Atos 12
Umbu-Ungu No Penge NT (UBU_NOP) vs AAI
1 Ye Nomi Kingi Erotene ⸤kolea aili Jerusalleme molopa⸥ Kirasinge yambo talapemonga* yambo mare mindili lipe sipe tombando yunge ami yemando “Mare puku ka sipai.” nirimu kinie ka siringi.
1 Nati ana veya’amaim Herod busuruf sabuw afa hina ekalesia ana kou’ayamaim hima’am bow fatum bai’akir kakafin maiyow itih.
2 Jononga angenu Jemisi “Tai!” nirimuna pilkulie opa teli lou pulsene yu toko konjiringi.
2 Naatu John tuwah James uwih hibai kaiyomaim hiyi morob.
3 Aku teringi kinie Juda yamboma pilku peanga piliringine kanopalie nirimumuni, pe “Pita puku ka sipai.” nirimu kinie yu puku ka siringila. ⸤Juda yambomane ponie tenga tenga kolea aili Jerusalleme ongo akuna suku Pulu Yemone enenga anda kolepalime Naa Topa We Omba Purumu mele* piliringi wale akumu imbi lelko⸥ ‘Pillawa Akoli Mele Isimu Naa Munduku Pillawa We Kalko Noringi Walema’* niringila, aku walemanga yuni aku terimu.
3 Iti na’atube sinaf Jew sabuw hibiyasisir itih, basit, Faraw Wanawanan Yeast En ana hiyuw hi’aa ana mar eo Peter hibai hifatum.
4 Pita ka siku ka ulkena panjiringi kinie ami ye talape kise, talapena sukundu ye kise kise ningu moloringi ene pali lipe tere lepa tene sikisi kanumu, “Ene yu nokoko molai.” nimbelie nirimumuni, “Pulu Yemone enenga anda kolepalime Naa Topa We Omba Purumu mele piliringi wale akumu omba pumbe kinie ‘Yamboma kanangi.’ nimbu ene molongena membo pupu kote tenjipu pilipu ami yemando “Tai.” nimbú.” nirimu.
4 Peter hibai hifafatum ufunamaim hibai hin dibur hiyari’iy, baiyowayah etei 16 hima’uh hima.
5 “Mimi siku nokai!” nirimuna kanu ami yemane Pita ka ulkena pepili nokoko moloringi. Nakolo Kirasinge yambomane Pulu Yemo kinie Pitanga ungu tondolo munduku ninjiku moloringi.
5 Imih Peter diburamaim hibotan hima, baise ekaleisia dogoroh tutufin etei God isan hiyoyoban.
6 Ipulueli oukundu Erotene Pita wendo lipe kote tenjimbe terimu kinie ipulueli mele Pitanga kitolo ami ye talo kinie ka senene ka toringi, Pita ai suku singine we uru perimu. Ka ulkena peringi yamboma nokoli ye mare kerepuluna angilku ka ulke pali nokoko angiliringila.
6 Nati gugumin ta’imon Pilate yayakitifuw mar tatot tibatiyimih, Peter baise ma’utenayah orot rou’ab hai founamaim uman rororon chain hi’utan. Naatu au waraunane i ma’utenayah umah hi’utan naatu i matan fot in. Dibur etawan auman ma’utenayah hibat hikakaif.
7 Kanu kinie Ailimunge angello te Pita uru perimuna orumu kinie kanuna pa terimu. Yuni Pitanga wanguna topa makinjipelie, “Welea ola moloi.” nirimu. Kanu kinie ka senetolo yuyu moki lepa manie purumu.
7 Naniyan meyemeye Regah ana tounamatar run bat naatu marakaw bar wanawanan kusisiar re, tounamatar Peter tuwabun bai ibunibun eo, “Mata enuw kumisir saife.” Mar ta’imonamo Peter uman chain hiha’obow hire. Tounamatar na Peter ebibunibun|alt="Angel awaking Peter" src="cn01953B.tif" size="col" loc="Act 12.7" copy="©1978 David C. Cook Publishing Co." ref="12.7"
8 Angellomone Pitando nimbendo: “Nunge kako toko kimbu su monji.” nirimu kinie aku terimu. Kanu kinie yuni “Kinié ola ali walemo pakoko na lombili oi.” nirimu.
8 Imaibo tounamatar Peter iu, “A faifuw kwiyoun naatu a baibiyon kwiyoun.” Peter na’atube sinaf naatu tounamatar eo, “A faifuw tafan baibiyon naiw kufifin naatu kwi’ufnunu.”
