Atos 13
Umbu-Ungu No Penge NT (UBU_NOP) vs AAI
1 Kirasinge yambo talapemo* kolea aili Andiyoko moloringimenga mare Ailimuni ungu umbu tonjirimuma pilku yamboma ningu siringi yema molko,** mare yamboma ungu mane siringi yema moloringi. Enenga imbime i sipe: Banapasi keme, ‘Ye Pombera’ niringi ye Simiono keme, kolea Sairini ye LLusiasi keme, (poropinji te nokorumu ye nomi kingi Erotenga ulkena ai lerimu) ye Maneyene keme, Sollo keme.
1 Ekaleisia Antioch wanawananamaim orot afa i dinab oro’orot naatu afa i bai’obaiyenayah, naatu orot wabih i iti: Barnabas, Simeon, wabin ta i Niger, Lucius Sairini matuwan, Manaen, Herod hairi bay ta’imon hi’aan hirara’at naatu Saul.
2 Kirasi pilili yamboma Ailimu* kapi ningu imbi ambolko ola linjiku langi naa nongo mi toko moloringi kinie Mini Kake Telimuni nimbendo: “Nane ‘Banapasi kinie Sollotolo teangili.’ nindu kongonomo teangili mako tangi.” nirimu.
2 Veya ta hiyohar Regah hikwakwafir wanawanan, Anun Kakafiyin iuwih eo, “Barnabas, Saul hairi kwayasairih ayu isou, anayabin bowabow ta isan a’afih hinabowamih.”
3 Aku nirimuna pilkulie langi naa nongo mi toko Pulu Yemo kinie ungu ningulie, elte ki ola munduku ambolkolie “Pale.” ningu munduringi.
3 Naatu hiyohar hiyoyoyoban ufunamaim, umah tafah hiyara’aten fair hitih imaibo hiyafarih hitit hin.
4 Mini Kake Telimuni “Elte pale.” nimbe lipe mundurumu kinie Sellusia taono maniendo pukulu, nomuna sipi lerimuna suku pukulu kolea Saipirasi puringili.
4 Barnabas Saul hairi Anun Kakafiyin ana bonawiyenamaim hina Seleucia hitit naatu wa hibai hirabon hin Cyprus imaim hitit |alt="map" src="PAULJR1.tif" size="col" ref="Acts 13.4"
5 Sallamasi taono ongolo sipine manie pukululie, Juda yamboma maku toko Pulu Yemonga ungumu piliringi ulkemanga andoko Pulu Yemonga ungu ningu siringili. Jono Mako elte lipe taponjipe pea tapu toko andoringi.
5 Naatu hina Salamis hititit ana maramain Jew hai Kou’ay baremaim God ana tur hibinan, John Mark i iti bowabow wanawananamaim baibaisih isan hibai bairi hin.
6 Kolea Saipirasi nomu kusa suku singine lerimu kolea te. Akuna kimbu kongono tekolo kolea kangamanga ungu ningu siliku pukululie, Peposi taono nomu kelona lerimuna wendo puringili. Kanuna Juda ye te molorumu kanoringili. Kanu yemo kurumanga nomi Setenene lipe taponjirimuna ulu tondoloma tepa, yu kolo topa “Pulu Yemone ungu umbu tonjilimoma pilipu ene nimbu sikiru” nimbe yamboma kolo topa sirimu yemo. Yemonga imbimu Josua Malo. Imbi te Ellimasi niringila.
6 Nuw ana fofonin na’atube hiremor hin au waraunane bar merar wabin Pafos hitit, nati’imaim Jew orot kwerayan ma’am koun hiyen, wabin Bar-Jesus, iti i orot taiyuwin isan dinab orot erouw eo’o.
7 Ellimasi yu Saipirasi poropinji nokorumu Romo gapomano ye Sesiasi Pollasi kinie tapu toko moloringili yemo. Sesiasi Pollasi yu pilipe konginjili paa perimu yemo. Yuni ‘Pulu Yemonga ungu piliembo.’ nimbe yuni Banapasi kinie Sollotolo “Wale.” nirimu.
7 Naatu iti orot i gawan orot wabin Sergius Paulus ana of ta. Sergius i orot not wairafin, nati nuw ana gawan orot. Barnabas, Saul hairi e’af hina nanamaim hitit God ana tur nowar isan ifefeyanih.
