2 Coríntios 7
Umbu-Ungu No Penge NT (UBU_NOP) vs AAI
1 Nanga konopu monjilio angokeme, Pulu Yemone ⸤yunge yambo molonge yamboma⸥ -kinie aku sipe nimbe panjirimu unguma* ene kinie na kinie pelemomonga pilipulie, kangikundu kepe konopukundu kepe kalaro monjilimo uluma mundupu kelepo, Pulu Yemo kinie pipili kolopo lipu ai sipulie sike ulu kake telime tepo molamili.**
1 Are teitu tuwai’inah iti omatanen i’ubaiyit eo tanowar. Imih it abistanamaim iwa’an biyat naatu ayubit kato emamatar i tanakusouwen, biyat ni’uhew kakafiyin namatar God tanabiruw tanama.
2 Enene ⸤altoko⸥ na konopu aili teko monjeyo! Nane ⸤enenga⸥ yambo te tepo naa kenjipu, ‘Yambo te tepa kenjipili.’ nimbu ulu te naa tepo, kolo topo yambo tenga melema toropo naa lipu, aku uluma naa terindu.*
2 Dogor kwanabotawiy ereyasisir kwanabuwi anayabin aki men yait ta kakafin isan asinaf, aki men yait ta agurus, aki men yait ta ai a’afiy.
3 Nakolo aku nikiru ungu kanumuni nane ‘Enene teko kenjengi.’ nimbundu naa nikiru. ⸤Nakolo enenga yambo te tepo naa kenjirindu kene na nambemuna liku bulu sikimiliye?⸥ Nane ou enendo nindu mele* i sipe: “Nane ene paa tondolo mundupu konopu monjiliomonga ene konopu monjilio mele ulu tene manda topa manie naa mundumbe kololi ulumuni kepe, we konde molopolie umbuni te wendo ombá ulu tene kepe, ene konopu monjipu ‘tapu topo molemolo mele molamili.’ nimbu molio aulkemo manda pipi naa simbe.” nirindu.** Nane ene aku sipu konopu monjiliomonga “Teko kenjikimili.” naa nilke.
3 Ayu iti tur ao’o i men kwa akukusairimih. Anayabin ayu marasika ao kwanowaraka, kwa aki dogorei’imaim kwama’am mar etei, bairit yawasit tanama ai tanamorob.
4 Nane enendo nikirumu ‘Pilku naa sundungí. Uluma pali sumbi siku teko konjingí.’ nimbu tondolo mundupu pilipulie enendo sumbi sipu nikirumu. ‘Enene telemele mele yamboma piliengi!’ nimbu ene paa olandopa kapi nimbu temane topo silio. Ulu umbuni aisili wendo olemo kinie ene molemele mele pilipulie na paa konopu aili tepo sipu konopu tondolo olandopa pupili molio.
4 Ayu kwa tafamaim fair gagamin maiyow abaib, imih ayu abi’o’orot men kafaita. Anayabin yare wanawanah arur ayu koufair gagamin maiyow abaib, ayu mar etei yasisir dogorou awan karatan ekakarsuwei.
5 ⸤Aku sipu molio⸥ monga pulumu ⸤niembo:⸥* Ou na kolea Masedonia poropinji pupulie, ⸤ene Korini yamboma molko kenjiringi mele pilipulie⸥ konopu wayongo naa nipili laye kolte kepe kapola naa molorundu. Na kinie ulu umbuni lupe lupema wendo orumu. Yambomane na kinie opa mele teko kerepali aisili niringi; konopuna sukundu umbuni tepa mini wale purumuna manda naa molorundu.**
5 Aki ana tafaram Masedonia atitit ana veya, aki men aiyarir. Nati’imaim yare ef ta ta’ane himatar, sabuw taiyuwih nane hibigamigam wanawanah arun naatu aki dogorei wanawanan erebirubir ama.
6 Nakolo Pulu Yemone yambo paa konopu umbuni pepili molemelema ‘konopu wayongo nipili molangi.’ nilimo kanu Pulu Yemone na ‘konopu wayongo nipili molopili.’ nirimu kinie Taitasi na molorunduna orumu akumunge na konopu wayongo nipili molorundu.
