2 Coríntios 12
Umbu-Ungu No Penge NT (UBU_NOP) vs AAI
1 Nane nanu kapi nimbu nanga imbimu nanu ambolopo ola likiru mele* paa ambolopo ola limbula. Aku naa tembo kinie teko kenjilimele nimbu simbu nikiru mele naa pilingí. Aku tembo kinie sike tepo kenjimbu, na nanu imbi ambolopo ola lipu kapi nimbú ulumuni sike ene kinie na kinie olio naa lipe taponjimbe nakolo ⸤nanga imbimu ambolopo ola lipu nanu kapi nimbu ungu te pea niembo⸥. Ailimuni uru kumbu mele sipe ungu lopi tepa perimu ungu mare na nimbe sirimumanga ungu mare ⸤na nanu kapi nimbu⸥ niembo.
1 Ayu boro ana’ora’ara’at. Baise boro men imaim tanab. Ayu anarabon Regah ana i’inan ai’itah naatu abistan hirererereb ai’itah imaim anao kwananowar.
2 Kirasinge ye te kanopo imbi silio, kanu yemo* ponie tene po omba pupili ou Ailimuni yu lipe sinjipe memba mulu kolea ai suku singi mulu kolea tenga sukundu memba purumu.** Aku yemo* kangi pali memba purumu molo minimu mindi memba purumunje, na naa pilio. Pulu Yemone mindi yuyu pilimo.
2 Ayu aso’ob kwamur etei 14 Keriso ana baitumatumayan orot ta bai au mar yen, yatetoro’ot mar ana ruf baitonin wanawanan run. Men taso’ob biyan tutufin yen o ayubin tabaratait yen. Ayu men aso’ob God akisin so’ob.
3 Kanu yemo, Pulu Yemone mulu kolea paa peangana lipe sinjipe memba purumu mele na pilkiru, ⸤nakolo⸥ akumu kangi pali memba purumu molo minimu mindinje, na naa pilkiru. Pulu Yemone pilimo. Kanu yemone ungu mare pilirimu kanu unguma ⸤‘Yamboma piliengi!’ ningulie⸥ yambomane ningindu perelemelka. ‘Yambomane naa ningu siengi.’ ningu mi tolemele unguma pilirimu.
3 Ayu aso’ob nati orot, men aso’ob biyan tutufin yen o i anuninawat tabaratait yen. God akisin so’ob.
4 — ausente —
4 I yen in Paradise, naatu nati’imaim tur nonowar i ananowarin ta, men karam boro tanao tanakubuna.
5 Ye te aku sipe ulu te terimu ⸤nikiru⸥ yemonga imbimu ola linjipu kapi ninjimbú nakolo nanga imbimu ambolopo ola lipu kapi naa nimbú. ‘Nanga imbimu ambolopo ola liembo.’ nimbulie na tondolo te naa pelemo mele kinie umbuni na kinie wendo olemo mele kinie mindi nimbu sipu imbi ambolopo ola limbu.*
5 Imih orot nati na’atube boro isan ana’ora’ara’at, baise men ayu isou ana’ora’ara’at.
6 Molo nane sike nanu kapi nimbu nanga imbi ambolopo ola lilkenje, sike unguma mindi nilkemonga na kekelepa toli ye te naa molka. Nakolo ⸤Pulu Yemone uru kumbuni lipe ora sirimu, na melema kanorundumunge⸥ nanu kapi nimbu nanga imbi ambolopo ola lilkenje kapola naa la telka kene nanga imbimu ambolopo ola naa limbu. ⸤Na kinie aku sipe uluma wendo orumu mele mindi⸥ yambomane pilkulie nanga imbi ambolko ola linjiku na liku ai silimelkanje kapola naa telka. Na we tepo molopo ungu nimbu silioma mindi pilkulie na molio mele sumbi siku pilingí kinie papu. ⸤Andi yemane enenga imbi kapi ningu ambolko ola limele mele paa naa tembo.⸥*
6 Ayu anakok ana’ora’ara’at na’at, men koko’aw kwanarouw kwanao, anayabin ayu turobe ao. Baise boro men ana’ora’ara’at, anayabin ayu abistan ao kwanonowar naatu kwa’i’itin men akokok o yait ta a not yate’eka inanot wabu inabora’ah.
