2 Coríntios 8
Umbu-Ungu No Penge NT (UBU_NOP) vs AAI
1 Kapola, angokeme, kinié ⸤ungu te lupe niembo⸥: ‘Masedonia poropinji Kirasinge yambo talape molemelema pali* Pulu Yemone we kondo kolopa lipe taponjirimuna molemele mele ene piliengi!’ nimbu ya nimbu sikiru:
1 Taitu tuwai’inah, God ana manaw ana kabeber Kirisiyan sabuw tafaram Masedonia tema’am bi’obaiyih isan i a tur ao’owen kwanaso’ob.
2 Kanu yamboma kinie umbuni aisili wendo orumu, paa mindili noringi ulumane ene ⸤‘Molko konjingínje molo molko kenjingínje.’ nimbe⸥ manda manjirimu kinie ene paa aili teko konopu siku moloringi. Ene paa koropa pupili moloringi nakolo ⸤‘Kirasinge yambo talape mare melema molo tolemoma⸥* olio kou mone melema lipu taponjipu siemili.’ ningu kou mone aisili toyo toko siringila.**
2 I yababan kakafih ana routobon wanawanan hirun hin, aurih sawar en baise i hai yasisir i ra’at kwanekwan kabay hiyai.
3 Enene teringi mele ⸤kanopolie⸥ nane ‘Ene Korini yamboma piliengi!’ nimbu para siembo. Masedonia poropinji yambomane ‘Kou mone simulú.’ niringi mele sikulie, pe altoko mare pea olandopa liku siringila. Enene eneno konopuni pilkulie
3 Ayu a tur ao’owen, abisa hiya’iyai i doroh ana naniyan naatu kokomaim hiyai, baise kabay hiya’iy i tetebon.
4 na* paa tondolo munduku mawa tekolie ningindu: “Pulu Yemonga yambo kake teli ⸤kolea Judia disiriki molemelema kolea marenga Kirasinge⸥ yambomane kou mone liku maku toko singí tekemele olione kepe pea lipu taponjipu siemili.” niringi.
4 Aki hifefeyani men kikiminta atibaisih kabay turin atayai. God ana sabuw Judea tema’am isah.
5 Aku niringi kinie pilipulie ‘Enene kou mone singí.’ nimbu pilirindu nakolo enene aku siku mindi naa teringi. Ene eneno ou Ailimu sikulie,* pe mindi Pulu Yemone “Teai.” nirimu ungu te pilipu nane enendo nirindu unguma konopu talo tepa naa pepili ‘Paa pilipu lipu teamili.’ ningu sumbi siku teringila.
5 Abisa hiya’iyai i men aki anot na’atube hitayai, baise gagaminaka hiyai! Wan i hai yawas Regah isan hiya’asair, imaibo God ana kokomaim na’atube hisinaf, hai yawas aki isai hiya’asair hibaisi.
6 ⸤Masedonia poropinji yambomane aku siku teringimunge pilipulie⸥ ene Korini yambomane ⸤Judia disiriki yamboma⸥ we kondo kolko liku taponjiringi ulumu pulu monjiku teringi kinie ‘Taitasini ene kou mone liku maku tonge mele lipe taponjipili.’ nimbu ene moloringine “Pui.” nimbu lipu mundurundu mele* ‘Aku siku liku taponjingí ulumu kamu pora nipili.’ nimbu yu altopo ene molemelena lipu mundumbu tekero.