6 Baise sabuw iyab hai not erara’iy God koufair ebitih, imih Titus nan i ata koufair ta bai na itit.
7 Akumu sike nakolo yu na molorunduna orumu akumuni mindi Pulu Yemone na ‘konopu wayongo sipu molambo.’ ni naa nirimu, molo. Ene Korini yambomane Taitasi yu ‘konopu wayongo sipe molopili.’ niringi akumuni Pulu Yemone na ‘konopu wayongo sipu molambo.’ nirimula. Taitasini nando ⸤ene teko molemele mele nimbe sirimu pilipulie na konopu paa olandopa sirindu uluma i sipe:⸥ “Na kanamilila!” ningu waka kolko, na ou teko kenjiku, na teko konopu keri panjinjiringi mele munduku kelko altoko alowa teko ene na kinie ‘kapola kapola molamili.’ ningu konopu aisili liku munduringi mele nimbe sirimu pilipulie na konopu paa olandopa sirindu.
7 Naatu men i ana bainanawan akisin baise kwa auman koufair kwaitin. Mi’itube yababan gagamin maiyow ayu isou kwabaib aki ai tur eowen anowar, kwa dogor babanaika kwabiyababan, kwa a not gagamin maiyow ayu isou, isan imih ayu au yasisir i ra’at kwanekwan.
8 Nane pepá ou topo mundurundumu kanokolie ene sike umbuni terimu nakolo akumu mandala, ⸤nane pepá topo sirindu mele pilku teringimunge⸥ wale laye kolte ene konopu umbuni pepili moloringi akumu uluri molo. Sike nane pepá topo ene sirindumuni ene wale laye kolte mindili noringi kinie pilipulie kondo terimu nakolo*
8 Imih ayu au fefemaim yababan anabit na’at, ayu men abiyababan. Baise iti fef akikirum i kwa rabi, nati boro mar kikimin kwaniyababan.
9 kinié na konopu sikiru. Nane ene umbuni sirindu akumunge konopu naa sikiru. Ene umbuni sirindu akumuni ene konopu alowa tenjirimu akumunge na konopu sikiru. Pulu Yemo yuni ‘Ulu umbuni akumu ene kinie wendo opili.’ nirimuna nane pepá topo sirindu akumuni ene laye kolte kepe tepo naa kenjirindu.
9 Baise boun i ayu abiyasisir men kwa kwabiyababan isan, baise anayabin kwa a yababan bonawiyi dogor kwaikitabir. Nati yababan i God notanotabe matar, naatu imih men ef ta ema’am kwa ani’afiyi.
10 Ene Pulu Yemone umbuni silimo akumuni ‘Ene teko kenjilimele mele kanoko keri kanoko konopu alowa teko, mindili nolemelka aulkena wendo ongo, yu kinie pea molko konjingí aulkena pangi.’ nimbe lipe monjilimona akumu papu,* uluri molo. Nakolo mana wendo olemo ulu umbuni akumane kololi ulu pulumu wendo olemo.
10 Anayabin God kwanabiyababan iti na’atube temamataramaim boro nibaisi nabonawiyi yawas kwanab baise orot babin tafaram ana yawasamaim tema’am boro morob kwanatita’ur.
11 Ene pilkulie, i Pulu Yemone silimo umbuni akumuni ulu peanga lupe lupema ene kinie wendo olemomonga papu silimo mele mimi siku pilku molangi. Umbuni akumuni ulu peanga lupe lupema ene kinie wendo olemo mele i sipe: Ou we moloringi nakolo alowa teko kinié ‘Unguma mimi sipu pilipu, ulu pulu keri te olio kinie naa pepili paa sumbi sipu molamili.’ ningu telemele ulumu kinie, yambomane ene kolo toko ⸤“Teko kenjilimele.”⸥ nilimele unguma ene mongo toko ningindu popenge teko telemele ulumu kinie, ⸤enenga ye tene* tepa kenjilimo kinie⸥ enene pipili kolko yu iri tolemele ulumu kinie, ‘⸤Ye tene* tepa kenjirimu kinie uluri naa tepo we molorumulumunge mongo limulú.’ ningu⸥ mini wale munduku molemele ulumu kinie, ‘Olio ⸤Pollo altopo⸥ kanamola. ⸤Yu kinie⸥ kapola kapola molamiliya.’ ningu molemele ulumu kinie, ye tene* tepa kenjilimo kinie enene tondolo munduku yu liku sumbi silimele ulumu kinie, ⸤tepa kenjilimo yemo⸥* ‘Tepa kenjilimomonga mongo lipili.’ ningu tondolo munduku telemele ulumu kinie, kanu ulu peanga telemelemane ulu pulu keri ene kinie pemumu enene naa ambolongi mele lipe ora sipe, akumunge mongo te wendo ombá kinie ene kinie mongo naa lingí mele lipe ora silimo.