7 Pulu Yemone na mulu koleana memba pupe na mele paa peangama lipe ora sirimu kanorundumunge ⸤na paa kara pulke nakolo Pulu Yemone⸥ Na ‘kara naa pupili.’ nimbe nanga kangikundu mindili nombo molombo melte sirimu.* Aku mélemo ⸤kurumanga nomi⸥ Setenenga** kendemande tene ‘Na mindili nopili.’ nimbe alieli mindili silimo. ⸤Pulu Yemone⸥ ‘ ‘Na nanu ye ailimu molio.’ konopu naa leambo.’ nimbelie na kinie ‘aku sipe umbuni wendo opili.’ nirimu.
7 Ayu men nati ina’inan gewasih God isou iwa’an irerereb ai’itah isah ao’omih. Baise Satan ana tounamatar iyafar na biyou kokoramaim yi bai’akiru isan.
8 ‘Ailimuni na lipe taponjipe umbuni kanumu wendo linjipili.’ nimbu wale yepoko yu tondolo mundupu mawa terindu
8 Mar tounu Regah isan ayoyoban iti yare kakafin biyu’une tabosair isan.
9 nakolo yuni ⸤umbunimu wendo naa lipelie⸥ nando nimbendo: “Yambo te tondolo naa pelemo kinie nanga tondolomone yu enge paa olandopa pelemomonga nane nu we kondo kolio ulumuni nu manda moloni.” nirimu. ⸤Yuni aku sipe nirimu⸥ munge na tondolo naa peli yemo moliomonga na nanga imbi ambolopo ola limbundu konopu silio.* ⸤Tondolo naa pepili moliomonga Kirasinge tondolomo na kinie pepa na nokolemona pilipulie aku sipu telio.⸥
9 Baise ayu isou eo, “Ayu au manaw kabeber o isa i karam, Ayu au fair i iyab teriririm fair ebitih.” Isan imih ayu boro ana’ora’ara’at aniyasisir gagamin na’in ayu ariririm isan, saise Keriso ana fair tafu namara’at.
10 Na Kirasinge kongono tenjiliomonga kuru tolemo molo kangi pange mange telemo molo konopu enge naa pelemo kinie kepe, na teko kenjiku ungu taka tonjiku teko pipili konjilimele kinie kepe, na kinie umbuni aisili wendo olemomonga mindili nolio kinie kepe, yambomane na konopu keri panjikulie ‘Na umbunime wendo opili.’ ningu na teko kenjiku mindili silimele kinie kepe, na konopuna umbunime tepa wayongo naa nipili molio kinie kepe, aku sipe umbunime wendo wendo olemo kinie na tondolo te naa pelemo kinie, ⸤Kirasinge tondolomo na kinie pepa na nokolemo⸥ monga tondolo pupili moliomonga konopu wayongo sipu ‘Kanu uluma wendo opili.’ nimbu molio.
10 Nati isan Keriso wabinamaim ariririm baise abiyasisir, tur kakafin, bowabow fokarih, yawas o morob, yare ta ta fokarih. Anamaramaim ariririm ayu fair abaib.
11 ⸤‘Nanga imbi ola molopili.’ nimbu nanu kapi nimbu kanu ungu nikirumu⸥ manda naa tepili, nimbu kenjipu kekelepa tokoro nakolo enene ‘Na teambo.’ ningu ulku tokomelena aku tekero. ⸤Andi yemane na ningu kenjiringi kinie ene piliengi ene Korini yambomane⸥ na ‘ye peangamo.’ ningu kapi ninjilimelkanje papu. Nakolo kapi naa ninjiringimunge na nanu kapi nimbu imbi ambolopo ola lindu. Na sike imbi naa molemo yemo nakolo andi yema “Olio Kirasini “Nanga kongonomo tenjipai.” nimbe lipe mundurumu ye peanga aili olandopama molemolo.” nilimele yemanga na ye manie te naa molio,* akumunge enene na aku siku kapi ninjilimelka.
11 Ayu au sinaf i boun hai not meyemeye na’atube, baise kwa kwa’ora’ahu ayu anasinaf. Kwa karam ayu isou boro baibasit tur kwatao, anayabin ayu i men kafa’imo orot fairu boun iti tounamatar hai fair gagamih na’atube, ayu i yabin en.