6 Imih Titus aifefeyan, iti bowabow i busuruf na’atuka nabow nan naatu kwa nibaisi iti yabow ana bowabow nabow nisawar.
7 Enene ‘Teamili.’ nilimele uluma pali paa tondolo munduku olandopa telemele kanumu. Kirasinge ungumu ‘Sike.’ ningu tondolo munduku pilingindu paa olandopa tondolo munduku pilku siye naa kolemele.* ‘Aku sipu pilipu molemolo mele yamboma piliengi!’ ningu taka lelko naa nilimele. Tondolo munduku yamboma ningu silimele. Ene paa aili tepa pilipe konginjili pepili Pulu Yemonga ungumu pilku molemele. Konopu talo naa pepa kolo toli ungu te ene kinie naa pepili ‘Pulu Yemonga ungumu paa olandopa pilipu tepo molamili.’ nilimelela. (Nane ene pulu monjipu konopu monjirindumunge)** enene na paa olandopa konopu monjilimelela. Aku uluma olandopa telemele mele kinié aku siku ‘Yamboma lipu taponjipu kou mone siemili.’ nilimele ulu peanga akumu kepe olandopa teangi.
7 Baise bowabow tutufin etei kwa isa i karam. Kwa kwabitumitum, kwa a turamaim, kwa a ukwar rerekabamaim. Isan imih aki akokok kwanibaisi bairit yabow ana bowabow tanabow
8 Ya ene Korini yambomane “Teangi.” nikiru akumu ene tondolo mundupu mane sipu naa nikiru. ‘Ene Korini yambomane konopu monjilimele mele akumu paa sike telemelenje manda manjipu piliembo.’ nimbu ‘Yambo marene yambo lupema kondo kolko ‘paa lipu taponjemili.’ nilimele mele piliengi!’ nimbu, nimbu sikiru.*
8 Ayu men roufafar ta aya’iy. Baise mi’itube sabuw ani’obaiyih hai naniyan kabay ya’inamaim nama saise kabay hinayai Kirisiyan sabuw afa hinibaisih, ayu asisinaftobon ana so’ob gewas kwa a yabow i turobe.
9 Olionga Aili Yesusi Kirasini* ene we kondo kolopalie terimu mele ene pilimele. Yuni mele aisili nosirimu nakolo yuni ‘Ene lipu taponjembo.’ nimbelie yu ye koropamo molorumu. ‘Na koropa pumbe kinie ene mele aisili nosingí.’ nimbe enenga nimbe yu ‘koropamo molambo.’ nimbe ye koropamo molorumu.**
9 Kwa ata Regah Jesu Keriso ana manaw ana kabeber i kwaso’ob. I isan sawar etei karam, baise kwa isa na akir orot matar saise i ana bai’akiramaim kwa boro niwa’ani kwanan totobuyoy wairaf kwanamatar.
10 ⸤Kou mone liku maku toko singí⸥.munge nane tenge mele pilkiru mele niembo: ‘Ou poniemonga ene ⸤‘Lipu taponjemili.’ ningu⸥ kou mone mare pulu monjiku liku maku toringi kanumu kinié kamu liku maku toko pora siengi.’ nikiru. Koleamanga pali yambomane pe ‘Lipu taponjemili.’ niringi nakolo ene Korini yambomane kumbi lelko ‘Lipu taponjemili.’ ningu, kumbi lelko kou mone liku maku toringila.
10 Ayu au not i iti na’atube anotanot, kwa iyab iti bowabow fai komur kwabusuruf kwabowabow ana gewasin boun kwanisawaren. Kwa baitinin ana bowabow i wan kwabusuruf kwabow, men bowabow sinaf akisin. Baise takokok tanasinaf namatar.
11 Aku kene ou liku taponjingíndu konopu siku kumbi lelko ‘Lipu taponjemili.’ niringi mele kinié aku siku pilkulie kou mone yu mele mele ambolko molemelema mimi siku pilku kamu kou mone singíme liku maku tangi.
11 Iti bowabow kwabusuruf kwabowabow i kwanisawar, saise abistan kwakok sinaf isan kwa yayakitifuw i kwanasinaf namatar naatu abistan kwa aur ema’am i kwanayai.