8 Nakolo kurumanga nomi Setenene lipe taponjirimu kinie ulu tondoloma terimu ye kanumu, yunge imbi te Ellimasi niringi, kanumuni “Naa wangili.” nimbe pipi simbe tepa, gapomano ye endisimuni ‘Eltenga ungu pilipelie ‘Sike.’ nimbe konopu alowa naa tepili.’ nimbe, endisimu pilimbe aulkemo pipi simbe terimu. (Imbi Ellimasi kanumu Giriki ungu te, kanumunge pulumu kurumanga nomi Setenenga ulu tondoloma tenjili yemo.)
8 Baise kwerayan wabin Elimas (wabin Greekamain) eotanih men kok gawan orot tur tanowar baitumatum tab.
9 Kanu kinie Sollo, yunge imbi te Pollo niringila, yu Mini Kake Telimu konopuna molopa kapola terimu kinie yuni Ellimasi nemo nemo nimbe kanopalie nimbendo:
9 Imaibo Saul wabin ta Paul, Anun Kakafiyin iwanasum ma’am mutufor nuw kwerayan orot itinkikin
10 “Nu depelemonga* malo te, nu mele sumbi silimenga opa tou te moleno. Kiyongo nimbe andopa wa nomba kolo topa tepa kenjili ulumanga pali puluma nu kinie pelemo. Ailimuni yamboma lipe taponjilimo aulkemo pipi siku, ‘Yamboma aulke tenga lupe pamili.’ ningu kolo toleno uluma manda munduku naa keleniye?
10 naatu eo, “O i Demon natun! Sawar gewasih etei hai rakit wairafin i o. O i baifuwen kakafih yumatah ta ta biya awan karatan, o i mar etei Regah ana turobe kubotabiren baifuwen temamatar!
11 Aku kapola, Ailimuni nu kinie ‘Opa tou molambili.’ nikimu. Nunge mongotolo tambulumbe kinie nu kolea pa temba mele naa kanoko, wale mare sumbulu toline moloni.” nirimu. Pollone aku nirimu kinie tamburembu kupe mele tene Ellimasinge kumbikeremo pipi sipe sumbulu torumuna yu andopa pererimu. Yambo tene yu ‘ki ambolopa aulke lipe ora sipe memba pupili.’ nimbe kororumu.
11 Imih Regah uman boun boro tafamaim nare mata nifim naatu marakaw boro mar kafai men ina’itin.”
12 Gapomano ye endisimuni ulu wendo orumu kanumu kanopalie, Aili Yesusi molopa terimu mele Pollo Banapasitolone mane siringili kanumu pilipe mini wale mundupe “I nikimbili mele sike nikimbili lemo.” nimbe tondolo mundupe pilirimu.
12 Gawan orot abisa matar i’itin i itumatum, anayabin Regah ana bai’obaiyen tur nonowar i ifofofor men kafaita.
13 Pollo kinie tapu toko puringi yema kinie Peposi taono munduku kelko sipine Peka taono puringi. Peka akumu Pambillia poropinji lerimu taono te. Kanuna Jono Mako* elte mundupe kelepa Jerusallemendo kelepa purumu.
13 Paul ana ofonah bairi Pafos imaim wa hibai hirabon hina Perga hitit tafaram Pamfilia wanawanan. John Mark nati’imaim ihamiyih, naatu matabir maiye in Jerusalem tit.
14 Kanu kinie Pollo kinie Banapasitolo Peka taono munduku kelkolo kolea Pisidia poropinji Andiyoko taono* puringili. Pukululie ⸤Juda yamboma koro moloringi⸥ wale Sambate kinie** Juda yamboma maku toko Pulu Yemonga ungumu piliringi ulkena puku moloringili.
14 Baise Barnabas Paul hairi hikofan maiye hin Pisidia Antioch hitit tafaram Pisidia wanawanan. Naatu Baiyarir Ana Veya Kou’ay Bar hirun himare.
15 Yambo maku toringime nokoringi tapu yemane ⸤boku lipe⸥ Mosisini Pulu Yemonga ungu manema pilipelie boku torumu ungu te kinie, Pulu Yemone ungu umbu tonjirimuma pilku yamboma ningu siringi yemane boku toringi ungu te kinie* kambu toko pora sikulie, elte walsikulie ningindu: “Angenungulutolo, ‘Yamboma ungu mane te simbulú.’ konopu léngili liemo piliemili ongo ningu siele.” niringi.
