2 Pedro 3
Umbu-Ungu No Penge NT (UBU_NOP) vs AAI
1 Nanga konopu monjilio yamboma, i pepá tokoromo enenga topo mundunjimbundu wale talo sipu tokoro. Nane pilipulie i pepá tokoro mele nimbu siembo: Yesusi ou mana naa opili koronga ou Pulu Yemone ungu umbu tonjirimuma pilku yamboma ningu siringi yemane* ⸤Ailimu pe ombá mele⸥ ningu siringi bokuna molemo unguma kepe, pe kinié Yesusini “Nanga kongonomo tenjipai.” nimbe lipe mundurumu yemane** Ailimu olionga Lipe Taponjipe Mindili Nolemelka Aulkena Wendo Lili Ye*** Yesusini ungu manema ene nimbe sirimuma pilkulie yando yamboma ningu siringi unguma kepe, enene kanu unguma ou pulu pulu piliringi mele ‘kelko pilku konopu kimbu siku molangi.’ nimbu pepá te ou topo sirindula, kinié imu kepe topo mundumbundu ungu pulu telumu pilipulie i pepámo tokoro.
1 Are au ofonah baitumatumayah. Iti fef i mar bairu’abin kwa isa akirum abiyafar. Iti fef rou’ab wanawanahimaim mi’itube a not ata kura’ara’ah not gewasin kwatab sawar iti a notamaim hitama.
2 — ausente —
2 Marasika God ana dinab kakafiyih kwa a tur hi’owen kwanonowar i a notamaim nama. Naatu ata Regah Jesu Keriso naatu ata Baiyawasenayan ana tarbaiyunen tur i kwa a turabarayah a tur hi’owen.
3 Ungu te ou nimbú tekeromo mimi siku piliei: ⸤Yesusi ombá kinie mulu matolo⸥ pora nimbé walemo nondopa wendo ombá walemanga yambo mare ongo eneno enenga konopu lelko ‘Paa teamili.’ ningu pilingí ulu kerime mindi tenge yambo mare ene molongena ongo ungu taka tonjikulie*
3 Abistan God ana dinab sabuw tur wantoro’ot hi’u’uwit i kwananot nukwarimaim kwanayai. Mar yomanin sabuw afa boro wanawanatamaim hinatit. Nati sabuw hai yawas i kakafinamaim ebobonawiyih. Kwa isa boro hini’i’iyab men kafaita.
4 ningindu: “Yesusi yu “Pe kelepo yando ombó.” nimbe, sike nimbe panjirimuye? Aku liemo kinié tena molemoye? ⸤Olionga⸥ lapalime koloringi wale kinie kepe, yandopa yandopa kinié wale kinie kepe, ou pulu pulu melema wendo ombalie lerimu mele yandopa kinié we aku sipe lepa mindi pulimo. Ulu te lupe wendo naa olemo.” ningí.
4 Naatu i boro hinao, “Regah eomatani namih rauw eo’o i men namih? Kwa’itin aki uwai’inah marasika himomorob boro’ika hai hubemaim ti’inu’in. God marasika tafaram sinaf matar inu’in ana’itinin ta’imon na’atuka ti’inu’in.”
5 Nakolo aku yambomane “Uluma ou pulu pulu wendo orumu mele paa naa pilimolo.” ningu komuma pipi silimele. Pulu Yemone nirimu ungumuni mulúmu wendo omba, mamo nona wendo omba lerimu.*
5 Baise aneika God ana obaiyunen turamaim eo, mar tafaram himatar. Harew ouyate yen tafaram matar naatu tafaram i harewamaim matar.
6 Kanu kinie pe ⸤Pulu Yemone nirimu ungumuni⸥ ou nona mamo wendo orumu kanu nomo kelepa molopa ola ombalie mama pali aki topa, moloringi melema pali topa konjirimu.*
6 Tafaram atamanin harew tit tafaram etei bufut naatu anababatun gurus sawar.
7 Aku sipe mele Pulu Yemone “Pe tembo.” nirimu mele paa sike aku ungumuni temba. Pulu Yemone yu liku bulu siku teko kenjilimele yambomanga kote tenjipe ene mongo lipe simbe walemo wendo ombámonga ‘Isili ou mulu matolo we lepili.’ nilimo. ‘Kanu kote walemo wendo ombá kinie mulumu kinie mamo kinie tepene nopili. Isili ou we lepili.’ nirimumunge kinié yunge ungu nirimumuni mulu matolo aku walemo wendo ombámonga we nokoko lembele.
