Apocalipse 3

Umbu-Ungu No Penge NT (UBU_NOP) vs AAI

Sair da comparação
AAI TUR GEWASIN O BAIBASIT BOUBUN
1 “Sadisi Taono Kirasinge yambo talapemonga angellomondo* i siku pepá toko mundeni: “Pulu Yemonga mini yepoko pakara kinie kombukandipi yepoko pakara kinie ambolopa molemo yemone ‘Pepá toko mundeni.’ nimbu, nimbu sikiru. Yuni nimbendo: “Nane nu uluma teleno mele pilipu kanolio. Yambomane ‘Nu konde moleno.’ nilimele nakolo nu kolko pora sirinu.
1 “Iti tur i Sardis ekaleisia ana tounamatar isan inakirum.
2 Nu uru naa peli makilku ola moloi. Ulu peanga wallo kolte telenoma ‘kamu manie naa pupili.’ ningu aku uluma tondolo munduku altoko tei. Nuni teleno uluma nane kanolio kinie nanga Pulu Yemone kanopa peanga kanolemo uluma aku sipu mele naa kanolio kene aku tei.
2 Kwamisir! Abisa kikimin biyamaim ema’am koufair kwanitinibo namorob nasawar, anayabin kwa abisa kwasisinaf au God matanamaim atitita’ur i men gewasin anababatun.
3 Aku kene ungu ou pilku lirinu unguma altoko konopu kimbu siku pilku, pilku liku tenge panjiku konopu alowa tei. Molo altoko nu makilku ola naa molonu liemo na wa noli ye te olemo mele kiyongo nimbu nu molonine ombó. Ombó enamo nu naa pilku molani ombó.
3 Abisa kwanowar kwabaib i kwananot, kwanabosiyasiyar naatu dogor hinikitabir. Baise men kwanamimisir na’at, ayu boro bainowan mowan na’atube anan, naatu veya boro men kwa kwanotanotamaim ananamih.
4 “Aku nakolo nunge kolea Sadisi yambomanga mare enenga mulu wambalemanga ‘kalaro naa molopili.’ niringi. Ene kanopo peanga kanolio uluma teko molemelemonga mulu wambale kake telime simbu pakoko na pea tapu topo molomolo.
4 Baise kwa Sardis wanawanan ekaleisia matan ta a faifuw i kwasouwen kwama’am, a faifuw kwes kwa’osen ayu bairi taremor tanan, anayabin kwa asinaf i gewasin.
5 Yambo te enge nimbe opa toumu kamu topa manie mundumbe yambomo ene mulu wambale kake telime simbu pakonge mele aku sipe yu mulu wambale kake telimu simbu pakopa molombala, kanu yambomonga imbimu konde molko mindi pungí yambomanga imbime molemo bokuna* pe pe kepe paa kulu naa tonjimbu. Tara kinie yunge angelloma kinie enenga kumbikerena yunge imbimu lepo ‘Nanga yambomo.’ nimbú lemo.** Yambo te komu angilimbemone Mini Kake Telimuni Kirasinge yambo talapemando nimbe sikimu ungumu piliengi!” ningu pepá toko Sadisi yamboma nokolemo angellomo sieni.” ⸤nirimu.⸥
5 Orot yait baiyow fokarin bisnowah i boro ana faifuw kwes na’us, naatu ayu wabin wanatowan ana bukamaim boro men anasafam, baise wabin boro anaorereb Tamai nanamaim na’atube tounamatar nahimaim.