15 Buk Atamaninamaim Moses ana ofafar kikirum naatu dinab hai buk hibiyab ufunamaim. Kou’ay Bar ana ukwarih isah tur hiyafar hio, “Taitu kwa aur koufair tur ta nama’am na’at aki akokok iti sabuw kwanao hinanowar.”
16 Kanu kinie Pollo ola angilipelie nimbendo: “Ene Isirele yamboma kinie Pulu Yemonga imbi ambolko ola linjili yambo lupema kinie ungu te niembo piliei.” nimbelie yuni nimbendo:
16 Paul misir umanamaim rutanih naatu busuruf eo, “Israel orot baibin naatu kwa Ufun Sabuw iyab iti’imaim kwama God kwakwafir, anao kwananowar!
17 “Olio Isirele yambomanga Pulu Yemone olionga anda kolepali mako topa “Ene kinie enene pe pe kepe kalko lingíme kinie na nokopo molombo.” nirimu.* Kanu kinie ene kolea Isipi moloringi kinie ‘Ene yambo talape paa aisili molangi.’ nirimu.** Kolea Isipi ene yambo talape paa aisili moloringi kinie yuni yunge tondolomone ene aku koleamonga ulsu memba omba,***
17 Israel Sabuw ata God uwatanah rubinih naatu nah toumanih na’atube Egypt hima’am ana veya iwa’an wabih ra’at, naatu ana fairamaim nawiyih hitit.
18 kolea ku lepa langi naa oli koleana memba pupelie, ene ponie paono talo omba pupili kolea ku leli akuna teko kenjiku moloringi mele yuni kanopalie, yunge konopuna umbuni tepili kanopa molorumu.
18 Naatu arar yanamaim kwamur etei 40 na’atube ba’afuwih bairi hima.
19 Yunge yamboma ‘Kolea Kenane kamu molangi.’ nimbelie yambo talape yepoko pakara akuna ou moloringime topa mundupe mamo yunge yamboma lipe sirimu.*
19 Tafaram seven Canaan wanawanan gurusih naatu me bai ana sabuw nowahimih itih.
20 Ene kolea Isipi puku molko, kelko yando ongo molko, kolea pulu yamboma toko mundengi ponie po anderete pipiti omba purumu.* “Kanu kinie Pulu Yemone ‘Nanga yamboma nokai.’ nimbe walse yambo tela lipe monjipe, walse yambo tela lipe monjilipe pupelie nirimumuni,** pe yuni ungu umbu tonjirimuma pilipe*** yando nimbe sirimu ye Samuelene ‘Ene nokopili.’ nirimu.
20 Sawar iti himamatar i kwamur etei 450 na’atube wanawananamaim himatar.
21 Kanu ye Samuelene ene nokopa molopili ene we tapu yambomane nokoringimunge siye terimuna “Ye nomi kingi tene olio nokopili mako toi.” niringi. Kanu kinie Benjaminini kalopa lirimu ye te, Kisi malo Sollo, Pulu Yemone mako torumu, yu enenga pulu pulu ye nomi kingimu molopili ponie paono talo omba purumu.
21 Naatu sabuw aiwob isan hifefeyan, God Saul bai itih orot Kish natun, Benjamin wawawan, Saul i’aiwob ma kwamur etei 40 na’atube.
22 “Pulu Yemone Sollo makoropalie “Depisi enenga ye nomi kingimu kolo wangopa molopili.” nirimu.* Yuni Depisindu nimbendo: “Jesi malo Depisi nanga uluma pali pilipe lipe temba lemo na kanopolie yu kanopo peanga kanolio.” nirimu.
22 Naatu God Saul bobosair ufunamaim David bai Saul efanin yai. God iti na’atube eo, ‘David o Jesse natun, orot o na’atube isa i ayu au yasisir gagamin na’in, ayu abisa sinafumih akokok etei boro i nasinaf.’
23 Kanu kinie Pulu Yemone Isirele yambomando* “Ene lipe taponjimbe ye te simbu.” ou nirimumu** ‘Kamu siembo.’ nimbelie yuni kanu ye Depisini yandopa kalopa lirimu yambo tene ‘Yamboma Lipe Taponjipe Mindili Nolemelka Aulkena Wendo Limbe Ye Yesusi*** mepili.’ nirimu.****
23 Ana’omatanen eo na’atube, orot David ana rara’ane Israel Sabuw hai baiyawasinayan God bai na.
24 Yesusi ou naa opili No Linjili Jonone Isirele yambomando pali ungu mane sipelie nimbendo: “Ulu pulu kerime munduku kelko konopu alowa teko no liei.” nirimu.*
24 Jesu nanamaim John mat na bowabow kakafih baihamiyen dogor baikitabiren bapataito bain isan busuruf eorerereb Israel sabuw tutufin etei isah.