12 Yambo tene ‘Yamboma paa lipu taponjembo.’ nimbelie yuni nosilimo melemanga mele mare konopu sipe lipe yamboma lipe taponjipe silimo kinie yuni silimo melema Pulu Yemone kanopa peanga kanolemo. ⸤Yambo tene ‘Lipu taponjembo.’ nilimo kinie⸥ Pulu Yemone yundu “Nu kou mone kinie melema naa nosilinoma liku si.” naa nilimo kanumu.*
12 A naniyanamaim baitinin nama’am, o a siwar i God ebaib anayabin i aurin sawar karam, abistan i aurin sawar men kakaram i men abistan ta.
13 Nane ‘Yambo mare mindili nolemelema mindili naa nongo, mindili naa nolemelema mindili nangi.’ nimbu naa nikiru. ‘Nane ene pali melema kapola kapola nosengi!’ nimbu nikiru.
13 Aki men akokok afa isah aniwa’an naham naatu kwa isa aniwa’an nafokar, baise akokok roun roun na’abara’ah kwanibaibaisbonen.
14 Kinié enenga we nosilimele melema molo tolemo yamboma liku taponjingí. Kanu kinie pe walse ene melema molo tomba kinie enene kinié liku taponjiku melema sikimili yambomane mele aisili nosikulie ene liku taponjingí kinie kapola kapola molonge.*
14 Iti boun ana veya, kwa a mouramaim abistan hai kokok kwanibaisih, saise i hai mour ana veya kwa abistan kwakokok boro hinibaisi. Naatu nati kwa bairi wan kwayi anafofonin.
15 ⸤Kapola kapola teko molongemonga⸥ ungu te Pulu Yemonga bokuna molemo. Akumu i sipe:nimbe bokuna molemo* kanumu.
15 God ana tur Buk Atamaninamaim hikirum inu’in, “Naatu orot babin yait masaw teten ebob naatu orot babin yait masaw kukuf ebob i hairi anafofonin tefafour.”
16 Nane ‘Ene kondo kolopo lipu taponjembo.’ nimbu pilio mele Pulu Yemo Taitasinge konopuna molorumumunge Taitasini ‘Ene kondo kolopo lipu taponjembo.’ nimbe pilipe molemola, akumunge Pulu Yemo kinie “Ange.” nikiru.
16 Ayu God ana merar ayiy! Iti not ta’imon ayu anotanotabe Titus kwa isa enotanot.
17 ⸤Taitasi aku sipe pilipe molemomonga nane yundu nimbundu: “Korini yamboma molemelena puku, yamboma liku taponjiku “Kou mone singíme kamu liku maku tangi.” puku nipui.”⸥ nikiru kinie pilipelie konopu sipe ‘Paa aku sipu tepumbu.’ nikimu. Yuni yuyu konopuni pilipe ‘Paa aku sipu teambo.’ nimbe pilipe molemo akumunge ⸤nane aku sipu Pulu Yemo kinie “Ange.” nikiru⸥.
17 Anayabin aki Titus i men abifefeyan akisin fanai bai enanamih, baise i taiyuwin ana kokomaim auman kwa nibaisimih enan.
18 Olionga angenu te “Taitasi kinie pea tapu toko pangili.” nimbu lipu mundukuru, temane peangamo andopa topa silimomonga aku yemo Kirasinge yambo talapemane pali ‘Yu papu telemo.’ ningu kapi nilimele yemo. Kanu yemo mako topo lipu mundukurumunge ungu pulu te pea pelemola. Kou monema lipulie ⸤Jerusallemendo⸥* simulundu membo pumulú kinie Kirasinge yambo talapemane pali kanu yemo mako tokolie “Olio kinie pea tapu toko pangi.” niringi. Aku niringi pilipulie yu ene Korini yamboma molemelena “Pui.” nimbu yu lipu mundukuru. Kanu kondo kolopa ⸤lipe taponjili⸥ kongonomo ‘Yamboma Ailimu kapi ningí kinie yunge imbimu ola molomba.’ nimbu ‘Paa teamili.’ nimbu molemolo. ‘Olione ‘Ene paa lipu taponjemili.’ nimbu molemolo mele kepe kanangi.’ nimbu kanu kou monema membo pumulú.
