Juda yambo aku koleana peringimene ‘ ‘Timoti lapa yu Juda ye te molo,’ ningu ‘Timoti kepe ye lupemo.’ ningu yunge ungu nimbéma liku su singí.’ nimbelie Pollone Timotinge kangi te kopisinjirimu.*
3 Paulo, querendo levá-lo na viagem, circuncidou-o por causa dos judeus que viviam naquela região, pois todos sabiam que seu pai era grego.
4 Kanu kinie ene koleamanga puku, Yesusini “Nanga kongonomo tenjipai.” nimbe lipe mundurumu yema kinie Kirasinge yambomanga tapu yema kinie* enene ou Jerusalleme maku toko Kirasi pilili yambo lupemane tenge mele, ungu mane siku ningu panjiringi ungu akumu,** koleamanga pali ningu siliku andoringi.
4 Nas cidades por onde passavam, transmitiam as decisões tomadas pelos apóstolos e presbíteros em Jerusalém, para que fossem obedecidas.
5 Aku teringimunge Kirasi yambo talapemanga yambomane* ‘Sike.’ ningu piliringi mele tondolo pupe, enenga yambo talapemanga yambo aisili taki taki sukundu sukundu oringi, yambo kambumu olandopa purumu.
5 Assim as igrejas eram fortalecidas na fé e cresciam em número cada dia.
6 Pollo yu kinie pea tapu toko puringili yetolo kinie ene Mini Kake Telimuni ‘Kolea Esia poropinji ungu naa ningu sipai.’ nirimuna ene kolea Pirisia poropinji kinie kolea Gallesia poropinji kinie suku singi owena koleamanga puku ⸤yamboma ungu ningu siringi⸥.
6 Paulo e seus companheiros viajaram pela região da Frígia e da Galácia, tendo sido impedidos pelo Espírito Santo de pregar a palavra na província da Ásia.
7 Ningu siliku puku kolea Misia poropinji kinie kolea Bitinia poropinji kinie owena pukulie ‘Kolea Bitinia poropinji pamolo.’ niringi nakolo Yesusinge Minimuni ‘Molo.’ nimbe aulkemo pipi sirimu.
7 Quando chegaram à fronteira da Mísia, tentaram entrar na Bitínia, mas o Espírito de Jesus os impediu.
8 Yuni “Molo.” nirimu pilkulie kolea Misia munduku kelko ongo puku nomu kusa kélona Toroasi taono puringi.
8 Então, contornaram a Mísia e desceram a Trôade.
9 Kanu kinie akuna moloringi kinie ipulueli Pollo kumbu mele tepa kanorumu kinie kolea Masedonia poropinji ye te omba ola angilipe Pollondo mawa tepalie nimbendo: “Nu nomu kusa lumbilku yakondo ongo olio kolea Masedonia yamboma liku taponjeni oi.” nirimu.
9 Durante a noite Paulo teve uma visão, na qual um homem da Macedônia estava em pé e lhe suplicava: "Passe à Macedônia e ajude-nos".
10 Pollone aku sipe kanorumu kinie olione* nimulundu: “Kapola, kolea Masedonia poropinji pamolo.” nirimulu. ‘Pulu Yemone olio walsipe ‘Akuna nanga temane peangamo yamboma toko siei.’ nikimu lepamo kene’ nimbu pilipulie “Sumbi sipu pamolo.” nimbu pumulú terimulu.
10 Depois que Paulo teve essa visão, preparamo-nos imediatamente para partir para a Macedônia, concluindo que Deus nos tinha chamado para lhes pregar o evangelho.
11 Olio sipine pupu Toroasi taono mundupu kelepo sumbi sipu kolea Samoteresi purumulu. Kanuna pepolie opalikundu Niapollisi taono pupu* sipine wendo purumulu.
11 Partindo de Trôade, navegamos diretamente para Samotrácia e, no dia seguinte, para Neápolis.
12 Niapollisi taono mundupu kelepo kolea aili Pillipai purumulu. Pillipai Romo yambo aisili moloringi taono aili te; yu kolea Masedonia poropinji sukundu taono aili te. Akuna wale mare molorumulu.
12 Dali partimos para Filipos, na Macedônia, que é colônia romana e a principal cidade daquele distrito. Ali ficamos vários dias.
