2 Coríntios 11
Umbu-Ungu No Penge NT (UBU_NOP) vs AAI
1 Na ungu te nimbu kenjimbu kinie siye kolonge kinie papu. Ungu te nimbu kenjimbu tekero akumu nimbu kenjembo kene siye kolangi.*
1 Ayu anotanot mar kikimin au tur anao i boun koko’aw hai tur te’o na’atube, baise kwa marasika kwabusuruf kwabowabowaka.
2 ⸤Nane aku sipu mawa tekeromonga pulumu i sipe:⸥ Pulu Yemone yamboma mako topa ‘Yu mindi liku ai siku pilku molko, ye lupe tenga unguma naa pilku lombili paa naa pangi. Ye te lupe lombili pungí kinie paa kanopo keri kanopo konopu keri panjimbu.’ nimbe molemo mele na aku sipu pilipu molio. ⸤Korini yamboma,⸥ nane ‘ ‘Ene Kirasinge ambomo mindi molangi.’ nimbu simbu.’ nimbu, nimbu panjirindu. ‘Ambo wenepo te ye te kinie naa pepalie ye pulimo mele ene aku siku ye te kinie naa peko ambo wenepo mele molkolie Kirasi kinie pangi.’ nimbu ‘yu simbu.’ nimbu pilipu molorundu mele molio.*
2 Ayu kwa isa abi’o’orot, boun God ebi’o’orot na’atube, kwa i boun babin biyan numin orot ta’imon bai’awanin isan hi’omatan na’atube nati i Keriso akisin.
3 ‘⸤Kirasi kinie mindi pangi.’ nimbu molio⸥ nakolo nane pilkiru, ‘Wambiye kolo toli uluma pali pilimomone ou ambo Ipu kiyongo nimbe kolo topa kondi topa lipe lou sirimu kinie pilipe lipe lombili pupe lou lerimu mele ene aku siku ye marene kondi toko liku lou singí kinie enenga ungumu pilkulie ningímuni, ‘Olio Kirasinge yambo kake telime mindi.’ ningu yu tondolo munduku pilku yunge ungumu mindi pilku liku teko moloringi mele munduku kelko konopu alowa tekolie, ye lupemane kondi tongema lombili puku lou lengenje.’ nimbu mini wale mundupu molio.
3 Ayu i abirubir kwa a not boro ni’afiy abistan Eve biyanamaim mamatar boro kwa biyamaim namatar. Kok i so’ob kwanekwan, naatu i iwa’an Eve God fanan sair naatu bowabow kakafin sinaf, imih nati baifufuwenayah boro kwa hinifuwi naatu hinifuwen anot hini’a’afiy saise kwa boro men kafa’imo Keriso akisinamo kwanitumitumimih
4 Ye tene lupe ene molemelena omba, nane Yesusinge temanemo topo silio mele naa topa silimo, yuni ‘Yesusinge temanemo topo sikiru.’ nimbelie ye tenga lupe temanemo topa silimo kinie ene we pilku liku molemele. Molo ‘Mini.’ nilimele akumu te lupe, ene ou Mini Kake Telimu liringi akumu molo, te lupe, akumu enenga konopuna pupe pelemo kinie ‘We pepili.’ ningu kamu limele. Molo ye marene kolo toko “Temane peangamo topo sikimulu.” nilimele kinie nane temane peanga sikemo ene topo sirindu temanemo munduku kelko kanu yemane toko silimele temanemo mindi ‘Temane peangamo.’ ningu, taka lelko pilku limele* ⸤kene ungu te nimbu kenjimbu kinie we niembo siye kolangi⸥.**
4 Anayabin sabuw afa hinan naatu Jesu isan hinabinan men boun aki abibinan na’at. Anunin ta kwanab men boun aki abaib na’at o tur gewasin men boun kwanonowaramaim tebibinanumih, hamehamen maiyow kwa boro mar ta’imon kwanab.