7 God obaiyunen tur ta’imonaban eo, mar tafaram iti boun tama’am kaifen ya ti’inu’in boro wairafamaim na’afuyar. Sabuw iyab men God ana kokokomaim tema’am boro nibabatiyih. Nati ana veya’amaim tafaram iti boun tama’am God boro nagurus.
8 Nanga konopu monjilio yamboma, ulu telumu komu naa siengi. Ailimuni* pilipelie, ponie wane tausini wale telu mele pilipe, wale telumu ponie wane tausini mele pilipe molemo kanumu** komu naa sieyo.
8 Baise au ofonah, iti sawar ta’imon i men nuhinaburumih. Regah God, veya ta’imon ebiyab ana’itinin i boun 1,000 na’atube naatu kwamur 1,000 ebiyab i boun veya ta’imon na’atube.
9 Ailimuni ⸤“Ombó.” nimbe,⸥ nimbe panjirimu kanumunge yambo marene “Welea naa okomo.” ningu pilimele. Nakolo yambomane ningu pilimele mele yuni aku sipe nimbe naa pilimo. ‘Yambo mare ⸤ulu pulu keri telemelema konopuna we pepili molemelemonga⸥ mindili nongo molko kenjingí koleana pungí, kapola naa temba. Ene kondo kolopolie, ulu pulu keri telemelema kanoko keri kanoko munduku kelko konopu alowa teangi kene ene molemelena welea naa pambo. Ou konopu alowa teangi kene ya ou nokopo molambo.’ nimbe pilipe welea naa olemo.
9 Imih Regah Jesu Keriso ana na isan eo’omatanit i men erurubirabir. Boun sabuw afa sinafumih tema tirurubirabir imaibo tenot tisisinaf na’atube’emih. Kwa isa ekakaif, anayabin i men ekokok ana orot ana babin ta kakafin wanawanan narun baimakiy nab. Baise i ekokok orot babin etei hai bowabow kakafih hinihamiyen, naatu men ekokok ta nakasiy.
10 Nakolo Ailimu ombá walemo paa sike wendo ombá. ‘Wa noli ye te ombá.’ ningu nokoko naa molangi lipe sinjipe olemo mele aku sipe wendo ombá.* Ombá kinie mulumu tepe ungu nilimo mele sukuraka nimbe pora nimbe, Pulu Yemone mele kangamane mana lemo mele terimuma ⸤pali⸥ tepene nomba pora simbe. Pe mamo kinie mana lemo melema kinie pora nimbéla.**
10 Baise Regah Jesu Keriso ana veya natitit it boro tana’ororsa’ir bainowan mowan etitit na’atube. Nati gagub narab nafufudir ana veya mar na’am saniwa’an naatu sawar maramaim boro etei na’am hinan. Naatu wairaf ana fora’abinamaim sawar maramaim tema’am etei boro hinadew, naatu tafaramamaim sawar sinaf himamatar boro owararin na’in.
11 ‘Kanu melema pali aku sipe pora nimbé.’ ningu pilkulie ene kinié nambolka yambo mele molonge kinie papuye? Enene ‘Pulu Yemonga walemo ombá.’ ningu nokoko molkolie ‘Paa welea opili.’ ningu ulu pulu peangama kinie ‘Pulu Yemonga yamboma manjipu molamili.’ ningu yuni ulu kake telime nimbe kanolemo uluma teko molangi. Pulu Yemonga Walemo wendo ombá kinie tepene mulumu nomba pora sipe, tepe paa kondoline Pulu Yemone mele kangamane mana lemo mele terimuma ⸤pali⸥ no lemba.
11 Imih ana efamaim kwanama. Anayabin God tafaram boro nagurus isan kwanakakaf a yawas etei mutuforomo kwanama.
12 — ausente —
12 Na’atube kwanama’am God ana veya boro saife’ewat natit. Sawar etei maramaim tema’am boro wairaf nikubar na’arah naatu sawar etei boro ana towa’amaim na’arah nadew.
13 ⸤Sike aku sipe ulumu wendo ombá⸥ nakolo olione pilipulie Pulu Yemone ⸤olionga⸥ “Mulu konde te kinie ma konde te kinie tenjimbu. Kanuna ulu sumbi nilime manjipe pemba.” nimbe, nimbe panjirimu. Kanu mulu ma kondetolo ‘wendo ombá.’ nimbu olio konopu sipu nokopo molemolo.