25 Jono yu aku kongonomo nondopa tepa pora sipelie yuni enendo nimbendo: “Na nae konopu lemeleye?” nirimu. “Pulu Yemone “Ene nokopa konjimbe ye te lipu mundumbu.” nirimu ye Kirasimu ‘Ombá.’ ningu nokoko molemele ‘Akumu na.’ konopu lekemeleye? Na aku yemo molo. Ombá yemo paa peangamo na paa kerimu, yunge we kongono kepe manda naa tepo yunge kimbu su ka pilke manda naa tonjilke.” nirimu.*
25 Naatu John ana bowabow bisawar auman sabuw iuwih eo, ‘Kwa anot ayu isou mi’itube kwanotanot? Kwanotanot ayu’uban i nati orot? En, baise orot ta ayu ufu’umaim enan, ayu men karam boro ana kwafure an ana sumasum anarufam.’
26 “Angokeme, ene Eporayamone kalopa lirimu yamboma* kinie, ene Pulu Yemo pipili kolko liku ai silimele yambo lupema kinie, i temane peangamo, Pulu Yemone olio lipe taponjipe, mindili nolemelka aulkena wendo lipe, yu kinie pea molopo konjimulú aulkena lipe monjirimu temane peangamo olionga.
26 Taitu, Abraham ana niburune kwana warar kwatatain, naatu kwa Ufun Sabuw iyab God kwabiruw kwakakafiy, it isat yawas ana tur i hiyafar na tit.
27 “Jerusalleme moloringi yamboma kinie enenga ye ailime kinie enene Yesusi kanoko imbi naa siku, ‘Pulu Yemone “Ene nokopa konjimbe ye te mundumbu.” nimbe mako torumu ye Kirasimu yu.’ konopu naa lelko, yunge imbi we lelko ‘Yu we yere.’ konopu leringi. Nakolo olionga ye nomi kanumane “Yesusi toko konjengi.” niringimunge Pulu Yemone ungu umbu tonjirimuma pilku yamboma ningu siringi yemane “I siku i siku tenge.” koronga ou niringi aku mele wendo orumu. Kanu unguma kanu yemane bokuna toringi molemo unguma “Yesusi tangi.” niringi yambomane ⸤ene koro molemele⸥ wale Sambatemanga pali boku kanoko piliringi nakolo kanu ungu taki taki bokuna kanoko piliringimenga pulumu naa piliringi.
27 Anayabin Jerusalem bar merar sabuw hai ukwarih bairi Jesu ana bowabow men hi’inan, naatu dinab oro’orot hai tur mar etei Baiyarir Ana Veya hibiyab men naniyan hibaib, imih abisa hisisinaf i tur hio inu’in na iturobe.
28 Yu ulu te tepa kenjirimumu kanokolie ‘Yu kolopili.’ ni naa niringi nakolo Romo ye nomi Paillatendo mawa tekolie “Kolopili, ⸤unjuna ola uku toko panji⸥.” niringi.
28 Basit morob isan ana ef men hitita’ur, Pilate asabunin morob isan hifefeyan naatu easabun morob.
29 “Ou yambomane ene pe tenge mele ningu boku toringi uluma pali Jerusalleme yambomane Yesusi kinie teko pora siringi yu kolorumu kinie yambo marene yu ongo unjuna manie liku yambo ono teli kou kande tenga mengo puku nosiringi.
29 Bukamaim abisa i isan eo na’atube hikirum inu’in hisisinaf ufunamaim, onaf afe’enane hibai hire hub wanawanan hiyai.
30 Nakolo Pulu Yemone “Yu yambo ono koleana kelepa lomboropa ola molopili.” nirimu.
30 Baise morobone God bora’ah misir maiye.
31 Kanu kinie yu lomboropa ola molorumu kinie ou yu naa tangi yamboma yu kinie kolea Gallilli disiriki munduku kelko kolea aili Jerusallemendo olando puringi kanu yambomane enamanga taki taki yu kanoringi. Kinié kanu yambomane kanoringi mele olionga Isirele yamboma ningu siliku andolemele.