5 Nane pilkiru, ‘Kanu yema ene ‘Sike Kirasini “Nanga kongonomo tenjipai.” nimbe lipe mundurumu yema molemolo.’ nilimele kanu yemando ‘Olionga ungu mane sili ye ailime.’ nilimele, kanu yemanga na maniendopa naa molio.’ konopu lekero.*
5 Baise anotanot ayu i ai gewasin kwanekwan men boun kob abarayah wabih gagamih gewasih na’atube.
6 Sike na ungu manema mimi sipu simbu mele sukuli te naa terindumunge ⸤Kirasinge ungumu⸥ mane sipu kenjilionje* nakolo na ⸤Kirasinge⸥ unguma paa mimi sipu pilio. Ene mane silio kinie unguma mimi sipu pilio mele alieli ene lipu ora silio.
6 Ayu tur ao’o i boun kek sosof hai tur te’o na’atube, baise ayu auru not so’ob ema’am, aki ef etei bebeyanamaim ao kwanowar sawar.
7 Pulu Yemonga temane peangamo ene topo simbundu ‘Nanga imbi manie molopili.’ nimbu “Aku tekero kongonomonga mele kalangi.” naa nirindu. ‘Nanga imbi ambolopo ola naa liembo. Enenga imbi ambolopo ola linjembo.’ nimbu aku terindu. Nane aku sipu terindu ulu akumu ulu pulu keri te terindu molo ungu mane te pulue torunduye?
7 Ayu taiyuwu anayara’iyu naatu kwa anabora’ahi Regah ana tur gewasin baiyan en anabinan nati i bowabow kakafin?
8 Ene lipu taponjipu Kirasinge kongono tenjipu molorundu kinie Kirasinge yambo talape* marene kou mone liku taponjiku siringi akumu ‘Kirasinge yambo talapemanga kou mone wa lipu ene Korini yamboma lipu taponjirindu none tekemo.’ nilke.
8 Ayu Kirisiyan sabuw afa biyahine kabay abai kwa baibaisi isan, kwanotanot ayu abainuwih?
9 Na ene kinie molopo kongono terindu kinie na melte molo torumu kinie nanga angenupili kolea Masedonia poropinji molko oringi kanumane mindi na liku taponjiku mele molo torumuma pali mengo ongo na siringimunge* ene Korini yambomando “Na liku taponjiku melema siei.” nimbu ene umbuni te naa sirindu. ‘Na enendo “Liku taponjei.” nimbu umbuni te paa naa simbu.’ nimbu pilirindu mele kinié kepe aku sipu pilipulie ‘Ene na liku taponjengi.’ nimbu umbuni te pe pe kepe paa naa simbu.
9 Bairit tama’am ana mar ayu au kok sawar bain nowau matar isan, men kafa’imo yait ta aiwowa’ani. Anayabin teitit no Masedonia’ane hinanan sawar abistanawat akokok etei’imak anafofonin abai. Ayu boro taiyuwu bit ana’abar naatu boro na’atuka anasinaf anan.
10 Na aku sipu “Sike telio mele tembo.” nimbu tondolo mundupu nimbu panjikiru mele paa mi lepo Kirasinge ungu sikemo na kinie pelemomonga paa sike nikiru. ‘Nane ⸤ene Korini yamboma molemele⸥ kolea Akaya poropinji koleamanga pali andopo temane peangamo topo simbu kinie “Kou monene topo toko liei.” naa nimbú.’ nikiru akumu paa sike nikiru. Aku sipu na nanu kapi nikiru mele manie naa pumbe.
10 Keriso ana turobe ayu wanawana’umaim ema’am. Ayu ao’omatani, iti ora’ara’at boro men kafa’imo awau nafot iti tafaram Akaiya wanawanan.
11 ⸤‘Enenga kou mone naa limbu.’ nikiru akumu nambemuna nikiruye?⸥ Nane ene konopu naa monjiliomonga aku sipu nikiruye? Paa molo! Na ene paa konopu monjilio mele Pulu Yemone pilimo.