13 Baise abistan God it eo’omatanit, isan tama tanuwanuw nati i mar tafaram boubun, ma gewas yawas roumutufuren ana efan ata baremih tanab tanama.
14 Akumunge, nanga konopu monjilio yamboma, ‘Aku sipe uluma wendo ombá.’ ningu konopu siku nokoko molemele kene ‘Yuni omba na kanomba kinie, na paa konopu kake tepili, mongo simbe ulu te paa naa pepili, yu pea paa kapola kapola molambili, paa aku sipu molambo omba kanopili.’ ningu yu mele mele aku siku molko yu nokoko molayo.*
14 Isan imih, au ofonah, kwa aur kato en, ubar en naatu tufuwamaim kwanama kwanakakaif Regah ana Veya nab nanan gewasinamaim kwanama’am nabuwi.
15 Olionga Ailimu welea naa omba taka lepa molemo kanumunge pulumu ene pilku molangi.* Yamboma lipe taponjipe, ‘Mindili nolemelka aulkena wendo ongo, yu kinie pea molko konjingí aulkena pangi.’ nimbe** taka lepa nokopa molemo kanumu pilku molai. Olionga konopu monjilimolo angenu Pollo Pulu Yemone pilipe konginjili sirimumunge nane ya nikiru mele yuni aku sipe pepá topa sirimula.
15 A notamaim nama, Regah hamenam erurubirabir anayabin i ekokok sabuw etei yawas hinab. Ata of Paul auman God not rerekab itin kwa isa eo kirum.
16 Yuni koleamanga pali pepá topa sirimu akumanga pali nane ya pepá topo ⸤‘Ailimu kelepa ombá.’⸥ nikiru mele telu sipe mindi nirimu. Sike yunge pepána ungu tolemomanga pulu mare pilimulundu perelemolo, kanu unguma pilipe konginjili naa pepa, tondolo munduku naa pilimele yambomane lawa teko mane silimele, kanu yambomane Pulu Yemonga bokuna molemo ungu mare kepe yamboma lawa teko mane silimele. Aku telemelemonga ⸤Pulu Yemonga kote walemo wendo ombá kinie⸥ mindili aili teko nonge aulkemo ene eneno akisilimele.
16 Ana fef etei kikirum i tur ta’imon eo kirum iti sawar isah. Paul ana tur afa kikirum i fokarih hai yabih men karam tanaso’ob. Bereberefiy hai baitumatum en, tur iti baifuwenamaim tebobotabir na’atube God ana Tur afa auman tebobotabir kakaf. Imih i taiyuwih hai kakafin bonawiyih egugurusih.
17 Akumunge, paa nanga pulu lemo yamboma, ⸤kanu yemane pe ene kondi tonge⸥ ulu aku sipema wendo ombá mele ou pilku molemele kene mimi siku pilku konjiku molangi. ‘⸤Pulu Yemonga⸥ ungu manema naa pilku, pulue toko kolo toli yemane olio kondi toko mane singíndu lawa teko unguma ningu singí kinie pilipulie tondolo mundupu pilipu molemolo mele mundupu kelemolo. Akumu manie pumbe.’ ningu mimi siku pilku molai.
17 Baise au ofonah, kwa marasika kwaso’ob. Matatoniwa’an, nati baifufuwen bai’obaibiyenayah isah, saise kwa boro men hai bai’obaiyen kakafihimaim kwa nabonawiyi yawas ana ef kwanarusa’irimih.
18 Yesusi Kirasi olionga Ailimu, olionga Lipe Taponjipe Mindili Nolemelka Aulkena Wendo Lili Yemo, ‘Yuni olio we kondo kolopa tepa konjilimo mele pilipu molemolo akumu olandopa olandopa aku sipu pilipu molamili.’ ningu molko, yuni telemo mele kinie yu molemo mele kinie olandopa olandopa tondolo munduku mimi siku pilku molangi. Imbi paa ola molemo yemonga imbimu kinié kepe pe pe alieli kepe yambomane ambolko ola linjiku molangi. Aku sipe sike tepili. ⸤Aku pea nikiru.⸥
18 Baise ata Regah Jesu Keriso ata Baiyawasenayan ana kabeber naatu anaso’ob kwa wanawanamaim na’in natit. God tanifai tanabora’ar’ah boun naatu wanatowan! Amen.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar 2 Pedro 3, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.