31 Naatu veya moumurih na’in sabuw iyab Galilee’ine hi’ufunun bairi hina Jerusalem hititit isah irerereb, naatu nati sabuw i boun hitit sabuw afa isah sif tirurubon.
32 “Pulu Yemone pe wendo ombá mele olionga anda kolepalimendo nirimu kanu ulumu olio kalko liringime molamili kamu wendo omu, kanumu Banapasi oltone kinie ene temane peangamo topo sikimbulu. Pulu Yemone Yesusinge onomo topa makinjirimu kanu ulumuni ou yuni “Tembo” nirimu mele wendo omu. Kanumundu Pulu Yemone yunge konana talo sipemonga suku nirimu nimbe molemo mele i sipe:nirimu.
32 Naatu iti tur gewasin i abisa God ata’a’agir eo’omatanih abai kwa isa anan.
33 — ausente —
33 Iti tur i bai it isat ebiturobe, it i ata’a’agir natunatuh, Jesu morobone mimisiramaim. Psalm bairu’abin eo na’atube,
34 Pulu Yemone ‘Yu paa pe kepe naa purupili.’ nimbe yu topa makinjirimu kanumu ou naa tepili ungu talo pea ou nirimula. Kanu ungutolonga te i sipe:nirimula. Te Depisini i sipe nirimu:nirimu.
34 Naatu ana’an aisim God morobone bora’ah maiye mimisir, naatu boro men nihamiy maiye na’in namasamih. Nati isan ana tur iti na’atube eo,
35 — ausente —
35 Buk efan ta’ane eo maiye,
36 Depisini Pulu Yemondo aku nirimu Depisi yuyu temba mele naa nirimu. Pulu Yemone yundu “Tei.” nirimu kongonoma pali tepa lipelie yu kolorumu, ono teringi kinie pururumu.
36 Anayabin David ana veya’amaim God ana kok bow bisawar ufunamaim morob uwahinah sisibihimaim hiyai mas i’akir
37 Nakolo ye kolorumu ono teringi kinie Pulu Yemone topa makinjipe “Lomboroko ola moloi.” nirimu kanu yemo yu puru naa pururumu. Aku yemo Yesusi.*
37 Baise orot yait God morobone iyawas mimisir i men mas i’akir.
38 “Angokeme, aku terimuna ‘Ene piliengi!’ nimbu nimbú tekero mele i sipe: Yesusini terimumunge yuni olionga ulu pulu kerime pali ‘Kamu manie pupili.’ nimbe akuma siye kolomba.
38 Isan imih taitu kwananowar, iti orot Jesu wabinamaim bowabow kakafih notawiyen isan ana tur i ao’orerereb,
39 Mosisini ungu mane ou sirimumane ‘Yambomanga ulu pulu kerime kamu omba manie pumbe, ene konopu sumbi nimbe peli yamboma molonge.’ manda naa nirimu nakolo kinié Yesusi olionga nimbe tenjirimu uluma “Sike aku terimu.” ningu tondolo munduku pilingí* yamboma Pulu Yemone ene kanopalie, enenga ulu pulu kerime siye kolopa, ene ‘konopu sumbi nimbe peli yamboma.’ nimbe kanomba.**
39 iti Jesu wabinamaim sabuw iyab tibitumatum hai bowabow kakafihine i rufamih titit anayabin Moses ana ofafaramaim boro men karam narufami.
40 “Akumunge ou Pulu Yemone ungu umbu tonjirimuma pilku yamboma ningu siringi yemane ulu wendo ombá niringi mele ‘Olio kinie wendo naa opili.’ ningu, pilku konjiku molangi.
40 Imih kwanakaifi gewas, saise abisa dinab hio men isa hinamatar.
41 Kanu yemanga tene nimbendo:nirimu.” nimbe Pollone nirimu.
41 ‘Okwanekwaneyah Kwana’itin!
42 Pollo Banapasitolo Pulu Yemonga ungumu piliringi ulkemo munduku kelkolo pungilí teringili kinie yambomane elte mawa tekolie ningindu: “I ungu ningu sikimbilimu pe ⸤koro molomolo⸥ wale Sambatemo kinie* altoko ongo ningu siele.” niringi.
42 Paul, Banabas hairi Kou’ay Bar hibihamiy auman sabuw hifefeyanih fur ta Baiyarir ana veya’amaim iban hitan maiye iti sawar isah hitidudur hitanowar.
