2 Coríntios 5

Umbu-Ungu No Penge NT (UBU_NOP) vs AAI

Sair da comparação
AAI TUR GEWASIN O BAIBASIT BOUBUN
1 Aku sipu pilipu molemolo mele nikirumunge* ⸤ungu pulu te i sipela:⸥ Olio pilkimulu, olionga ya mana kangimu, sele ulkemo mele, sukundu molemolo. Akumu purumbe tekisingí kinie Pulu Yemone ⸤ulke⸥ konde te ‘Olio molamili.’ nimbe tepa mimi telemomo olio simbe, kanu ulkemo mana yambomane takolemele kanu sili ulke te molo. Kanumu mulu koleana alieli angilipe mindi pumbe ulkemo. Akumu olio pilimolo.
1 Anayabin it taso’ob iti tafaram ana sisimaim tama’am, hinagurus hinayayare maramaim God i sis ta wowabika ma’ama wanatowan ana sis, men orot umahimaim hiwowabimih.
2 ⸤Pe aku sipe ulkena sukundu molomolo⸥ nakolo isili ou ya ma koleana i ulkena molopolie, ‘⸤Olio sukundu molomolo⸥ ulke kondemo ⸤Pulu Yemone⸥ paa pakonjipili!’ nimbu waka kolopo konopuna kola tepo molemolo.
2 Mar kafai it mar ana faifuw usin isan tama tanunu’afe’af.
3 ‘Akumu ⸤wale pakoli mele⸥ pakonjimbe kinie pe we we naa molomolo.’ nimbu pilipulie kinié ⸤aku sipu tepo molemolo.⸥
3 Anayabin mar ana faifuw tana’usi’us, it boro men segar tanama’am hina’ititamih.
4 Olio i sele ulkena molopolie ‘Mulu wambale te naa pakopo we molemolo.’ nimbu pilipu ‘Mulu koleana ulkemo pakámola!’ nimbu umbuni kolopo konopuna kola tepo molemolo kanumu. ‘Kinié pakopo molemolo kangimu kulupu, topo ele teamili.’ nimbu aku sipu naa nikimulu. ‘I kangi kolombamo konde molopa mindi pumbemone aki topa topa manie mundumbe.’ nimbu ‘Olionga mulu koleana angilimo kangimu pakamili.’ nimbu molemolo.*
4 Iti sis wanawanan tama’am i mabitit tanunu’afe’af. Anayabin men takokok segar tanama, baise takokok mar ana faifuw tana’us saise imaim nabotabirit tanan ma’ama wanatowan ana biyan tanab.
5 Pulu Yemo yuyu ‘Olio konde molopa mindi puli kangime pakangi.’ nimbe olio isili ou lipe sumbi sinjipelie, ‘ ‘Pe molonge nikiru mele paa sike molonge.’ ningu piliengi!’ nimbe isili ou ⸤yunge⸥ Minimu olio sirimu.* ⸤Melte kou aili pulimo kinie ‘Liemili.’ nimbulie ‘Kanu melemo nosilimo yambomone ‘Pe kou pali kamu ongo singí.’ nimbe pilipili.’ nimbulie melemo we nosinjipili ou kou mone layetolo mele sipulie yando olemolo aku sipe mele.⸥
5 God akisinamo isat iti bar yabuna naatu Anunin Kakafiyin it itit, sawar abistanawat aurin tema’am boro tanabow.
6 Pe kinié, ⸤‘Pulu Yemone olio Minimu sirimu, yu kinie pea molemolo.’ nimbu pilipulie, ‘Pulu Yemone nirimu mele sike wendo ombá.’ nimbu pilipulie⸥ na kinie umbunime wendo olemo kinie siye naa kolopo alieli konopu tondolo pupili molio.* Sike pe wendo ombá mele konopuni mindi pilipulie ‘Paa sike wendo ombá.’ nimbu tondolo mundupu pilio. Mongone kanopolie ‘Sike lepamo.’ nimbu naa kanolio. ‘Na ya mana kangimunge sukundu molopolie Ailimu kinie yunge koleana pea naa molembolo.’ nimbu pilio.
6 Isan imih mar etei fair tabai, biyat ana baremaim tama’am i taso’ob, Regah i taihamiy nabinika ebabat.
7 — ausente —
7 Anayabin it baitumatumamaim tama tabowabow men matat yan ta’i’itinimih.
8 ⸤Nakolo⸥ nane ou nikiru mele* altopo nikirula: ⸤Umbunime wendo olemo kinie kepe pe wendo ombá mele pilipulie⸥ siye naa kolopo konopu tondolo pupili molio. ‘Na mana kangimu isili ou mundupu kelepo Ailimunge koleana pupu yu kinie pea molembelkanje paa papu.’ konopu lepo molio.**
8 Ayu ao’o, it mar etei fair tabai naatu it takokok kwanekwan iti tafaram ana bar i tanihamiy naatu tanan Regah ana baremaim bairit tanama.
9 Akumunge, ma koleana kangimu kinie molondu liemo, molo ma koleana ulkema kinie sulu tepo molondu liemo Ailimuni kanopa peanga kanolemo uluma tembondo mindi konopu kimbu sipu molio.