12 Kirasini “Nanga kongonomo tenjipai.” nimbe lipe mundurumu yemane telemele mele ‘na ene kinie molopolie ⸤‘Na aku sili ye te molemo.’ ningu kanangi.’ nimbu⸥ yuni lipe mundurumu yemane telemele mele nane aku sipu ulu mare terindu. Na paa mindili sirindu umbunime ‘We meambo.’ nimbu siye naa kolopo tondolo mundupu molopolie, Pulu Yemone mindi manda ulu tondoloma telemo mele ulu tondolo aisili lupe lupema tepo, yamboma kanokolie paa mini wale mundulimele ulu tondoloma terindu kanumu.
12 Anamaramaim ayu bairit tama’am, ayu yataunub naatu ina’inan, men tisinaf emamatar asinaf himatar naatu baifofofor fairih maiyow kwa wanawanamaim asinaf himatar, iti ebiturobe ayu i kwa a turabarayan.
13 Nane Kirasinge yambo talape* mare kinie terindu mele olandopa, ene Korini Kirasinge yambo talapemo kinie terindu mele maniendopaye? Ulu telu mindi yambo talape lupema kinie terindu, ene Korini yambo talapemo kinie naa terindu, akumu kongono tenjirindumunge ene umbuni sipu ⸤“Mele kalai.” naa nirindu.⸥** Ene umbuni aku sipu naa sirindumu lawa terindu nakolo lawa terindumunge na kinie konopu keri naa panjiku, siye kolangi.
13 Ayu au sinaf mi’itube isa asisinaf i na’atube ekalesia sabuw etei isah a sisinaf. Ana veya ta ayu men kafa’imo ubar aitimih kabay yai’in ayu baibaisu isan. Abistan kakafin asisinaf kwaninatbuhuruwu.
14 Kinié na ene molemelena wale yepoko sipu ombó tekero* nakolo ombolie ene umbuni te si⸤pu “Melema siei.” ni⸥ mbundu naa ombó. Na enenga melema konopu monjipu limbundu naa ombó. Na ene konopu monjipu kanombondo ombó. Ambolangomane anupili lapali pe liku taponjingíndu melema naa nosinjilimele; anupili lapalini ambolangoma liku taponjingíndu melema nosinjilimele kanumu.
14 Iti boun i mar baitounin ayu abobogaigiwas anan kwa aninanawani. Ayu au naa isan boro men aniwa’an nafokar anayabin ayu men akokok kwa a sawar, ayu akokok i kwa. Kek i men karam hinah tamah hinakaifih baise hinah tamah i karam kek hinakaifih
15 Aku sipu, nane ‘Ene lipu taponjembo.’ nimbu konopu sipu nanga melema ene simbu, na nanu kepe ene simbu. Nane ene konopu olandopa monjiliomonga enene na laye teko konopu monjingí kinie papuye?
15 Ayu i abiyasisir gagamin na’in, ayu au sawar etei kwa isa abi’asrouwen naatu au fair etei anit kwa a baibais isan. Kwa isa ayu abi yabow kwanekwan, naatu aisimamih ayu isou men kwabiyabow gewas?
16 Aku sikenje nakolo nane ene umbuni te naa sirindu. Nakolo ⸤enenga ye marene ‘Pollone olio⸥ umbuni we sikimu. Yu ⸤mele naa kalemolomonga⸥ kou mone wa limbendo nimbe pangu sikimu. ⸤Yamboma lipe taponjimbendo “Siei.” naa nikimu.⸥’ nilimele. ‘Kondi toli ulu pulumu Pollo kinie pelemo.’ nilimele.
16 Isan imih iti tur ao i kwabibasit, ayu men kwa bit ait. Baise sabuw afa boro ayu isou hinao, ayu i ah atain abifufuwen.
17 Akumu nambemuna nilimeleye? Nane ye mare ene molemelena “Pai.” nimbu lipu mundurundu kanumu “Enenga melema wa linjengi pai.” nimbu lipu mundurunduye?