9 Pita molorumu suluminiamo mundupe kelepa yu lombili pupelie nirimumuni, angellomone terimu mele yu naa pilipelie ‘Kumbu tepo kanokoro.’ konopu lerimu.
9 Peter i’ufunun hairi hitit dibur bar ufunane hire, baise Peter men kafa’imo so’ob tounamatar abisa sisinaf, i notanot i mimim rouw.
10 Pukululie niringilimuni, ka ulkena peringi yamboma nokoli ye telu angilirimuna ongo pukulu, nokoli ye talo sipe angilirimuna ongo pukululie, kolea ailine wendo pungilindu ka ulke pala kune kapane teline puringili kinie kunemo yuyu lirimu kinie ulsu ongo pukulu, aulke pulúna wendo pukulu aulke paka maliena oringili kinie angellomo Pita tamburembu mundupe kelepa yu purumu.
10 Hitit ma’utenayah etawan wan hibatabat naatu etawan bairou’abin hibatabat hinatabirih. Naatu hina etawan gagamin in bar merar titit awanamaim hitit, etawan akisin botawiy hitit ef yan hire. Ef nati hibutitiy hin yomaninamaim hitit, basit tounamatar sa’iwa’an.
11 Kanu kinie Pita, ou yu ‘Kumbu tendu.’ konopu lerimu nakolo pe kinié yunge umbu konopu omba perimu kinie yuni pilipelie, “A, kinié na pilipero. Kingi Erotene nando ‘Teambo.’ nirimu mele kepe Juda yambomane nando ‘Teamili.’ ningu piliringi mele kepe ‘Aku siku naa teangi.’ nimbe Ailimuni* yunge angellomo na “Ka ulkena wendo lipui.” nimbe mundumu lepamo, kinié na pilipero.” nirimu.
11 Peter imaibo matan to iwa’an eo, “Turobe, iti sawar i anababatun ayu isou matar. Regah ana tounamatar iyafar Herod ana fairane naatu Jew sabuw sawar abisa hinotanot mataramih i umahine ayu iyawasu.
12 Aku sipe pilipelie nirimumuni, Jono, yunge imbi te ‘Mako’ niringi, kanumunge anumu Marianga ulkena Pita yu purumu. Kanuna yambo aisili maku toko Pulu Yemo kinie ungu ningu moloringi.
12 Peter ana not kukubunai ufunamaim na John Mark hinah Mary ana bar tit. Nati’imaim sabuw moumurih na’in hiru’ay hima hiyoyoyoban.
13 Pita aku ulkena pupelie nirimumuni kune topa kilu kilu sirimu kinie kongono teli ambo wenepo te, yunge imbimu Roda, kune limbendo ombalie nirimumuni,
13 Peter na etawan ufunane bat rukikitar, naatu bowabow babitai wabin Rhoda etawan botawiyinamih na.
14 Pitanga ungumu pilipe imbi sipelie, ‘Yu okomo lepamo.’ nimbe pilipe konopu sipelie kune naa lipe yu kelepa lkisipe anju pupe yambomando “Pita omba kerepuluna angilimo.” nirimu.
14 Baise Peter fanan i’inan ana maramaim yan wanawanan yasisir awan karatan etawan botawiyina’e i matabir nunuw run e’af eo, “Peter na ufun ebatabat.”
15 Nirimu kinie pilkulie niringimuni, ‘Pita ka ulkena pelemo.’ konopu lelkolie ambomo yundu “Nu kekelepa tokolie nikinuye?” niringi. Nakolo yuni karaye tepalie, “Molo. Sike Pita omba kerepuluna angilimo.” nirimu. Kanu kinie enene ningindu: “Pita nokolemo angellomo omba kerepuluna angilimo lepamo. Paa sike Pita molo.” niringi.
15 Sabuw hi’u, “O anot i kwaris.” Baise i ana yanibebemaim, imih hio, “Nati i Peter ayubin.”
16 Aku siku kerepali ningí niringi kinie Pitane kune topa kilu kilu sipe angilirimu kinie kune wendo liku kanoringi kinie sike Pita kerepuluna angilirimu kanokolie suru ningu mini wale munduringi.
16 Baise Peter bat rurukikitar etawan hibotawiy, naatu hi’i’itin ana veya hifofofor men kafaita.
17 Nakolo yuni enendo “Ungu naa niei.” nimbe kimuni pipi sipelie nirimumuni, Ailimuni yu ka ulkena wendo lirimu mele temane topa sirimu. Topa pora sipelie yuni enendo nimbendo: “I nikiru mele Jemisi* keme, olionga angenupilime kinie, ene puku ningu sipai.” nimbelie yu ene mundupe kelepa kolea tenga lupe purumu.
