Atos 11
Umbu-Ungu No Penge NT (UBU_NOP) vs NVT
1 Yesusini “Nanga kongonomo tenjipai.” nimbe lipe mundurumu yema* kinie ⸤Yesusi pilku moloringi⸥ angenupili kolea Judia disiriki pali moloringime kinie enene Juda yambomanga ulsukundu moloringi yamboma Pulu Yemonga ungumu pilku liringi mele piliringi.
1 Logo chegou aos apóstolos e a outros irmãos da Judeia a notícia de que os gentios haviam recebido a palavra de Deus.
2 Akumunge Pita Jerusalleme olando purumu kinie kangomanga kangi te kopisiku ele teringi ungu manemo* ‘Paa teamili.’ niringi Kirasi pilili yemane Pita Romo ye Konilliasinge ulkena purumuna yu iri tokolie
2 Mas, quando Pedro voltou a Jerusalém, os discípulos judeus o criticaram,
3 ningindu: “Nu Juda yemo molko yambo kangi naa kopisilimelemanga ulkena puku, ene kinie pea molko langi noringimu, paa teko kenjirinu.” niringi.
3 dizendo: “Você entrou na casa de gentios e até comeu com eles!”.
4 Nakolo Pitane ulu pali wendo orumuma ene temane topa sirimu. Yuni nimbendo:
4 Então Pedro lhes contou exatamente o que havia acontecido.
5 “Tena. Na Jopa taonona molorundu kinie na Pulu Yemo kinie ungu nimbu molopolie nirindumuni, kumbu mele tepo kanorundu kinie mulúmu anju yando pupe, múlu paa aili te, ekendo ekendo pundu kisenga ambolopalie taka lepa mana manie mundurumu, na molorunduna omba lerimu.
5 Disse: “Eu estava na cidade de Jope e, enquanto orava, num êxtase, tive uma visão. Algo semelhante a um lençol grande foi baixado do céu, preso pelas quatro pontas, vindo até onde eu estava.
6 Akuna sukundu kanorundu kinie kongi lopa kera wambiye mele takarama pali akuna sukundu moloringi.
6 Quando olhei dentro do lençol, vi toda espécie de animais domésticos e selvagens, répteis e aves.
7 Kanu kinie ungu te ombalie nirimu pilirindu. Yuni nando nimbendo: “Pita, ola molko i mele takara te toko noi.” nirimu.
7 E ouvi uma voz dizer: ‘Levante-se, Pedro; mate e coma’.
8 “Nane pundu topo nimbundu: “Ailimu, paa naa nombo. Nuni kanoko keri kanoleno melema kinie, “Kalaro molemo.” nilino melema kinie, olio Juda yambomando ‘Naa nangi.’ ningu ungu mane sirinu melema ou walse kepe te paa naa norundu.” nirimu.*
8 “Eu respondi: ‘De modo nenhum, Senhor! Jamais comi coisa alguma que fosse considerada impura ou imprópria’.
9 “Wale talo sipe kanu ungumu altopa muluna wendo omba nando nimbendo: “Pulu Yemone kake tenjilimo melemando nuni “Kalaro molemo.” ni naa ni.” nirimu.
9 “Mas a voz do céu falou novamente: ‘Não chame de impuro o que Deus purificou’.
10 “Olto aku sipu wale yepoko kerepali nirimbulu kinie walsikale mulúmu kelepa múluna olando purumu.
10 Isso aconteceu três vezes, antes que o lençol, com tudo que ele continha, fosse recolhido ao céu.
11 “Mulúmu kelepa olando purumu kanu wale kolea aili Sisaria ye tene “Pai.” nimbe mundurumu ye yepoko na molorundu ulkena oringi.
11 “Nesse momento, três homens que haviam sido enviados de Cesareia chegaram à casa onde eu estava hospedado.
12 Minimuni nando nimbendo: “Konopu aisili liku naa munduku i yema kinie pangi pui.” nirimu. I Kirasinge ye talo pakara ene na kinie pea tapu topo pupu, kanu Sisaria yemonga ulkena sukundu purumulu.