43 Bulu balu ningu pena puringi kinie Juda yamboma kinie yambo lupe* Pulu Yemonga ungu piliringime kinie enenga yambo aisili Pollo Banapasitolo lombili puringi. Eltene ene ungu ningu sikulu, “Ene ‘Pulu Yemone we kondo kolopa tepa konjilimo ulu pulumu olio kinie pelemo mele pepa mindi pupili.’ ningu molangi.”** niringili.
43 Kou’ay Bar ana rou’ay hibihamiy ufunamaim, Jew sabuw maumurih na’in naatu sabuw iyab Jew hai kwafiren ana kakafemaim hima’am, Paul Barnabas hibi’ufununih koufair hitih God ana manaw ana kabeberamaim ma’amih hifefeyanih.
44 Pe Sambate walemo wendo orumu kinie aku taonona yambo paa aisili Pulu Yemonga ungu pilingindu maku toringi.
44 Baiyarir Ana Veya bairou’abin sabuw nati bar merar tutufin etei Regah ana tur nowaramih hina.
45 Nakolo yambo aisili Pollonga ungu pilingindu maku toringine Juda yambomane kanokolie konopu keri panjiku Pollone ungu nirimuma ungu taka tonjiku “Nimbe kenjikimu.” niringi.
45 Baise Jew sabuw rou’ay gagamin hi’i’itin ana veya hibobowen naatu baigigimen tur hibow hitit, Paul abisa eo isan hibas.
46 Kanu kinie Pollo Banapasitolone enendo tondolo mundukulu ningilindu: “Pulu Yemone ‘Ene Juda yamboma yunge ungumu ou piliengi!’ ou nirimuna ene kumbi lepo ombo nimbu sirimbulu. Nakolo enene ‘Olio molopo naa konjilimolomonga alieli konde molopa konjipe mindi puli ulu pulumu* manda naa limulú.’ ningu ungu nimbu sikimbulumu liku bulu siku naa pilimelemonga oltone ene Juda yamboma mundupu kelepo yambo lupema molemelena pumbulú.
46 Imaibo Paul, Barnabas hairi hiofok hio, “God ana tur i wantoro’ot kwa ao kwanowar, baise kwa tur i kwakwahir, taiyuw kwanunutitiy ma’ama wanatowan kwa isa men karam, isan imih abihamiy aki anan Ufun Sabuw isah.
47 Ailimuni* oltondo “Aku teale.” nirimu kanumu. Yuni nimbendo:niringili.
47 Anayabin Regah ana obaiyunen tur biti iti na’atube eo,
48 Juda yambo naa moloringi yambomane aku niringili pilkulie konopu siku “Ailimunge ungumu peanga.” niringi. Pulu Yemone ‘Alieli konde molko konjiku mindi pangi.’ nimbe mako torumu yambomane ‘Ungu nikimbili mele sike.’ ningu tondolo munduku pilku liringi.
48 Ufun Sabuw iti tur hinonowar ana maramaim hiyasisir Regah ana tur hibora’ara’ah. Naatu sabuw moumurih na’in ma’ama wanatowan isan hirubinih hima’am hina baitumatumayah himatar.
49 Elte moloringili koleamanga pali Ailimunge ungumu pupe kapola terimu.
49 Naatu Regah ana tur ra’at tasasar tit nati bar merar ana fofonin etei hinowar.
50 Nakolo Juda yambomane Pulu Yemo pipili kolko piliringi ambo nomime kinie kanu koleana ye ailime kinie teko mumindili konjiringi, kinie enene yamboma pali teko mumindili konjiku, Pollo Banapasitolo ‘Enenga koleana naa molangili.’ ningu toko makoroko ulsu munduringi.
50 Baise Jew hai ukwarih himisir bar merar orot gagamih naatu God ana bowayah baibin gagamih yah hi’ora’ah Paul, Barnabas hairi isah hiwosai, naatu hinunih hitit nati bar merar ufunane hire.
51 Aku teringimunge ‘Teko kenjikimili kanangi.’ ningulu eltenga kimbuna ma kulu tokolo* Akoniamo taono puringili.
51 Basit Paul Barnabas hairi ah fofob hiru’uh re i hin Ikonium hitit.
52 Andiyoko taonona moloringi Yesusinge lombili andoli yamboma* paa konopu aisili siku, Mini Kake Telimu ene kinie molopa kapola tepili moloringi.
52 Naatu bai’ufununayah Antioch hima’am yasisir yah awan karatan naatu Anun Kakafiyin iwansumih.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Atos 13, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.