9 Isan imih ata dubir tanayai Regah niyasisir, iti tafaram ana baremaim tama tanabow o nainamaim tama tabowabow.
10 Kirasini olio kote tenjipe pilimbe kinie aulke tenga lupe pumbe yambo te naa molemo. Olio pali yunge kumbikerena pupu angilimolo. Akumu pilipulie aku sipu ‘Ailimuni kanopa peanga kanolemo uluma teambo.’ nimbu pilipu molio. Pe yunge kotena angilimolo kinie ou ya ma koleana kangime kinie molopolie olio tepo konjirimulu molo tepo kenjirimulu mele pilipe apurupelie mele kalomba.
10 Anayabin it etei’imak boro Keriso ana urama’ama nanamaim tanabat naatu i boro nibabatiyit abistan biyatamaim tama tasisinaf isan ta’ita’imon ata baiyan boro nitit, kakafin tasisinaf kakafin tanab gewasin tasisinaf gewasin tanab.
11 Akumunge, ⸤‘Kotena angilimolo.’ nimbu pilipu⸥ Ailimu kinie pipili kolopo lipu ai silio mele pilipulie ‘⸤na* Kirasinge kongono tenjili yemo molopo nilio mele kinie, Kirasini olio pe molopo naa kenjimulú aulkemo akisinjirimu mele kinie, aku ungutolo⸥ yambomane ‘Sike.’ ningu tondolo munduku piliengi!’ nimbu paa tondolo mundupu nimbu silio. Na konopuni pilipu uluma tepo molio mele ⸤yambo marene pilku sunduku kolo tolemele nakolo⸥ Pulu Yemone sumbi sipe kanolemo. ‘Ene kepe nane telio mele enene kanoko konopuni pilkulie ‘Aku ungumu sike.’ ningu pilíngi liemo papu.’ nimbu pilkiru.
11 Aki Regah abibiruw ana’an i aso’ob. Naatu aki akokok anabow sabuw ananatabirih. God aki su’ubi gewas, naatu ayu anotanot kwa dogor wanawanan anot ayu isou auman kwanotanot.
12 I ungu nikiru akumuni ‘Enene na ‘ye peangamo’ ningu piliengi!’ nimbu ‘nanga imbi olandopa molopili.’ nimbu altopo naa nikiru, molo. ‘Enene na telio mele kanoko peanga kanoko, ‘⸤Pollone telemo mele ye marene kanoko sunduku yunge ungu bulkundu kolo toko ninjilimele mele yambomane naa pilku,⸥ yu sike molemo mele pilingí kinie papu.’ ningu manda anju anju konopu siku ningu singí aulkemo lipu ora siembo.’ nimbu nikiru. ‘Yambo marene yambo tenga konopuna molemo melemo naa kanoko, mongone kangimu mindi kanoko peanga kanoko yu kapi ningu yunge imbi ambolko ola linjiku ungu nilimele mele* na aku siku kanokolie kolo toko nilimele yemando manda pundu toko ungu sike mare manda ningu siengi.’ nimbu i unguma nikiru.
12 Aki men taiyuwai isai a’o’ora’atamih. Baise ayu akokok kwa aki isai kwani’o’orot kwanao’ora’ara’at, saise sabuw iyab aki biyai ufun ana itininamaim hina’itin isai hina’o’ora’ara’at, kwa karam sabuw hai tur boro kwana’owen.
13 ⸤Kanu yemane na molio nilimele mele aku sipu⸥ sike na kekelepa tondu liemo aku kapolala. Pulu Yemonga kongono tenjimbundu aku sipu kekelepa topo molio. Molo na konopu sumbi sipe pepili ⸤kongono tepo⸥ molondu liemo ene lipu taponjimbundu aku sipu ⸤tepo⸥ molio.
13 Aki tur ana’okwanekwan na’at, nati i God isan naatu tur mutufur ana’o na’at nati i kwa isa.
14 Kirasini na konopu monjilimo mele pilipulie i kongonomo manda mundupu naa kelepo, ⸤‘Yambo marene na kanoko keri kanonge kinie uluri molo.’ nimbu,⸥ we ambolopo molio. Na pilio: Ye telumu yambomanga pali kolonjirimu akumunge olio pali kolorumulula. ‘Akumu sike terimu.’ nimbu tondolo mundupu pilipulie, yuni na paa lakopa konopu monjipelie aku sipe tenjirimu mele pilipulie ‘I kongono teliomo naa tendu liemo kapola naa temba.’ nimbu kongonomo we tepo molio.
14 Anayabin Keriso ana yabowamaim aki sabuw abuwih arurumutufurih, saise hinaso’ob sabuw etei isah orot ta’imon morobo, imih sabuw etei himorob.