11 Kwa a yababanamaim God ro’oro’on kwa wanawanane titit kwai’itin. Bowabow gewasin turobe’emaim kwasisinaf, kakafih men kwakokok, bora’atamaim kwama’am, kwanunu’afe’af ayu itu isan, ayu wasfafaru isan kwanotanot, ma gewas isan kwakokok. Kwa asinafumaim ebiturobe kwa a kakafin ta en.
12 Akumunge, sike ene umbuni sirimu pepámo* nane ou topo sirindu nakolo ‘Ye tene tepa kenjirimu.’ nimbu pilipulie kanu pepámo topo naa sirindu. ‘Kanu yemone yambo te tepa kenjirimu.’ nimbu pilipulie topo naa sirindula. Yambo talonga manjipu pepá topo ene naa sirindu. ‘Enene na paa lakoko konopu monjilimele mele Pulu Yemo kanopa molopili eneno paa pilku konjengi.’ nimbu kanu pepámo ene topo sirindu. ⸤Pepá topolie “Ne tepa kenjirimu yemo kinie teangi.” nirindu mele pilkulie sumbi siku teringi kanu ulumuni enene na konopu paa lakoko monjilimele mele lipe ora silimo.⸥
12 Ayu fef iti akikirum i men yait ta kakafin sisinaf isan, o men yait ta isa kakafin sisinaf isanamih. Baise ayu iti fef akikirum anayabin God nanamaim kwa anababatun aki isai i kwanotanot gagamin maiyow.
13 Akumunge ⸤nane ene kanu pepámo topo sirindu kinie kanokolie moloringi mele kanoko keri kanoko konopu alowa teko, teko konjiringi mele pilipulie⸥ na konopu wayongo nipili molorundu. Nakolo akumunge mindi konopu wayongo nipili konopu sipu naa molorundu. Taitasi konopu aili tepa lipe mundupelie ene moloringine orumu kinie enene pali yu liku taponjiringimunge Taitasi yu konopu wayongo nipili molorumu akumu kanopolie na konopu paa olandopa sirindu.
13 Ana an nati isan aki koufair abai. Imaim aki ai koufair tafan ya’abar, Titus biyasisir a’i’itin aki akawasa men kikimin ta, anayabin i ayubinane kwa etei’imak a naniyan bora’ah.
14 Sike ou Taitasi pilipe molopili ene kapi nirindu ungu kanuma yu pupe kanorumu kinie ‘Paa sike nimu.’ nimbe kanorumumunge na pipili naa kolorundu.* Ou enendo ungu nirindu unguma paa sike nirindu mele pe Taitasi pilipe molopili ene kapi nirindu ungumu aku sipe sikela.
14 Titus matanamaim ayu kwa aifai, naatu kwa ayu men kwaibiya’uhuwu’umih, kwa isa aki anababatunamaim ao, aki aibaifa’en Titus itin i turobe.
15 Taitasi ene moloringine orumu kinie ene mini wale munduku pipili kolko ‘Papu onu. Pea molamili.’ ningu, yuni ungu nirimu mele liku ai siku pilku liku teringi mele kanorumu mele kinié altopa pilipelie ene kondo kolopa olandopa konopu monjilimo.
15 Isan imih Titus ana yabow kwa isa i ra’at kwanekwan. I ana notamaim kwa mi’itube kwabogaigiwas naatu mi’itube kwabir a uma hi’oror auman ana merar kwayi kwabaib, ana tur anonowar isan.
16 Kinié na pilkiru, ‘Enene uluma pali sumbi siku teko konjingí.’ nimbu tondolo mundupu pilipulie na konopu sipu molio.
16 Ayu abiyasisir gagamin maiyow bounabo nuhunafot kwa tafamaim fair anab anabatkikin.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar 2 Coríntios 7, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.