11 Aisimamih? Anayabin ayu men kwa abiyabuwi? God so’ob ayu kwa abiyabuwi.
12 ⸤“Mele kalai.” paa naa nimbú akumunge pulumu i sipe:⸥ Ye mare enenga imbi ambolko ola liku ‘Yambomane olionga unguma pilkulie ‘Olione kongono telemolo mele kinie Pollone kongono telemo mele kinie telu sipe. ⸤Yu kinie olio kinie pea Kirasini lipe mundurumu yema molopo, kongono telemolomonga mele kalolimu limulú.⸥’ ningu kanangi.’ ningu telemele mele ‘Paa naa teangi. Yambomane kanu yemanga ungu kolo tolime paa naa piliengi!’ nimbulie ‘Aku siku ningu pilingí aulkemo pipi siembo.’ nimbu ⸤kanu yemane “Kongono tekemolomonga mele kalai.” nilimele mele nane paa naa tepo, na yamboma lipu taponjipu Kirasinge kongono tenjiliomonga⸥ mele kalolimu naa lio mele pe kepe paa naa limbu.
12 Ayu boun abistan abowabow boro na’atuka anabow anan. Saise ayu bowabow iti na’atube anabowabow i baifufuwen bai’obaiyenayah anarufutih. Hai yabih en isah hinao’ra’ara’at naatu asir hinao i mi’itube tebowabow aki bairi ta’imon abowabow.
13 Aku siku telemele yemane ‘Yambomane ‘Olio Kirasini lipe mundurumu yema molemolo.’ ningu kanangi.’ ningu kolo toko andoko Kirasini lipe mundurumu yemane kongono telemele mele ene aku siku manda lelko andoko kongono teko molemele.
13 Anayabin sabuw nati na’atube i turabarayah baifufuwenayah, i hai bowabow isan i taiyuwih tebifufuwen. Naatu taiyuhiwat tesisinaf hai itinin i boun Keriso ana turabarayah na’atube.
14 Aku telemele mele kanokolie konopu kimbu siku naa molangi. ⸤Kurumanga nomi⸥ Setenene* kepe ⸤yamboma kondi tombando⸥ yu sike molemo mele alowa tepa ‘Mulu koleana angello te pa teline molemo mele molambo.’ nimbe aku sipe manda lepa telemo kanumu.**
14 Naatu nati men tanakasiy! Satan karam taiyuwin nabotabir marakaw ana tounamatar, itininabe namatar.
15 ⸤Setenene aku sipe telemo liemo⸥ yuni telemo mele yunge kongono tenjili kendemande yema ‘Yambomane olio kanokolie ‘Ye sumbi nilimunge kongono tenjili kendemande yema molemolo.’ ningu kanangi.’ ningu aku siku manda manjiku kolo toko tenge kinie kanokolie konopu aisili kimbu naa siengi. Pe enenga aku telemelemonga mele kalolimu lingímu papu lingí.
15 Isan imih aki men akakasiy Satan ana akir wairafih i taiyuwih hibotabirih akir wairafih hai yawas gewasih na’atube himamatar. Mar yomanin mi’itube hai bowabowamaim hisisinaf imaim boro baimakiy hinab.
16 Nane ou nindu mele altopo nikiru. ‘Nane nimbu kenjimbu kinie, nimbu kenjembo siye kolangi.’ nindu kanumu.* ⸤Aku sipu ya kamu nimbú kinie⸥ ‘Pollo yu ungu aroma topa nimbe kekelepa tokomo.’ ningu naa piliengi! Molo nane nanga imbi nanu ambolopo ola lipu nimbu kenjimbu kinie ‘Pollo yu kekelepa tokomo.’ sike ningu pilíngi liemo, kapola, ⸤andi kapi ningu eneno imbi ambolko ola limele yemanga unguma taka lelko pilku liku molko ‘Kekelepa tokomele.’ naa nilimele mele⸥** nanga unguma aku siku taka lelko pilku molko ‘Kekelepa tokomo.’ naa la niengi.