13 Kanu kinie ⸤Juda yambomanga* koro moloringi⸥ wale Sambatemonga** kolea aili Pillipai pala kerepuluna ulsu pupu no kélona purumulu. Olio konopuni pilipulie ‘Akuna ⸤Juda yamboma puku maku toko⸥ Pulu Yemo popo toko yu kinie ungu ningí kolea te lemonje.’ konopu lepo purumulu.*** Akuna pupu kanorumulu kinie ambo mare maku toko moloringi kanopolie manie molopo kanu amboma ungu nimbu sirimulu.
13 No sábado saímos da cidade e fomos para a beira do rio, onde esperávamos encontrar um lugar de oração. Sentamo-nos e começamos a conversar com as mulheres que se haviam reunido ali.
14 Ungu pilku moloringi ambomanga te, ambomonga imbimu ‘LLidia’ niringi, kanu ambomonga kolea Tayatara taono; yu mulu wambale kondolimene bisinete terimu; yu Juda ambo te molo, nakolo yu Pulu Yemonga ungu pilipe popo topa molorumu ambomo. Kanu ambomo Ailimuni* ‘Pollo ungu nimbema pilipe lipili.’ nimbe yunge konopuna ungu pilimbe aulkemo sumbi sinjirimuna ungumu pilipe lirimu.
14 Uma das que ouviam era uma mulher temente a Deus chamada Lídia, vendedora de tecido de púrpura, da cidade de Tiatira. O Senhor abriu seu coração para atender à mensagem de Paulo.
15 Kanu kinie ambo LLidia kinie yunge ulkena moloringi yamboma kinie ene no liringi. No lipe pora sipelie yuni oliondo nimbendo: “‘Yu ‘Ailimu sike.’ nimbe tondolo mundupe pilimo.’ konopu lengi liemo nanga ulkena molamili wangi.” nirimu. “Yuni olio karaye tepa walsikimu kene olio yunge ungu tenge panjipu pamolo.” nimbu purumulu.
15 Tendo sido batizada, bem como os de sua casa, ela nos convidou, dizendo: "Se os senhores me consideram uma crente no Senhor, venham ficar em minha casa". E nos convenceu.
16 Walse olio ⸤Juda yamboma puku maku toko⸥ Pulu Yemo popo toko yu kinie ungu niringi koleana pumulú purumulu kinie ye marenga kongono kendemande tenjirimu ambo wenepo te aulkena kanorumulu. Yunge konopuna kuru te molorumumuni yu yamboma kinie pe ulu mare wendo ombá mele nimbe sirimu mele pilipe yamboma nimbe sirimu kinie yu nokoringi yemane kou mone aisili liringi.
16 Certo dia, indo nós para o lugar de oração, encontramos uma escrava que tinha um espírito pelo qual predizia o futuro. Ela ganhava muito dinheiro para os seus senhores com adivinhações.
17 Pollo kinie olio purumulu kinie kanu ambomo olio lombili omba tondolo ru nimbelie nimbendo: “I yema Paa Olandopa Pulu Ye Ailimunge kendemandema. Pulu Yemone yamboma lipe taponjipe mindili naa nongo molko konjingí aulkemo* liku ora singí okomele.” nirimu.
17 Essa moça seguia a Paulo e a nós, gritando: "Estes homens são servos do Deus Altíssimo e lhes anunciam o caminho da salvação".
18 Alieli kanu ambo wenepomo aku sipe mindi nirimu kinie Pollone pilipe keri pilipelie, topele topa, ambo wenepomonga konopuna kuru molorumu kanu kurumundu nimbendo: “Nane Yesusi Kirasi walsipu yunge tondolomone nundu nikiru: ‘Nu i ambo wenepomo munduku kelko ongo wendo pui.’ nikiru.” nirimu. Kanu kinie kurumu ambo kanumu walsikale mundupe kelepa omba wendo purumu.
18 Ela continuou fazendo isso por muitos dias. Finalmente, Paulo ficou indignado, voltou-se e disse ao espírito: "Em nome de Jesus Cristo eu lhe ordeno que saia dela! " No mesmo instante o espírito a deixou.
19 Ambomo nokoringi yemane kanokolie, enenga kou mone liringi aulke kanumu omba wendo purumu kanokolie niringimuni, Pollo kinie Saillasitolo ongo ambolko liku, ‘Ye ailimene kote tenjengi.’ ningulie, ki kunduku yamboma taki taki maku toko moloringi koleana mengo puringi.