18 Naatu aki ai of ta i aiyun hairi tenan, ekaleisia sabuw etei i wabin tebobora’ah, anayabin tur gewasin eo ebibinan isan.
19 — ausente —
19 Aki iti bowabow asisinaf, baise bowabow ta auman ekaleisia sabuw hirubin aki bairi anan nibaisi yabow ana bowabow anabow isan. Iti bowabow isan i Regah wabin abora’ara’ah, naatu sinafumaim abi’obaiyih.
20 ‘Enene kou mone aisili liku taponjiku singíme olione lipulie ⸤Jerusalleme membo pumulú kinie kou mone siringi⸥ yambomane ⸤‘Olione kou tepo embambo sirimulu.’ ningu⸥ ‘olionga ungu bulkundu ninjiku iri naa tangi.’ nimbu ⸤olionga angenu ene kanoko peanga kanoko kapi nilimelemo kinie pea tapu topo andamili⸥.’ nikiru.
20 Aki a siwar kwaya’iy akakaif gewasin men aniwa’an kakaf orot babin isai tur hina’omih.
21 ‘I kondo kololi kongonomo temolo kinie Ailimuni ‘Teko konjikimili.’ nimbe kanopili.’ nimbu kanu kou mone singíme mimi sipu nokombo tekero. Nakolo akumu mindi molo. ‘Yambomane kepe tekemolo mele kanokolie ‘Teko konjikimili.’ ningu kanangila.’ nimbu ⸤‘Kanu angenumu pea teamili.’ nikiru⸥.
21 Anayabin aki bowabow i mutufurin gewasin anabow isan i akokok, men Regah matanamaim akisin, baise sabuw matahimaim auman.
22 Olionga angenu te ‘Elte kinie pea tapu toko pangi.’ nimbu lipu mundukurula. Kanu yemone wale aisili kongono tondolo mundupe mimi sipe terimu mele kanorundu.* Kinié kepe ‘Korini yambomane paa sike kou mone liku taponjiku singí.’ nimbe tondolo mundupe pilipelie “Ene molemelena paa pambo.” nimbe molemo.
22 Isan imih aki ata of tabo arubin bairi tenan, mar moumurin maiyow ef afa’ane arutubun a’itin i ebi’o’orot, i ekokok kwanekwan kwa nibaisih, anayabin kwa tafamaim i fair ebaib.
23 Taitasi lipu mundukuru aku yemonga ungu te i sipe pelemola: Yuni na kinie pea tapu topo Pulu Yemonga kongonomo andopo tepo enenga kongonoma tenjilimbolo yemo. Angenu ongeletolonga ungu te pea nikiru: Elte Kirasinge yambo talapemane “Ene Korini yamboma molemelena pale.” ningu liku mundukumili yetolone kongono telembele tengelemonga Kirasi kapi ningulu yunge imbi ambolko ola linjilimbele.
23 Titus i ayu au of naatu ayu bowturou, ayu airi kwa anibaisi anabow, boun it tuwat na’atube. Iti orot rou’ab i ekalesia hirubin naatu Keriso wabin isan i tebobora’ara’ah.
24 Aku kene ‘Pollone olio telemolo temolo mele Kirasinge yambo talapema nimbe sipe olio kapi nilimo mele yambo talape lupemane ‘Paa sike aku siku molemele.’ ningu kanangi.’ ningu yamboma konopu monjilimele mele i ye yepoko ongema paa kanangi liku ora siengi.
24 Isan imih a yabow kwani’inuw iti oro’orot hina’itin saise ekaleisia hinasu’ubih gewas naatu hinaso’ob aki gewasinawat asisinaf imih kwa isa ao abi’o’orot.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar 2 Coríntios 8, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.