16 Ayu ibanak ao maiye! Men yait ta nanot ayu au not meyemeye narouw. Baise kwa iti na’atube kwananotanot na’at, basit kwanabuwu ayu i au not en, saise mar kafa’i ayu anaora’ara’at.
17 Nane ‘Na ye aili peangamo.’ nimbu aku sipu nimbu kenjimbu kinie Ailimunge kongono tenjili yambo tene nilke mele naa nimbú. Kekelepa toli ye tene nilke mele na nanu imbi ambolopo ola lipu nimbu kenjimbu.
17 Anamaramaim ora’ara’aten ana tur anao i men Regah ana kokomaim ayu ao’omih, iti tur i hai not meyemeye hai tur.
18 Ma koleana yambomane enenga imbime ambolko ola limele mele ye aisilini aku siku telemelemonga na aku sipu nanga imbimu nanu ambolopo ola lipu kapi nimbú.
18 Baise sabuw afa abistan hisisinaf isan hina’ora’ara’at na’at, ayu auman boro anao ra’ara’at.
19 Ene ‘kekelepa naa topo pilipu konginjili peli yamboma molemolo.’ ⸤konopu lemele nakolo⸥ kekelepa tolemele yema ‘kekelepa we tangi.’ ningu siye kolko taka lelko pilku molemele.*
19 Kwa taiyuw i notayah anababatun, naatu imih sabuw hai not meyemeye bairi yasisiramaim kwabita’ay.
20 Ye marene ene ka mele siku mindili siku nokolemele, molo enenga kongono “tenjei.” nilimele, molo ene ningu pangu siku enenga melema we limele, molo ene liku lou siku kolo tolemele, molo ‘Olio ye peanga ailime molemolo. Ene yambo kerime molemele.’ nilimele, molo ⸤‘Olionga unguma paa piliengi! Olio paa lombili wangi.’ ningu tondolo munduku kara puku⸥ ene laruwe tolemele kinie kepe,* ene ⸤Korini yambomane⸥ aku siku telemele yema pali ‘Aku siku teangi.’ ningu siye kolko ‘Ye peangama. Papu telemele.’ ningu enenga unguma taka lelko pilku molemele.
20 Na’atube sabuw afa bairi kwaita’ay dibur kwamatar, taiyuwin kususur wan i’iyon o yumat ifafar.
21 ⸤Kanu yema⸥ enene telemele mele na ene ⸤Korini yamboma⸥ kinie molorundu kinie aku sipu telka nakolo na enge naa perimuna ‘Aku sipu teambo.’ naa nirindu akumu lawa terindu mele kinié aku sipu tepo kenjirindu mele paa pipili kolopo nimbu para sikiru.* Nakolo ye tene yu molemo mele kinie yu kinie uluma wendo olemo mele kinie pipili naa kolopa tondolo mundupe nimbe para silimo liemo na kepe molio mele kepe na kinie ulu wendo olemoma kepe pipili naa kolopo tondolo mundupu sumbi sipu nimbu simbula. Kinié ya nikiru ungumu kekelepa úngu langopo nikiru.** ⸤Ye marene eneno kapi ningu, teko molemele mele yamboma ningu silimele mele nane ene kinie keru kuru lipu na nanu kapi nimbu tepo molio mele nimbu siembo.⸥
21 Ayu au biya’ohow, nati isan i anababatun ririmit sawar sinaf isan na’atube atao kwatanowar.
22 Andi ye kanuma Ipuru yemaye? Na Ipuru yemola. Kanu yema Isirele yemaye? Na Isirele yemola.* Kanu yema ⸤pulu pulu anda kolepa⸥ Eporayamone kalopa lirimu yemaye? Na Eporayamone kalopa lirimu yemola.