19 Percebendo que a sua esperança de lucro tinha se acabado, os donos da escrava agarraram Paulo e Silas e os arrastaram para a praça principal, diante das autoridades.
20 Elte kote pilili yema moloringine mengo pukulie ningindu: “I yetolo Juda yetolo. Eltene olionga yamboma teko mini wale mundunjingiline membo okomolo.
20 E, levando-os aos magistrados, disseram: "Estes homens são judeus e estão perturbando a nossa cidade,
21 ‘Olio Romo yamboma manda naa pilipu, manda naa temolo.’ nilimolo ulu mare “Teangi.” níngili.” niringi.
21 propagando costumes que a nós, romanos, não é permitido aceitar nem praticar".
22 Yambo moloringimene ‘Paa mongo liengili.’ ningu “Elte paa sike aku siku tengili.” niringi. Kanu kinie kote piliringi yemane ningindu: “Eltenga wale pakolime wendo linjiku, ka pulsene elte tai.” niringi.
22 A multidão ajuntou-se contra Paulo e Silas, e os magistrados ordenaram que se lhes tirassem as roupas e fossem açoitados.
23 Kanu kinie enene ka pulsene elte toko toko ka sikulie, ka ulke nokorumu yemondo ningindu: “I yetolo mimi siku nokoi.” niringi.
23 Depois de serem severamente açoitados, foram lançados na prisão. O carcereiro recebeu instrução para vigiá-los com cuidado.
24 Ka ulke nokorumu yemo enene aku siku ungu tondolo munduku niringi pilipelie, elte lipe memba paa suluminiana sukundu pupe eltenga kimbutolo unju pellangene talapu lipe lloko torumu.
24 Tendo recebido tais ordens, ele os lançou no cárcere interior e lhes prendeu os pés no tronco.
25 Kanu kinie ai burumi Pollo kinie Saillasitolo Pulu Yemo kinie ungu ningulu ‘Pulu Yemonga imbi ambolopo ola linjembili.’ ningulu konana niringili kinie ka ulkena pea peringi yambomane pilku moloringi.
25 Por volta da meia-noite, Paulo e Silas estavam orando e cantando hinos a Deus; os outros presos os ouviam.
26 Kanu kinie walsikale ma jimi jimi aili te tepalie, ka ulke kanumu kolkalu sipe nambune kanuma topa bulsupe bulu balu terimu. Ka ulkena peringi yamboma ka senene ka toringime pali wendo orumu, ka yamboma we moloringi.
26 De repente, houve um terremoto tão violento que os alicerces da prisão foram abalados. Imediatamente todas as portas se abriram, e as correntes de todos se soltaram.
27 Kanu kinie ka ulke nokorumu yemo makilipe ola molopa kanorumu kinie nambune kanuma pali bulsupe lerimu kanopalie ‘Ka yamboma ongo púngi lepamo.’ konopu lepalie, yunge opa teli lou pulse kanumu kulu topa wendo lipe yu yuyu ‘Kolambo.’ nimbe nomi karu lemba terimu.
27 O carcereiro acordou e, vendo abertas as portas da prisão, desembainhou sua espada para se matar, porque pensava que os presos tivessem fugido.
28 Nakolo Pollone yundu ru nimbelie nimbendo: “Nu nunu uluri naa tei! Olio pali ya we molemolo.” nirimu.
28 Mas Paulo gritou: "Não faça isso! Estamos todos aqui! "
29 Kanu kinie ene nokorumu yemone ru nimbe “Kiye kandoko mengo wai!” nimbe, yu omba Pollo kinie Saillasitolo moloringiline lkisipe sukundu omba, yu pungu pungu nimbe mini wale mundupelie, eltenga kumbikerena tamalu perimu.
29 O carcereiro pediu luz, entrou correndo e, trêmulo, prostrou-se diante de Paulo e Silas.
30 Kanu kinie elte lipe memba pena pupelie, walsipelie nimbendo: “Yetolo, na nambe tembo kinie manda we molopo mongo naa limbuye?” nirimu.