12 O Espírito me disse que eu fosse com eles, sem nada questionar. Esses seis irmãos me acompanharam, e logo entramos na casa do homem que havia mandado nos buscar.
13 “Ulkena sukundu purumulu kinie kanu yemone oliondo nimbendo: “⸤Pulu Yemonga⸥ angello te nanga ulkena ombalie nimbendo: “Nuni ye mare Jopa taonondo pangi liku mundukulie, akuna ye te molemo, yemonga imbimu Saimono, yunge imbi te Pita, “Yu opili.” niengi.
13 Ele nos contou como um anjo havia aparecido em sua casa e dito: ‘Envie mensageiros a Jope e mande buscar Simão, também chamado Pedro.
14 Nu kinie nunge ulkena pelemele yamboma kinie Pulu Yemone ‘Ene mindili nolemelka aulkena wendo ongo yu kinie pea molko konjingí aulkena pangi.’ nimbe lipe taponjimbe.” nimbe* angellomone nando aku sipe nirimu.” nimbe kanu yemone nirimu.
14 Ele lhe dirá como você e toda a sua casa podem ser salvos’.
15 “Kanu kinie nane pulu monjipu ungu nimbú nirindu kinie ou olio molorumuluna Mini Kake Telimu manie orumu mele aku sipe ene moloringine orumu.
15 “Quando comecei a falar, o Espírito Santo desceu sobre eles, como ocorreu conosco, no princípio.
16 Aku terimu kinie nane Ailimuni ungu te ou nirimu mele altopo pilirindu. Yuni nimbendo:nirimu mele altopo pilirindu.
16 Então me lembrei das palavras do Senhor, quando ele disse: ‘João batizou com água, mas vocês serão batizados com o Espírito Santo’.
17 Aku liemo olio Ailimu Yesusi Kirasi ‘Yu sike.’ nimbu tondolo mundupu pilirimulu* kinie Pulu Yemone olio ou Mini Kake Telimu sirimu mele pe aku sipe aku yambo lupema sirimu liemo na nae molopolie na Pulu Yemondo “Molo.” nilkeye?” nimbe Pitane nirimu.
17 E, uma vez que Deus deu a esses gentios a mesma dádiva que concedeu a nós quando cremos no Senhor Jesus Cristo, quem era eu para me opor a Deus?”.
18 Pitane aku sipe nirimu mele pilkulie enene ou yundu niringi mele kamu munduku kelkolie, Pulu Yemo kapi ningulie ningindu: “Akumunge Pulu Yemone ‘Yambo lupema konopu alowa tekolie manda molopa mindi puli ulu pulumu* liengi.’ nimbe panjirimu lepamo.” niringi.
18 Ao ouvirem isso, pararam de levantar objeções e começaram a louvar a Deus, dizendo: “Vemos que Deus deu aos gentios o mesmo privilégio de se arrepender e receber a vida eterna!”.
19 Ou Sitipene toko konjikulie pe Kirasinge yamboma mindili liku siringi kinie ene bulu balu ningu puringi kinie mare kolea Pinisia puku, mare kolea Saipirasi puku, mare kolea aili Andiyoko pukulie niringimuni, Juda yamboma mindi temane peangamo toko siringi.
19 Enquanto isso, os discípulos que haviam sido dispersos na perseguição depois da morte de Estêvão chegaram até a Fenícia, Chipre e Antioquia da Síria. Pregaram a palavra, mas somente aos judeus.
20 Nakolo ye mare, enenga pulu kolea Saipirasi kinie Sairini kinie, ene kolea aili Andiyoko pukulie pulu monjiku Aili Yesusinge temane peangamo yambo lupema toko siringila.
20 Contudo, alguns dos discípulos que foram de Chipre e Cirene até Antioquia começaram a anunciar aos gentios as boas-novas a respeito do Senhor Jesus.
21 Pulu Yemone ene lipe taponjirimuna yambo aisili “I ungumu sike.” ningu tondolo munduku pilkulie konopu alowa teko ‘Ailimunge yamboma molamili.’ ningu moloringi.