22 I anababatun Hebrew ma’anih? Ayu auman Hebrew orot. I Israel sabuw? Ayu auman Israel orot. I Abraham ana a’agir sabuw? Ayu auman Abraham ana agir orot.
23 Kanu yema Kirasinge kongono tenjili kendemande yemaye? Ene Kirasinge kongonomo tenjilimele maniendopa mele; na Kirasinge kongonomo paa olandopa tenjili yemo molio.* (Ya ⸤na nanu imbi ambolopo ola lipu kapi nimbu⸥ nikiru mele na konopu naa peli ye te kekelepa topo nikiru.) Na Kirasinge kongonomo mindili sipu olandopa terindula. Na wale olandopa ka ulkena perindu.** Na wale paa aisili kopene toringi mindili norundu mele** kanu yema topo manie mundulio. Wale aisili na nondopo kolorundu.
23 Iban Keriso ana akir sabuw? Iti tur ao’o ana nowarin i boun hai not en te’o na’atube. Baise ayu i akir wairafu gewasu men i na’atube! Ayu abow atetebon, ayu mar moumurin maiyow dibur arun, mar moumurin maiyow murab fokarinamaim hiwabiru, naatu mar moumurin maiyow kafa’imo hita’asbunu. Anayabin ayu Keriso isan abowabow.
24 Juda ye nokolimene na ⸤walse walse ningu ka siku na ‘Olandopa llo tepili.’ ningulie⸥ ka pulsene wane paono tene nani ningu toringi, aku walema lipe tere lepa te pakara.*
24 Mar etei five Jew hai ukwarih hibuwu hirabu. Mar ta’ita’imon hirarabu etei 39 biyau hitatakiyakiy hiruruseben.
25 Wale yepoko ⸤Romo yemane⸥ na kopene toringi; walse ⸤Juda yambomane⸥ na kouni toringi;* wale yepoko na sipine andorundu kinie topa bulsupe kamu keri lerimu; walse sipi te aku terimu kinie na nomu kusana sukundu ipulueli tangoli wale talo perindu;**
25 Mar tounu ayu auramaim hirabu naatu mar ta’imon kabayamaim hirouwou’uru, mar tounu wa tafofor riy yan are naatu veya ta’imon anafofonin riy yan ain earuwu aremor. |alt="Paul stoned" src="cn01965B.tif" size="col" copy="©1978 David C. Cook Publishing Co." ref="2 Corinthians 11.25"
26 ulke tenga wale aisili naa pepo, kolea lupe lupemanga aisili pelipu mindi andorundu; andorundu kinie wale marenga pondeanga na nona purundula; wale marenga wa noli yemane na toko melema wa lingí teringila; wale marenga nanga ⸤Juda⸥ yambomane na tonge teringi; wale marenga Juda yambo talapena ulsukundu yambomane na tonge teringila; wale marenga taonomanga na tonge teringi; wale marenga na kolea ku leline andorundu kinie na pondeanga koleane nombá terimu; wale marenga nomu kusana na no wangorundula; wale marenga ye marene kolo toko ‘Olio Kirasinge yema molemolo.’ ningulie nanga kongonoma pipi sinjingí teringila.
26 Ayu mar moumurin maiyow efamaim aremor kakafih isou himatar, harew gagamih hititit kafa’imo ata’atomatom atamorob, naatu bainoyah kafa’imo hitarabu hitabainuwu. Ayu taiyuwu au sabuw Jew ma’anih naatu Ufun Sabuw kafa’imo hitarabu hiti’a’afiyu, bar oto’otowen gagamin wanawanan ama’am kafa’imo hitarabu, naatu arar yan anan kakafin kafa’imo atatita’ur, riy yan kafa’imo ata’atomatom ata morob, naatu taituwat baifufuwenayah kafa’imo hitarabu hiti’a’afiyu.
27 Mindili sipu umbunime pepili kongonoma andopo tepo, kongono terindumunge wale aisili uru naa pepo, wale aisili engele tepa no waka lepa tepili molopo, wale aisili langi naa nombo we pepo, wale aisili ali terimu kinie wale pakoli pakombo te naa lerimuna alini paa kolorundu.
27 Foyab atatarakair naatu bowabow fokarih maiyow wanawanah arun abow. Gugumin wanawanah men ainu’in gewas, naatu harewamih sikou mamah naatu bayumih amorob, yakukur eanu naatu biyau asire ain.
28 Akumu mindi molo. Umbuni mare pea na kinie wendo olemo. Alieli nane Kirasinge yambo talapema nokombondo konopu paa aisili lipu munduliomonga na konopuna umbuni aisili pepili molio.
28 Sawar afa isou himatar, baise boro men anao kwananowar. Ayu mar etei fokarin maiyow airi abitar baise au not gagamin i Kirisiyan sabuw isah anotanot mi’itube hibow tenan.
29 ⸤Kirasinge⸥ yambo te yu enge nimbe molemo mele pora nilimo kinie na kepe ⸤yu kinie kondo koliomonga⸥ konopu tondolo pupili naa molio. Meltene ⸤Kirasinge⸥ yambo te kondi tolemo kinie yuni tondolo mundupe pilimo mele mundupe kelepa tepa kenjilimo kinie na paa kamelena mindili telemo.
29 Anamaramaim yait eriririm, ayu men ariririm, naatu yait ta bowabow kakafin bonawiy isisinaf, ayu wanawana’umaim men ea’earah o so’aso’ar eyey.
30 Na nanu imbi ambolopo ola naa limbu kinie enene nanga ungumu naa pilku lingí liemo, kapola, nanga imbimu kapi nimbu ambolopo ola liembo! Nakolo ‘Nanga imbimu kapi nimbu ambolopo ola liembo!’ nimbulie mele marene na topa manie mundulimo kinie na enge te naa pelemo mele lipe ora silimo kanu melemanga nanga imbimu ambolopo ola limbu.* ⸤‘Na enge paa pelemo. Na imbi paa molopa, pilipe konginjili paa pelemo.’ nimbu pilipulie nanu kapi naa nimbú.⸥
30 Ayu anao ra’ara’at na’at, basit sawar abistanamaim iwa’an ariririm boro ni’obaiyu ana’ora’ara’at.
31 Aili Yesusinge Lapa Pulu Yemo, yunge imbi alieli ambolopo ola linjimulu kinie paa papu, yuni ungu ya nikiruma ‘Kolo tokomo.’ manda naa nimbé.*
31 God naatu Regah Jesu Keriso Tamah i wabin tanabora’ara’ah wanatowan! God so’ob ayu men abifuwen.
32 Kolea aili Damasikasi ⸤na purundu kinie⸥ ye nomi kingi Aretasinge kolea nokonjirimu ye ailimuni ‘Ami yemane na ka siengi. Damasikasi pala kerepuluna nokoko angiliengi.’ nirimuna nokoko angiliringi.
32 Anamaramaim ayu Damascus hihirfutu ama’am, aiwob orot Aretas gawan gagamin sorodiy sabuw uwih bar oto’otowen wabin Damasenes ana etawan awan hima’uh hima hikakaif. Ayu atatitit hitabuwu hitafatumu isan.
33 Nakolo ⸤pala kerepuluna nokoko angiliringimunge⸥ nanga angenupili marene na wale basiketena lakilkulie palana ka moko toko liku ulsu munduringi.* Aku teringimunge kanu ye ailimuni na ka simbe terimumu ‘Ka naa sipili.’ nimbu talopa lepo purundu.
33 Baise kaifetamaim hiwanu faf ana sou’uwat murabamaim hiruru ara’iy naatu uman wanawananane asorabon abihir. Paul kaifet wanawanan hiruru ere’er|alt="Letting Paul down in basket" src="CN01937b.TIF" size="col" loc="2Co 11.33" copy="©1978 David C. Cook Publishing Co." ref="11.33"
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar 2 Coríntios 11, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.