15 Nakolo olio yambomanga pali nimbe we naa kolonjirimu. ‘Olio ⸤Kirasinge⸥ konde molemolo yamboma oliolio tepo molomolo mele konopuni pilipu naa molamili. Olionga nimbe kolonjipe lomboropa ola molorumu yemo mindi pilipu molopo yu kanopa peanga kanomba uluma mindi tepo molamili.’ nimbe yuni olionga nimbe aku tenjirimu.*
15 Naatu sabuw etei isah Keriso morob, imih sabuw iyab yawas hibai tema’am i men taiyuwih hai kokokomaim hinama’amih, baise Keriso ana kokokomaim hinama. Anayabin i isah morob naatu morobone misir maiye.
16 Aku sipu pilipulie na ou Kirasinge unguma naa pilipu konopu alowa naa tepolie mana konopuni pilipu yamboma apururundu mele lupe;* kinié aku sipu yamboma naa apurulio. Konopu oumu perimu kinie sike ou Kirasi kepe aku sipu apurupu, yu molorumu mele pilipu sundurundu, nakolo kinié yu aku sipu pilipu naa apurulio.
16 Isan imih, aki boun ana veya, yait ta iti tafaram ana yawasamaim ema’am aki men i a’i’i’tinimih. Turobe veya ta Keriso isan na’atube anot i tafaram ana yawasamaim ma arouw a’o, boun i men kafa’imo nati na’atube anotanotamih.
17 Akumunge,* yambo te Kirasi kinie tapu topa molemo kinie Pulu Yemone kanu yambomo ‘Yu yambo kondemo molopili.’ nilimo, yu sike yambo kondemo molemo. Ou tepa kenjipe molorumu uluma kamu manie purumu. Kinié ulu kondema ⸤yu kinie⸥ wendo olemo.
17 Isan imih, yait Keriso hairi hinabitubonen na’at, i isan yawas boubun matar yawas atamanin na’am sa’iwa’an, naatu yawas boubun busuruf ebowabow.
18 I ulu kondema pali Pulu Yemone mindi telemo.* Olio ou yu kinie opa tou molorumulu mele ‘Kinié aku siku naa molangi. Olio kinie yu kinie kapola kapola molamili.’ nimbe Kirasi olio sirimu akumuni olio yu kinie kapola kapola molemolo. Aku tepalie ‘yamboma yu kinie opa tou molemele mele munduku kelko na kinie kapola kapola molamili.’ nimbe ⸤Pulu Yemone⸥ aku kongonomo na sirimu.**
18 Sawar tutufin etei i God esisinaf, naatu it rakit sabuw tamatar tama’am Keriso’omaim botabirit tana i ana tounuw sabuw tamatar. Naatu boun anamaramaim it sabuw etei ana ofonah matar isan ana bowabow itit.
19 Olio Pulu Yemo kinie aku sipu kapola kapola molemolomonga pulumu i sipe: Kirasini olionga nimbe tenjirimumunge Pulu Yemone olio mana yamboma kinie yu kinie opa tou naa molopo kapola kapola molomolo aulkemo lipe sumbi sinjirimu. Aku tenjirimumunge Pulu Yemone yambomanga ulu pulu kerime mundupe kelepa, ‘Aku teko kenjiringimunge kote naa tenjimbu.’ nirimu. Pe ‘Yamboma kinie na kinie kapola kapola molamili.’ nimbe Pulu Yemone “Kanu ungumu yamboma ningu siengi.” nimbe aku kongonomo na* sirimu.
19 It ata tenaya tur. Keriso’omaim God sabuw botabirih etei hina i ana ofonah himatar. Sabuw hai kakafih inatbuhuruwen naatu notawiyen naatu kob abarayah hitit sabuw hai tur hi’owen tibibinan mi’itube God bairi bai’of isan.
20 Na aku sipe kongonomo sirimumunge na Kirasinge kere pundu mako topo molopo yuni nando “Yamboma ninji.” nilimo mele unguma andopo yamboma nimbu sinjilio.* Akumu i sipe mele: Pulu Yemo yuni ‘Ene i siku i siku teangi.’ nimbendo nando “Ninji.” nirimu mele andopo ninjilio. Pe kinié nane Kirasinge kere pundu mako topo molopo yunge kolo wangopo ene paa tondolo mundupu mawa tepolie “Pulu Yemo kinie opa tou molemele mele munduku kelko yu kinie kapola kapola molangi.” nikiru.
20 Imih aki Keriso oukoun abatabat, sabuw etei aki wanawana’imaim kwama’am imih aki God isan afefefeyan. Kwa God ana rakit kwanama’am na’at kwanatatabir ana ofonah kwanamatar.
21 Ulu pulu keri te naa terimu yemo Pulu Yemone ‘Kanu yemone olionga ulu pulu kerime lipe taponjipe mepili.’ nimbe yu sirimu. Aku terimuna yu sike ulu pulu keri teli ye te none terimu. Pulu Yemone aku terimumunge olio Kirasi kinie pea tapu topo molopolie Pulu Yemone olio kanopalie ‘Yambo sumbi nilime.’ nimbe kanolemo.*
21 Keriso i men bowabow kakafin ta sinaf, baise it isat kakafin eabar, imih it tanan Keriso bairit tanitubonen tanan God ana roumutuforenamaim tanama.

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar 2 Coríntios 5, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.