6 — ausente —
6 Yait tainin nama’am na’at Anun Kakafiyin ekaleisia isan abisa eo inanowar.”
7 “Pilladepia taono Kirasinge yambo talapemonga angellomondo* i siku pepá toko munduku nieni: “Ye paa sike kake tepa, ulu pulu sikemo yu kinie pepa, ou ye nomi kingi Depisini yunge yamboma nokopa ‘Pai.’ nirimu kinie puku, ‘Kongono i siku teai.’ nirimu kinie teringi tondolomo yu kinie perimu mele kanu yemo aku sipe tondolo pepili yunge talape yamboma nokopa yuni kune wendo limo kinie yambo tene manda lloko naa tolemo, lloko tolemo kinie yambo tene manda ki naa limo, kanu yemone ungu te nimbe mundupelie nimbendo:
7 “Iti tur i ekaleisia Piladelfia wanawanan tema’am ana tounamatar isan inakirum,
8 “Nane nu uluma teleno mele pilipu kanolio. Kána! Nu molenona ombo kune te wendo lindu kanumu* yambo tene manda pipi naa simbe. Kanolio kinie nunge enge wallo kolte mindi pelemo nakolo nanga ungumu munduku naa kelko, nanga imbimu teko naa kenjiku ‘Yu naa pilio.’ naa nilino.**
8 Ayu aso’ob kwa asinaf, naatu kwana’itin, ayu kwa isa etawan i abotawiy naatu boro men yait ta nahir, ayu aso’ob kwa afair i kikimin, baise ayu au bai’obaiyen kwabosiyasiyar kwabi’ufunun naatu wabu men kwayayoub.
9 Yambo mare “Juda yamboma molemolo.” nilimele nakolo kolo tolemele. Ene Juda yamboma molo, ene ⸤kurumanga nomi⸥ Setenenga talape molemele yambo* kanuma ‘Nunge kumbikerena ongo tamalu pekolie ‘Nane nu sike konopu monjilimo.’ niengi.’ nimbú.
9 Kwananowar! Sabuw iyab Satan ana Kou’ay Baremaim tema’am, taiyuwih hifufuwih tibijew moyamoy boro anao kikinih hinan kwa amaim hinakwafir hinare, naatu hinaso’ob kwa i ayu abiyabuwi.
10 Nane ‘Nu enge ningu nanga unguma munduku naa kelei.’ nilio mele teko molenomonga ulu umbunime koleamanga pali wendo ombá kinie nane nu lipu taponjimbu. ‘Mana yamboma enge ningu molemelenje.’.* nimbe kanombando umbuni kanuma wendo ombá.
10 Anayabin kwa au obaiyunen tur kwabai yatenubamaim ewawainabi, routobon nati tafaramamaim boro enan sabuw iyab nati me yan tema’am routubunih isan, ayu boro kwa anatafafari.
11 “Na nondopo ombó tekero kene nu amboleno melema tondolo munduku ambolko moloyo. Nunge mele kaloli nosinjiliomo ‘yambo tene lupe naa lipili.’ ningu aku siku teko moloyo.
11 “Ayu boro’omo anan. Abisa kwabobotan i kwanabukikin, saise boro men yait ta kwa a kowas nabosair.
12 Enge nimbe opa toumu kamu topa manie mundumbe yambomo nanga Pulu Yemonga ulke tembelemonga ulke simu mele ‘angilipili.’ nimbú. Kanu kinie yu altopo ulkemo mundupe kelepa penando manda naa pumbe. Nanga Pulu Yemonga imbimu kinie, nanga Pulu Yemone kolea aili Jerusalleme konde temba Pulu Yemo molemo mulu koleana lepa manie ombámonga imbimu kinie, nanga imbi kondemo kepe,* aku imbi poko nane yunge mambelena imbi topo monjimbu.
12 Orot yait baiyow fokarin ebisnowah, i boro Tamai God Ana Bar ana wabat namatar. Naatu nati Tafaror Bar boro men nihamiyimih. Ayu boro Au God wabin biyanamaim anakirum naatu au God ana bar merar wabin anakirum. Jerusalem boubun au God biyan marane ere’ere, naatu ayu auman boro wabu boubun imaim anakirum.
13 Yambo te komu angilimbemone Mini Kake Telimuni Kirasinge yambo talapemando nimbe sikimu ungumu piliengi!” ningu pepá toko Pilladepia yamboma nokolemo angellomo sieni.” ⸤nirimu.⸥
13 O yait tain nama’am na’at, tur iti Anun Kakafiyin ekaleisia isan eo inanowar.”
14 “LLadosia taono Kirasinge yambo talapemonga angellomondo* pepá toko munduku i siku nieni: “Ungu i pepána tokoroma ungu sikema mindi pelemo yemo, Pulu Yemonga unguma kolo naa topo sumbi sipu mindi nimbu silio yemo, Pulu Yemone mele terimumanga pali pulumu, melemanga pali nokolemo ye nomi olandopamo,** akumuni i unguma nimbe mundukumu.
14 “Tur iti inakirum Laodicea ekaleisia ana tounamatar isan.