17 Ayu oro’orot aiyunih hinanamaim ayu kwa abainuwi?
18 Nane ou Taitasi “Ene molemelena paa pui!” nimbu tondolo mundupu lipu mundurundu kinie olionga angenu te “Taitasi kinie tapu toko pale.” nimbu lipu mundurundula kanumu. Pe Taitasi ene moloringine ombalie ene nimbe pangu sipe melema wa lirimuye? Taitasi kinie oltonga konopu telu sipe pepili kongono naa telemboloye? Oltone ulu telemboloma telu sipu naa telemboloye?*
18 Ayu Titus aifefeyan i boro tuwat ta hairi hinan kwa hininanawani.
19 I pepá topo sikirumu ‘ ‘ ‘Yuni telemo mele sumbi sipe telemo.’ ningu piliengi!’ nimbe topa sikimu.’ ningu pilimeleye? ⸤Paa molo!⸥ Pulu Yemo pilipe molopili i nikiru: ‘Kirasini “Ni.” nilimo mele nilio. Nanga yambo konopu monjilio yamboma, nane ulu telioma pali ene lipu taponjipu konopu tondolo pupili molonge uluma mindi telio.’ nikiru. ⸤Akumu kolo naa tokoro, Pulu Yemone pilimo.⸥
19 Kwa a not iti na’atube kwanotanot, aki mar etei asisinaftobon aki kwa anarufafari. Aiyabin! Keriso bibinanube aki abibinan, i aki awaimaim eo re God nanamaim aki tur ao’orerereb. Are au ofonah, sawar etei asisinaf, i kwa nibaisi isan.
20 Na ene molemelena ombo kanombondo laye mini wale pukumu. ‘Na ene molemelena ombó kinie ene ‘Olio molopo konjimulúmunge kanopa peanga kanopili.’ konopu lemele mele yambo te naa kanombo.’ nimbu piliomonga aku sipe mini wale pukumu. ‘Enene ‘na ye peangamo’ konopu lelko ‘Na kanamili.’ ningu pilimele mele ombó kinie na kanokolie ‘Yu aku sipe naa molemo.’ ningu kanonge kinie kapola naa temba.’ nimbu piliola. ‘Ombo kanombo kinie ene nambolka uluma teko molongenje.’ nimbu piliomonga mini wale pukumu. ‘Ene kerepali ningu, ⸤teko konjiku mele peangama nosilimele⸥ yamboma kinie konopu keri panjiku, popenge teko mumindili kolko, yamboma kondo kolko liku naa taponjiku ene eneno yu mele mele nokoko, yambomanga ungu bulkundu ninjiku, andoko kolo toko yamboma temane toko siku, kara puku, anju yando unguma naa pilku konopu telumu naa pepili uluma yu mele mele teko embambo siku, ulu keri aku sipema teko paa molko kenjingí kinie kanombonje.’ nimbu piliomonga na mini wale pukumu.
20 Ayu abirubir ana maramaim anan kwa anabinanawani, kwa a itinin i men ayu anotanot na’atube ana itimih naatu ayu kwana i’itu men kwa kwanotanot na’atube kwana itu. Ayu biyau ekakameyaw anayabin nati’imaim gamin ema’am, bobowen, yaso’ar etit erara’iy, kabat, bai’i’iyab, rarikasar, naatu hai ma men gewasih.
21 ⸤Ene molemelena ombo kanombomonga ungu te pea pelemola.⸥ ‘Ene molemelena altopo ombó kinie ene kanoko molangi nanga Pulu Yemone na tepa pipili konjimbe. Ou ulu pulu keri teringi yambomane teko kenjiringi mele kanoko keri naa kanoko konopu alowa naa teringi liemo ulu aku sipe mele te na kinie wendo ombá. Amboma kinie yema kinie wapora toringi uluma kinie, ye naa puku ambo naa lili yamboma ulu kerinele teringi uluma kinie, aku siku ulu kerime mindi tengendo waka kolko konopu kimbu siku andoko teringi uluma kinie, aku siku teko kenjiringi ulu kanuma kanoko keri kanoko konopu alowa naa teringinje. Ou teringi mele we teko molomelenje.’ nimbu pilipu na mini wale mundupu molio. Sike aku siku teko molangi ondu liemo kanopolie na ene kinie konopu umbuni tepili kola tembo.
21 Ayu abirubir anamaramaim anan biya ana titit maiye, kwa namaim ayu au God boro au yawas nayara’iy naham, naatu sabuw moumurih marasika kakafih hisisinaf isan boro anarererey. Anayabin kwa i dogoroh kato men kwainatbuhuruwen, naatu baiwa’an ana bainikinik. I boro’ika kwama kwabi’a’it.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar 2 Coríntios 12, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.