30 Então levou-os para fora e perguntou: "Senhores, que devo fazer para ser salvo? "
31 Eltene yundu ningilindu: “Nu Aili Yesusi ‘Yu sike Pulu Yemonga Malo molopa na manda lipe taponjimbe.’ ningu tondolo munduku pilini kinie yuni nu lipe taponjipe mindili nolena aulkena wendo lipe yu kinie molko konjini aulkena lipe monjimbe.* Nu kinie nunge yamboma kinie ene aku sipe lipe taponjimbe molko konjingí.” niringili.
31 Eles responderam: "Creia no Senhor Jesus, e serão salvos, você e os de sua casa".
32 Kanu kinie eltene yu kinie yunge yamboma kinie enendo Ailimunge ungumu ningu siringili.
32 E pregaram a palavra de Deus, a ele e a todos os de sua casa.
33 Sike ai burumi aku siku teko moloringi nakolo yuni elte lipe memba pupe elte toringi ereli kanuma kulumiye tonjirimu. Kanu enamonga yu kinie yunge yamboma kinie no liringi.
33 Naquela mesma hora da noite o carcereiro lavou as feridas deles; em seguida, ele e todos os seus foram batizados.
34 Kanu kinie pe yuni elte lipe memba yunge ulke pupe elte langi sirimu. Yunge yamboma kinie ene ⸤konopu alowa teko⸥ Pulu Yemo ‘Yu telumu mindi sike molemo.’ ningu tondolo munduku pilku konopu siringi.
34 Então os levou para a sua casa, serviu-lhes uma refeição e com todos os de sua casa alegrou-se muito por haver crido em Deus.
35 Kolea tangorumu kinie kote piliringi yemane enenga ele yema ka ulkena liku mundukulie ningindu: “Yetolo wendo liku munduku ‘Pangili.’ niei.” niringi.
35 Quando amanheceu, os magistrados mandaram os seus soldados ao carcereiro com esta ordem: "Solte estes homens".
36 I ungu niringime ka ulke nokorumu yemone Pollo nimbe sipelie nimbendo: “Kote pilimele yemane ‘Elte pangili.’ ningu mundungi kene pangili. Elte konopu pe nipili pangili.” nirimu.
36 O carcereiro disse a Paulo: "Os magistrados deram ordens para que você e Silas sejam libertados. Agora podem sair. Vão em paz".
37 Nakolo Pollone ele yemando nimbendo: “Olto Romo yetolo* nakolo kote naa pilkulie yambo aisilini kanoko molangi olto we ka pulsene toko ka síngi kanumu. Pe kinié ‘Yamboma naa kanangi kiyongo nimbu lipu mundumulú.’ ningu nikimiliye? Paa manda molo. Olto ka síngi yema eneno ongo olto ‘Pale.’ niengi.” nirimu.
37 Mas Paulo disse aos soldados: "Sendo nós cidadãos romanos, eles nos açoitaram publicamente sem processo formal e nos lançaram na prisão. E agora querem livrar-se de nós secretamente? Não! Venham eles mesmos e nos libertem".
38 Kanu kinie ele yema Pollone aku nirimu pilkulie kelko anju puku kote piliringi yema ningu siringi. Kanu kinie kote piliringi yemane ungu niringilimu pilkulie ‘Elte Romo yetolo lepamo.’ ningu mini wale mundukulie niringimuni,
38 Os soldados relataram isso aos magistrados, os quais, ouvindo que Paulo e Silas eram romanos, ficaram atemorizados.
39 elte moloringiline ongo “Tepo kénjimulu lepamo.” ningu ka ulkena wendo liku mengo ulsu ongolie ningindu: “I kolea ailimu munduku kelkolo pangili.” niringi.
39 Vieram para se desculpar diante deles e, conduzindo-os para fora da prisão, pediram-lhes que saíssem da cidade.
40 Kanu kinie Pollo kinie Saillasitolo ka ulkemo munduku kelko pukululie niringilimuni, ambo LLidianga ulkena pukulu Yesusinge yambo talape akuna maku toringimendo ningilindu: “Ungu nímbuluma munduku naa kelko tondolo munduku pilku molangi.” ningulu, ungu mare ningu sikululie elte puringili.
40 Depois de saírem da prisão, Paulo e Silas foram à casa de Lídia, onde se encontraram com os irmãos e os encorajaram. E então partiram.

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Atos 16, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.