15 “Ulu telenoma pali nane pilipu kanolio. Nu tondolo mondo naa topa, tondolo mulu mulu naa nimbe, suku singine mele moleno kanolio. ‘Nu kamu mondo topili molenanje papu. Molo nu kamu mulu mulu nipili molenanje papula.’ konopu lekero.
15 Ayu kwa a bowabow i aso’ob, kwa men siba’u’i o men fora’abi, akokok i mi’itube iti ta’ane kwatama.
16 Nakolo nu tondolo mondo naa topa, tondolo mulu mulu naa nimbe, kume kume lepili molenomonga nane nu meku topo ele tembo tekero.
16 Baise ana itinin i a fora’abin kikimin, men siba’u’un naatu men towa anababatun, imih ayu boro awou’umaim ana kwai’atait kwanatit.
17 Nuni ninindu:nilino nakolo koropa pupili mindili nongo molko kenjiku, melte naa panjiku we we molko, mongotolo keri lepili kolea naa kanoko moleno mele nu nunu ‘Molopo kenjikiru.’ ningu naa pilino. Yambomane yambo koropama kondo kolemele mele nu aku siku moleno.**
17 Kwa taiyuw i totobuyoy wairaf kwarouw kwao, naatu sawar etei aur karamin kwarouw kwao, naatu men kwakokok boro sawar ta kwanab, baise kwa taiyuw men kwa’inani kwaso’obamih, kwa i kakaf, tenakuyakuy, bai’akirayah, mata fim, segar.
18 Tekolie molko konjini mele nimbu siembo: ‘Kamako leambo.’ ningu kou gollo tepena kamu kalopa kake teli nosiliomo topo toko liku, ‘We we naa andopo molambo. Pipili naa tepili.’ ningu mulu wambale kake nosilioma pakani topo toko liku, ‘Kolea kanambo.’ ningu mongona kanjini maratene nosiliomo topo toko lieni.
18 Ayu biyau’umaim gold kwatutubun isan a tur aowen not ait, gold wairafamaim hi’afun hirurububunai inu’in kwatatutubun kwa boro totobuyoy wairaf kwatamatar. Naatu faifuw kwes kwata’us, saise a biya’ohow ana segar kwatasum. Naatu fiyow kwatatubun mata kwatasouw, saise mata takubunai kwatanuw gewas.
19 “Yambo konopu monjilioma ‘Molko konjengi.’ nimbu mane sipu iri tolio kene nu konopu liku mundukulie teko kenjilino mele kanoko keri kanoko munduku kelko konopu alowa teai!
19 “Sabuw iyab ayu abiyabuwih i akwararih ayayamutufurih, imih akokok gewasinamaim dogor baikitabir kwanab.
20 Kána! “Na sukundu wamboye?” nimbu kerepuluna walsipu angilio. Yambo te nanga ungumu pilipe imbi sipelie “Sukundu oi.” nimu liemo na sukundu ombo yu kinie pea tapu topo molopolo, na pea ga nombo molombolo.*
20 Ayu i iti, a etawan awan abat arurukikitar, orot babin yait fanau nanowar ana etawan nabobotawiy na’at, ayu boro anarun airi anafarambonen anaa anatom. Jesus a etawan erurukikir|alt="Jesus knocking on door" src="cn02107B.tif" size="col" loc="Rev 3.20" copy="©1978 David C. Cook Publishing Co." ref="3.20"
21 “Ou na enge nimbu opa toumu topo manie mundurundu kinie Tara ye nomi kingi molopa kolea nokopa molorumu polona pupu pea molorumbulu molembolo mele aku sipe enge nimbe opa toumu kamu topa manie mundumbe yambomo na ye nomi kingi molopo koleama nokopo molio polona “Pea nokopo molambili oi.” nimbú.
21 “Orot yait baiyow nabisnowah, ayu boro baibasit anitin au urama’ama’amaim namare, ayu baiyow aisnowah Tamai ana urama’ama’amaim amare airi ama’am na’atube.
22 Yambo te komu angilimbemone Mini Kake Telimuni Kirasinge yambo talapemando nimbe sikimu ungumu piliengi!” ningu pepá toko LLadosia yamboma nokolemo angellomo sieni.” ⸤nimbe kanu yemone nando⸥* nirimu.
22 O yait tain nama’am na’at, iti tur Anun Kakafiyin ekaleisia isah eo inanowar!”

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Apocalipse 3, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.