21 A mão do Senhor estava com eles, e muitos desses gentios creram e se converteram ao Senhor.
22 Aku teringi temanemo Kirasinge yambo talape Jerusalleme moloringimene* pilkulie enene Banapasindu** “Kolea aili Andiyoko pui.” niringi.
22 Quando a igreja de Jerusalém soube do que havia acontecido, enviou Barnabé a Antioquia.
23 Banapasi yu ye peangamo, Pulu Yemo ‘Sike.’ nimbe paa tondolo mundupe pilirimu yemo; Mini Kake Telimu konopuna molopa kapola terimu yemo. Yu kolea aili Andiyoko pupe kanorumu kinie Pulu Yemo yambo aisili we kondo kolopa tenjirimu mele* kanopalie yu paa konopu sipe, ene ‘Ailimu mindi tondolo munduku pilku, mele te lupe alowa teko konopu naa monjengi.’ nimbe ungu mare nimbe sirimu. Yambo aisili Ailimunge talapena sukundu ongo moloringi.
23 Ao chegar ali e ver essa demonstração da graça de Deus, alegrou-se muito e incentivou os irmãos a permanecerem fiéis ao Senhor.
24 — ausente —
24 Barnabé era um homem bom, cheio do Espírito Santo e de fé. E uma grande multidão se converteu ao Senhor.
25 Kanu kinie Banapasi yu kolea aili Andiyoko mundupe kelepa, Sollo korombando Tasisi taono purumu.
25 Então Barnabé foi a Tarso procurar Saulo.
26 Pupe yu kanopa lipelie kolea aili Andiyoko yando memba orumu. Kanu kinie elte kolea aili Andiyoko Kirasinge yambo talapemo kinie pea molkolo yambo paa aisili ungu mane sikulu molangili ponie telu omba purumu. Kolea aili Andiyokona, Yesusinge lombili andoli yambomando* we yambomane imbi lelko pulu monjiku ‘Kirasinge Yamboma’ niringi.
26 Quando o encontrou, levou-o para Antioquia. Ali permaneceram com a igreja um ano inteiro, ensinando a muitas pessoas. Foi em Antioquia que os discípulos foram chamados de cristãos pela primeira vez.
27 Kanu walemanga Pulu Yemone ungu umbu tonjirimuma pilku yamboma ningu siringi ye mare* kolea aili Jerusalleme molkolie kolea aili Andiyoko maniendo oringi.
27 Durante esse tempo, alguns profetas viajaram de Jerusalém a Antioquia.
28 Kanu ye oringimenga ye te, yunge imbimu Akapasi, yu ola angilipelie, Minimuni yu pe wendo ombá mele nimbe sirimu pilipelie nimbendo: “Romo gapomanone nokolemo koleamanga pali engele pe lemba.” nirimu. (Aku nirimu mele pe ye Lodiasi, Romo koleamanga pali nokorumu ye paa aili kumbinemo molorumu kinie, sike aku engelemo wendo orumu.)
28 Um deles, chamado Ágabo, pôs-se em pé numa das reuniões e predisse, pelo Espírito, que uma grande fome viria sobre todo o mundo romano. (Isso se cumpriu durante o reinado de Cláudio.)
29 Ye Akapasini aku nirimu kinie pilkulie ou wendo naa opili Ailimunge lombili andoli yambomane ‘Olionga angenupili Judia disiriki molemelema lipu taponjipu kou mone i sipu mako topo siemili.’ ningu panjiringi.
29 Então os discípulos de Antioquia decidiram enviar uma ajuda aos irmãos na Judeia, cada um de acordo com suas possibilidades.
30 Kanu kinie kou mone popo sikulie Banapasi kinie Sollotolo “Kou mone Jerusalleme mengo puku Aili Yesusinge yambo nokolemele yema* puku sipale.” niringi kinie mengo puku sipuringili.**
30 Foi o que fizeram, enviando as doações aos presbíteros por meio de Barnabé e Saulo.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Atos 11, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.