1 João 3
Umbu-Ungu No Penge NT (UBU_NOP) vs AAI
1 Olionga Lapane olio paa konopu monjilimo mele kanayo. Olio konopu aili tepa monjipelie nilimomone, yuni imbi lepa oliondo “Nanga ambolangoma.” nilimo. Pe olio paa sike aku sipu molemolo. We yambomane olio Kirasinge yambomando ‘Pulu Yemonga ambolangoma.’ ningu naa pilimelemonga pulumu niembo. Enene ou Yesusi kanokolie ‘Yu Pulu Yemonga Malo.’ ningu naa piliringi mele kinié aku mele olio ‘Pulu Yemonga ambolangoma.’ ningu naa la pilimele.
1 God ana yabow it isat rara’at kwana’itin, ana yabow it isat ra’at, imih God it natunatun rouw ea’afit. It i anababatun God natunatunamih tamatar. Imih iti tafaram ana sabuw men hisu’ubit, na’atube God auman men hisu’ub.
2 Nane konopu monjilio pulu lemo yamboma, kinié olio Pulu Yemonga ambolangoma molemolo nakolo pe olio molomolo mele isili ou naa pilimolo. Naa pilimolo nakolo pe Kirasi yando omba mona molomba kinie yu molemo mele kanopolie nimulúmuni, ‘olio yu molemo mele aku sipu molomolo.’ nimbu pilipu molemolo.
2 Are au ofonah, it i boun God natunatun tamatar. Baise men isat ibebeyan taso’ob gewas abisa boro isat namatar. Baise Keriso nanan ana veya’amaim it taso’ob, it boro i ana itininabe. Anayabin boro matatyan ana itinin mi’itube boro i na’atube tana’itin.
3 Yambo “Yu ombá.” ningu yu nokoko molemelemane pali “Kirasi yu konopu kake tepili molemo mele olio aku sipu molamili.” ningu enenga konopukundu kulumiye toko molemele.
3 Isan imih sabuw iyab tibitumatum Keriso boro namatabir maiye, taiyuwih hinaya’asairih dogoroh sasouwin hinama Keriso na’atube.
4 Ulu pulu keri telemele yambomane Pulu Yemonga ungu manema liku su siku pulue tolemele. Ulu pulu kerimenga pulumu i sipe: Pulu Yemonga ungu manema liku su siku pulue tolemele aku ulumu ulu pulu kerimenga pulu akumu.*
4 Orot yait bowabow kakafin esisinaf, i God ana ofafar ea’astu’ub, imih ana ubar boro nab. Anayabin bowabow kakafinamaim ofafar ea’astu’ub.
5 Kirasini ‘Ulu pulu kerime manie pupili.’ nimbe mana manie orumu ene pilimele. Ulu pulu keri teluri kepe yu kinie paa naa pelemo.
5 Keriso ra’iy ata bowabow kakafih bobosairen i kwaso’ob, i aurin i kakafin en.
6 Yu kinie tapu toko molemele yamboma ulu pulu kerime teko mololiku naa pulimele. Yambo ulu pulu kerime teko mololiku pulimele yamboma Kirasi naa kanoko naa pilimele.
6 Imih sabuw iyab Keriso bairi tema’am boro men matan fufur bowabow kakafin hinasinafumih. Baise sabuw iyab matan fufur bowabow kakafin tisisinaf, anayabin Keriso men hi’itin o men hisu’ub.
7 Nanga ambolango nanama, yambo tene ene kondi topa ulsu memba pumbe kene nokoko konjiku molangi. Yambo te ulu sumbi nili uluma telemo yambomo Kirasi ye sumbi nilimu molemo mele yu aku sipe molemola.
7 Natunatu sabuw men hinikubibiruwi, orot yait ef gewasin esisinaf i ana ef gewasin, Keriso ana ef gewasin na’atube.
8 Ou pulu pulu kepe kinié kepe ⸤kurumanga nomi⸥ depelemone* ulu pulu kerime terimu telemomonga kinié ulu pulu keri telemele yamboma depelemonga* yamboma molemele. Pulu Yemonga Malone depelemonga kongonomo topa manie mundumbendo mana omba kongono terimu.
8 Orot yait matanfufur bowabow kakafin esisinaf i Demon natun. Anayabin Demon Mowan aneika bowabow kakafin sinaf. Imih God Natun re’er anayabin i abisa Demon biwa’an i gurusinamih raiy.
9 Pulu Yemone merimu yunge ambolango molemo yambomo Pulu Yemo yu molemo mele ulu pulumu aku yambomo kinie pelemomonga aku yambomone ulu pulu kerime manda alieli pilipe naa telemo temba. Pulu Yemone aku yambomo merimuna yuni ulu pulu kerime tepa molomba aulke te naa pelemo.
9 Orot yait God Natun, i boro men matanfufur bowabow kakafin nasinafumih. Anayabin God naniyan anababatun i nati orot yan wanawanan ema’am. Imih boro men mar etei bowabow kakafin nasinaf, yabin i Tamah God.
10 Akumunge yamboma kanopolie, ‘I yambomo Pulu Yemonga ambolangomo lemo. Imu depelemonga ambolangomo lemo.’ nimbu manda kanopo apurulimolo. Yambo tene Pulu Yemone kanopa peanga kanolemo ulu puluma naa telemo yambomo yu Pulu Yemone merimu ambolango te molo. Yambo tene yunge angenumu kanopa konopu naa monjilimo yambomo yu Pulu Yemonga ambolango te molola.
10 Imih God natunatun naatu Demon natunatun hai itinin i bebeyan ta’i’itin. Orot yait men ef gewasin esisinaf, o tain men ebiyabuw nati orot i men God natunamih.
11 Ou pulu pulu pilku moloringi mele yandopa yandopa kinié pilku molemele ungumu i sipe: Olio “Anju yando konopu monjengi.” nirimu ungu kanumu.
11 Tur aneika hiorereb kwanonowar i baiyabowbonen isan hio.
12 Ye Kénene terimu mele manda lepo tepo naa molamili. Yu ulu kerimenga pali ulu pulumu pelemo ⸤kuru⸥ munge* ye te molopalie nirimumuni, angenu topa konjirimu.** Nambemuna topa konjirimuye? Yu ulu pulu kerime terimu, angenu ulu pulu kake telime terimuna yu topa konjirimu kanumu.
12 It men Cain na’atube tanasinafumih, anayabin i demon nowan. Aisim tain easabun? Anayabin abisa sisinaf i kakafin, baise tain ana ef i mutufurin, imih men Cain sisinafube kwanasinafumih.
13 Angokeme, we yambomane ene sike konopu keri panjilimele nakolo* “Nambemuna aku telemeleye?” ningu walsiku naa pilieme. Aku siku teringi mele telemele tenge mindi.
13 Taitu, iti tafaram ana sabuw hinabifa’ifai men kwanakasiyomih.
14 ‘Olio angenupili konopu monjipu molemolona olio kolomolo aulkemo mundupu kelepolie, molopo mindi pumulú aulkena molemolo.’.* nimbu pilimolo. Yambo angenupili konopu naa monjipe molemo yambomo yu kololi aulkemonga molemo.
14 Aki aso’ob morob aisnowah arabon yawas ana efamaim abatabat, anayabin taiti abiyabuwih. Orot yait men ebiyabow i morob ana efanika ema’am.
15 Yambo angenu konopu keri panjilimo yambomo yu yamboma topa konjili yambomo.* Akumunge pilipulie ‘Yamboma topa konjili yambo te molopa konjipe mindi puli ulu pulumu yunge konopuna naa pelemo.’ nimbu pilipu molemolo.
15 Orot yait tain ebifa’ifai i farumayan na’atube imih nati farumayan aurin yawas wanatowan wanawananamaim men ema’am.
16 Konopu monjili ulu pulumu pilimolo mele i sipe: Yesusi Kirasi yu olionga ‘Kolo wangopo kolonjembo.’ nimbelie kolorumu. Akumu olio paa konopu monjipelie we lipe taponjirimu.* Pe kinié akumu pilipulie olio ‘Angenupilinge kolo wangopo kolonjemili.’ nilimelkanje papu.
16 Yabow ana ef aki iti’imaim aso’ob. Keriso ana yawas it isat i’inuw, imih it auman taituwat isah ata yawas tani’inuw.
17 Yambo tene mana melema nosipe molopalie angenu te melte molo tomba kinie kanopalie kondo naa kolomu liemo Pulu Yemonga konopu monjili ulu pulumu yunge konopuna nambe tepa pelemoye? ⸤Naa pelemo.⸥
17 Orot sawar wairafin tain itin ebi’akir baise baibaisin isan men ekokok, nati orot aurin God ana yabow men ema’am.
18 Ambolango nanama, “Na yamboma konopu monjipu molio.” nimbu keremone mindi nimbu naa molamili. Yamboma paa sike konopu monjimulundu ene kondo kolopo enenga uluma tenjipu molamili.
18 Natunatu yabow i men turawat namomon. