1 Pedro 1
Umbu-Ungu No Penge NT (UBU_NOP) vs AAI
1 Na Pita, Yesusi Kirasini “Nanga kongonomo tenjipui.” nimbe lipe mundurumu yemone* i pepámo topo, Pulu Yemone ‘Nanga yamboma molangi.’ nimbe mako torumu yamboma sikiru. Ene enenga koleamo munduku kelko puku, kolea Pondasi poropinji kinie Gallesia poropinji kinie Kapadosia poropinji kinie Esia poropinji kinie Bitinia poropinji kinie, aku koleamanga pali puku yambo ponengema mele** molemele yamboma topo sikiru.
1 Ayu Peter Jesu Keriso ana tur abarayan, kwa isa a fef akikirum, God ana roubinen sabuw naatu touman sabuw na’atube earuwsabuy kwatit nanabin Pontus, Galasia, Capadosia na naatu Asia, Bitiniya wanawanan kwa ma’am.
2 I pepá topo sikiru yamboma ene ou naa molangi Lapa Pulu Yemone ene ou ‘Yunge yamboma molonge.’ nimbe pilipe kanopa imbi sipelie ‘Yunge yamboma.’ nimbe mako torumumunge pe moloringi kinie Mini ⸤Kake Teli⸥ muni ‘Ene Pulu Yemonga yambo kake telime molangi.’ nimbe lipe taponjirimu. ‘Yesusi Kirasinge ungumu pilku liku tenge panjiku molangi. Yunge mememone ene ⸤‘Pulu Yemonga kumbikerena konopu kake tepa pepili molangi.’ nimbe⸥ kulumiye topili.’ nimbe aku sipe lipe taponjirimu. Ene yambo aku siku molemelema i pepámo topo sikiru. ⸤Pulu Yemone⸥ ene we kondo kolopa tepa konjilimo mele kinie, ‘Ene konopu pe nipili taka lelko molangi.’ nilimo mele olandopa olandopa pupili.
2 Kwa i Tamat God ana kokomaim rubiniy naatu i ana Anun Kakafiyinamaim kwa iwani i ana sabuw kakafiyin kwamatar. Jesu Keriso kwanabosiyasiyar naatu i ana rara’amaim nakusouwi uhew kwana matar. Karam kwa biyane, manaw kabeber naatu tufuw naya’abar nara’at.
3 Olionga Aili Yesusi Kirasinge Lapa Pulu Yemo* kapi nimbu yunge imbi ambolopo ola linjemili. Yuni olio ‘mindili nangi.’ nilke nakolo olio paa kondo kolopa “Naa tombo.” nimbe mundupe kelepalie ‘Yesusi Kirasi yambo ono koleana lomboropa ola molopili.’ nirimu kanu ulumuni Pulu Yemone konde mololi ulu pulu kondemo olio sirimu.** ⸤Yambomane ambolangoma melemele mele ene aku siku yambo kondema molemele.⸥*** Aku konde mololi ulumuni olio tepa tondolo mundunjilimomonga ⸤‘Yuni ‘mele peangama simbu’ konopu lemoma pali⸥ sike simbe.’ nimbu nokopo molemolo mele pora naa nimbé.
3 God wabin tanabora’ah it ata Regah Jesu Keriso Tamah. Anayabin it isat ana baiwanbabanen i ra’at, Jesu Keriso morobone mimisir imaim yawas boubun itit. Imih it abistan isan tanotanot i nuhifot tama’am.
4 Olio ‘Monge melema simbu.’ nimbe, nimbe panjirimu mele* akuma keri naa lepa, kalaro te naa molopa, pora naa nimbe alieli lepa mindi pumbe mele akuma Pulu Yemone “Mulu koleana onge kinie simbu.” nimbe nosinjilimoma ‘Limulú.’ nimbu, konopu sipu nokopo molemolola.
4 Imih it au nat tananuw God ana baigegewasin totobuyoy ana sabuw isah maramaim ya ti’inu’in tanabow. Nati sawar boro men hinamun, men hina’af, naatu men hinakusaisirih.
5 “Ene simbu.” nilimo yamboma ene ‘Kirasi sike.’ ningu tondolo munduku pilimelemonga Pulu Yemonga tondolomo, kune tapiye mele, akumuni ‘Ene molko konjengi.’ nimbe nokolemo. Pe mulu matolo pora nimbé kinie ‘Lipe taponjipe, mindili nolemelka aulkena wendo lipe, yu kinie pea molko konjingí koleana memba pumbe kanu ulumu* wendo ombá kinie paa sike kamu liengi.’ nimbe yunge tondolomone aku sipe isili ou nokolemo.
5 Iti sawar i kwa isa, baitumatumamaim God ana fairamaim tafafar yawas bait isan God yabuna yomaninamaim nabow natit hinirerereb.
6 Akumu pilkulie paa konopu siku molemele, nakolo kinié wale laye kolonga ene kinie umbuni lupe lupema wendo olemona konopuna mindili nongo molemele.
6 Iti isan kwa boro gagaminaka kwaniyasisir, baise anotanot mar kikimin boro kwanibiyababan, anayabin kwa boro yare ta ta wanawanan kwanarun kwani’akir.
7 Umbunime wendo olemomonga pulumu i sipe: Pulu Yemone ‘Ene sike tondolo munduku pilimele mele manda molo molonje.’ nimbe kanombando manda manjilimo. Enenga tondolo munduku pilili ulu akumu olandopa; kou gollo sike mele paa peanga kou mone aili tepa pulimo nakolo akumu paa maniendopa. Kou gollomo teko kenjilimele kinie pora nilimo nakolo ‘Yu sike kou gollo molo molonje, kanamili.’ ningu tepena manda manjiku kalemele. ⸤Aku sipe mele,⸥ ene kinie umbuni wendo olemomane ‘Ene sike ⸤Kirasi⸥ tondolo munduku pilimele molo molonje?’ nimbe manda manjipe kanopa, ‘Yesusi Kirasi kelepa omba mona angilimbe kinie ⸤Pulu Yemone⸥ ene konopu sipe kapi nimbe imbi ambolopa ola linjipili.’ nimbe isili ou enenga tondolo munduku pilimele ulumu aku sipe manda manjilimo.
7 Sawar iti temamatar i kwa a baitumatum efufufun, saise kwa a baitumatum boro narusouw niturobe. Routobon iti na’atube emamatar i gold te’afun terurubunai ana gewasin tebaib na’atube. Baise, kwa a baitumatum ana gewasin i ra’at gold natabir. Imih a baitumatum wainaben wanawanan narun fair nabaib ufunamaim boro nanawiy bora’araten fair baifa’en nit, Jesu Keriso nabirerereb ana veya’amaim.
8 ⸤Yesusi Kirasi⸥ yu sike naa kanolemele nakolo yu konopu monjilimele. Kinié yu sike naa kanolemele nakolo ‘Yu sike.’ ningu tondolo munduku pilku paa konopu silimele.* Aku konopu silimele mele ya mana konopu silimele mele molo. Konopu silimele mele paa olandopa akumunge anju yambomando ningu singíndu perenge. Paa manda naa ningu singí.
8 Basit men kwa’i’itin baise isan kwabiyabow, men kwa’i’itin baise kwabitumatum. Naatu iti yasisir i igewasin kwanekwan, men karam boro isan tanao taniduduramih.
9 Ene ‘Kirasi sike.’ ningu tondolo munduku pilimelemonga pulu akumu* Pulu Yemone ene mini pali lipe taponjipe, mindili nolemelka aulkena wendo lipe, Pulu Yemo yu kinie pea molko konjingí aulkena lipe monjilimo, akumunge ⸤paa olandopa konopu silimele⸥.
9 Anayabin ayub ana yawas bain isan ana ef i baitumatum akisin.
10 Mindili nolemelka aulkena wendo lipe, molko konjingí aulkena lipe monjilimomonga ungu mare Pulu Yemone ungu umbu tonjirimuma pilku yamboma ningu siringi yemane* ou ⸤Kirasi ou naa opili⸥ ningu siringi. Pulu Yemone pe yamboma we kondo kolopa lipe taponjimbe ulumundu ou ningu siringi. Ningu sikulie, ‘I ulumu tewale wendo ombánje? ⸤Pulu Yemone mako torumu ye nomi⸥ Kirasimu mana omba mindili nombá ulumu kepe, aku temba kinie ulu peanga olandopama wendo ombá mele uluma kepe, Kirasinge Minimu enenga konopuna sukundu molopalie nimbe sirimu ulu kanuma nambe tepa wendo ombánje.’ ningu ⸤Kirasi ou naa opili⸥ kanu yemane eneno alieli konopu kimbu siku walsiku, ⸤akumunge pulumu⸥ paa mimi siku kororingi.
10 Dinab oro’orot afa manaw kabeber God nabit isan hio kwanowar naatu nati yawas ana’an isan hamenamo yatehnub erekakaf hinuwet men kafaita.
11 — ausente —
11 Imih i tita’urin isan hinuwet mar biy boro namatar naatu boro mi’itube namatar. Keriso Anuninimaim dinab oro’orot iwanih hai tur eowen, Keriso nabi’akir ufunamaim wabin gagamin hinifai hinabora’arah.
12 ⸤Pulu Yemone⸥ kanu yemane yunge kongono tenjiringi aku kongonomo ‘ene eneno lipe taponjimbe kongonomo molo.’ nimbe, nimbe para sirimu. ⸤Ulu pe wendo ombá ou ningu siringi ulu akuma ene molangi wendo naa orumu.⸥ Ulu pe wendo ombá ou ningu siringi ulu akuma ene kinié molemele yamboma ‘enenga’ ningu, ou ningu sinjiringi. Yesusinge kongono yemane ene kinié molemele yamboma ningu silimele unguma Pulu Yemone ou kanu yemando nimbe sirimu. Kanu unguma ⸤pe⸥ kinié mulu koleana Mini Kake Teli lipe mundurumumunge tondolomone Kirasinge ungumu andoko ningu silimele yemane temane peangamo toko siringi piliringi unguma. Angellomane kepe ‘Ene ningu silimele ungumanga puluma paa piliemili!’ ningu molemele.
12 God ana dinab oro’orot isah irerereb abistan i hisisinaf i men taiyuwih isah hibowabowamih baise i kwa isa hibow. Naatu sawar abisa inu’in kob abarayah tur gewasin hibai hina boun hiorereb kwanonowar. I Anun Kakafiyin marane hiyafar re’ere ana fairamaim kwa isa hibinan kwanonowar. Naatu iti sawar isah tounamatar auman tekokok kwanekwan hinaso’ob.
13 Akumunge enenga konopuma ‘kongono tondolo mundupe tepili.’ ningu liku sumbi sinjiku, ulu tengema mimi siku pilku konjiku teko, ‘Yesusi Kirasi pe omba mona angilimbe kinie ⸤Pulu Yemone⸥ ene sike we kondo kolopalie tepa konjimbe.’ ningu tondolo munduku pilku nokoko molangi.
13 Isan imih a not kwabogaigiwas bai’a’it isan, matatoniwa’an kwa anuhifot anababatun baigegewasinamaim kwanayai, ana maramaim Jesu Keriso nabirerereb kwa boro nit kwanab.
14 Unguma pilku liku tenge panjiku telemele ambolangoma molko, ou ene ⸤i ungumu naa pilku⸥ walu molkolie ulu kerime konopu monjiku pilku teringi mele kinié aku siku pilku naa teangi.
14 Kwa i fanabow kek na’atube men kakafin ana naniyanamaim kwa ayawas nabonawiy marasika kwama’am na’atube kwanama’amih.
15 Aku siku naa teko, “Ene nanga yamboma molangi wangi.” nimbe walsirimu yemo paa kake tepili ulu peangama kinie ulu sumbi nilime kinie mindi telemo ulu pulumu pelemo yemo molemo mele ene aku siku ‘Alieli Pulu Yemonga yamboma manjipu molamili.’ ningu ene eneno Pulu Yemo siku, ⸤uluma pali tengendo⸥ ene kake tepili ⸤molko, ulu peangama kinie ulu sumbi nilime kinie teko⸥ molangi.
15 Baise nati efanin God kwa eafi i kakafiyin, imih mar etei asinafumaim kakafiyi kwanama.
16 Akumunge ungu te ⸤Pulu Yemonga⸥ bokuna molemo, akumu i sipe:⸤nirimu.⸥’ nimbe bokuna molemo kanumu pilkulie ⸤aku siku teko molangi⸥.
16 Buk Atamaninamaim eo, “Kwa etei i kakafiyinamaim kwanama, anayabin ayu i kakafiyinamaim ama’am.”
17 Ene “Tara.” ningu Pulu Yemo walsiku yu kinie ungu nilimele yemone yambomanga imbime pilipelie enene ulu telemelema naa apurupe pilimo. Yambomanga yu mele mele uluma apurumbendo enenga imbime naa pilipelie ene pali telu sipe sumbi sipe apurulimo. Kanu “Tara.” nilimele yemo aku sipe yemo molemo kene ma koleana molkolie ‘I koleamo olionga sike pulu koleamo molo. Ya ma koleana yambo ponengema molemolo.’ ningu pilkulie* ‘Yu ye paa aili olandopamo.’ ningu yunge unguma liku ai siku pilku molangi.
17 God kwa Tamat kwarouw isan kwayoyoban, i sabuw etei hai bowabowamaim efufunih naatu men yait ta oukoun ebatabat. Kwa i nanawan sabuw na’atube iti tafaramaim kwama’am, imih God isan kwanabir. Isan imih mar etei a bowabowamaim God isan kakaf nama. Kwa a yawas tutufin iti tafaramamaim kwanama.
18 Yuni enenga nimbelie tenjirimu mele pilkulie aku siku molangi. Ene pilimele, enenga anda kolenalime konopu kimbu naa siku walu moloringi mele ene yandopa yandopa aku siku moloringi mele ⸤Pulu Yemone⸥ ‘Munduku kelko molko konjingí aulkena pangi.’ nimbe lipe taponjipe wendo lirimu* akumu ‘Wendo liembo.’ nimbelie kou sillipa molo kou gollo tene wendo naa lirimu.
18 Anayabin kwa kwaso’ob, kwa a’a’agir hai yawas kakafin hiyabunibun ra’iy na, ine Keriso kwa tubuni botaiti. Iti men boun gold o silver biyan ana gewasin ekukusaisir na’atube.
19 Kirasinge meme paa mele ailsini ⸤Pulu Yemone ene lipe taponjipe kapola naa moloringi aulkena wendo lirimu⸥. Kirasi yu ereli molo úru te paa naa peli kongi sipisipi walo te,* yunge mememone aku sipe terimu.
19 Baise Keriso ana rara uhew bitan lamb, boubun biyan gewasin aurin feher en imaim tubunit.
20 Pulu Yemone mulu matolo ou naa tepalie ‘⸤Kirasi⸥ aku kongonomo tepili.’ nimbe mako torumu yemo, kinié molkomolo walema, ⸤Pulu Yemone yamboma kote pilimbe walemo⸥ wendo ombá tekemo walemo kinie pelemo walema yu enenga nimbe lipe taponjimbendo mana manie omba mona molorumu.
20 Tafaram matara’e ana veya God Keriso rubin, kwa baiyawasi isan naatu boun iti yomaninamaim kwa isa irerereb kwa’i’itin.
21 Yuni enenga nimbe tenjirimu mele pilkulie ‘Yu yambo ono koleana topa makinjipelie ‘Yunge imbi paa ola molopili.’ nirimu Pulu Yemo sike.’ ningu tondolo munduku pilimele. Aku terimumunge ene ‘Pulu Yemo mindi sike.’ ningu tondolo munduku pilku, ‘Yuni “Pe tembo.” nimbe, nimbe panjirimu mele sike temba.’ ningu konopu siku nokoko molemele.
21 I wanawananamaim kwa God kwaitumitum, morobone i yawas misir naatu aiwob God itin. Imih kwa a baitumatum naatu a nuhifot God wanawananamaim ema’am.
22 Ene ungu sikema pilku liku tenge panjiku telemele aku ulumuni enenga konopuma kulumiye tonjiringi, konopu kake tepili molemelemonga kolo toko ‘Angenali konopu monjikimulu.’ naa ningu, sike konopu monjilimele kene kinié angenali kinie konopu paa tondolo munduku monjeyo.*
22 Kwa i boun turobe kwabobosiyasiyaramaim kusouwi uhew kwamatar, imih a yabow a’ofonah isah i gewasin maiyow, dogor babanika a’ofonah isah kwaniyabuwih.
23 Langi umbu poniena mundulimele kinie muli topa wendo omba langi konde pulimo mele ene aku sipe mele meltene kelepa wale talo sipe merimuna yambo kondema molemele. Langi umbu kapola wendo naa omba, omba keri lepa kolemo umbumuni ene naa merimu. Langi umbu wendo omba molopa mindi pulimo akumuni ene wale talo sipe merimu. Aku langi umbumu Pulu Yemonga ungumu; akumu molopa mindi pupe konde mololi ungumu; akumuni ene wale talo sipe merimu.*
23 Anayabin kwa i God ana tur yawasin naatu wanatowanin kwanonowar imaim yawas boubun kwabai maiye. Ana’itinin iti tur i ub yawasin kwabai men murubin ana ubamih, baise wanatowan ana ub kwabai boro nama wanatowan.
24 ⸤Aku ungumu pora naa nilimo mele ungu te Pulu Yemonga bokuna molemo,⸥ akumu i sipe:
24 Buk Atamaninamaim eo,
25 nakolo Ailimunge ungumu⸤nimbe aku sipe molemo.⸥ Aku ungumu ene temane peangamo toko siringi kanu ungumu.
25 Baise Regah ana tur ikwah sawar nama wanatowan.”
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar 1 Pedro 1, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.