17 Peter umanamaim iman awah bofot naatu Regah mi’itube diburane bobotait hai tur eowen, “Iti i James ana tur kwana’owen naatu taitu auman hai tur kwana’owen.” Imaibo ihamiyih tit efan ta’amaim in.
18 Kolea tangorumu kinie opa teli ami yema ola molkolie, ‘A, Pita tena pumunje?’ ningu pilku mini wale paa aili teko munduringi.
18 Mar auman baiyowayah wanawanahimaim kasiy gagamin na’in matar, taiyuwih hibabatiyih hio, “Peter isan mi’itube’emih iti na’atube matar?”
19 Erotene Pita koropa naa kanopa lipelie nirimumuni, yu nokoringi ami yemanga kote tenjipe pilipelie, ami ye lupe marendo nimbendo: “Pita nokoko kénjingi ami yema ene kolangi mengo puku toko konjipai.” nirimu. Kanu kinie kingi Erote kolea Judia disiriki mundupe kelepa kolea aili Sisaria maniendo pupe wale mare kanuna molorumu.
19 Herod kwararih hin hinuwih, baise men hitita’ur. Basit ma’utenayah orot nah 16 buwih ibabatiyih sawar eo hibow hin hirouw himorob.
20 Kolea aili Taya kinie Saidonotolonga yamboma Kingi Erotene mumindili kolopa molorumuna ene maku tokolie yu molorumuna oringi. Kanu yamboma Kingi Erote nokorumu koleana langi puku topo toko liku no pu opu teringimunge yu kinie ‘Taka lepo molamili.’ ningindu oringi. Erotenga ulke kinie melema pali nokorumu ye Billasitasi ‘Olio lipe taponjipe Erotendo nimbe sipili.’ ningu ou yu molorumuna puku yu kinie ungu niringi. Aku tekolie Erote molorumuna puku “Kinie olio kinie taka lepo molamili.” ningu puku mawa teringi.
20 Herod ana yaso’ar gagamin na’in Taiya naatu Sidon sabuw isah biyaso’aso’ar. Imih sabuw kou’ay hibai Herod itinamih hina. Wantoro’ot aiwob ana orot gagamin wabin Blastus yan hiyi rabon isahine bat imaibo hina Herod biyan hitit tufuw isan hifefeyan. Anayabin hai tafaram ana bay i Herod ana tafaramane nan.
21 Kanu kinie “Erote kinie ‘Taka lepo molamili.’ nimbu, pupu nipumulú.” ningu panjiringi walemonga Erote yunge ye nomi kingi wale pakoli peangama lipe pakopa yunge kingi kongono tembando molorumu polona molopalie ungu aisili yamboma nimbe sirimu.
21 Veya hirurubin na’atube aiwob hai gub ana faifuw bai iyoun ana urama’ama’amaim mare ma sabuw isah binan.
22 Kanu kinie yamboma yu kapi ningu ru ningulie ningindu: “I ungu nikimu mele yambo tene nilimo mele naa nikimu. Pulu ye tene nilimo mele nikimu.” niringi.
22 Sabuw tur hinonowar hio, “Iti men orot ebibinanumih, baise god.”
23 Kanu kinie enene “Yu pulu ye te mele molemo.” niringi mele Erotene pilipe peanga pilipe Pulu Yemo kapi naa nirimuna Pulu Ye Ailimunge angello tene yu topa nosirimu, opiye kawene yu norumu kinie yu kolorumu.
23 Mar ta’imon Regah ana tounamatar Herod rab re morob biyan motamot hi’an morob, anayabin sabuw bora’aten hibitin men bai God itinimih.
24 Nakolo Pulu Yemonga ungumu koleamanga pali pilku kapola tenjiringi.
24 Naatu God ana tur ra’at tasasar tit sabuw etei hinowar.
25 Banapasi kinie Sollotolo kolea aili Andiyoko munduku kelko kolea aili Jerusalleme kou mone mengo puringilime yamboma siku pora sikulie niringilimuni,* Jerusalleme munduku kelko Andiyokondo yando Jono liku mengo oringili. (Jononga imbi te ‘Mako’ niringi.**)
25 Barnabas, Saul hairi hai bowabow hibisawar ufunamaim Jerusalemane himatabir maiye John Mark hibai bairi hin.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Atos 12, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.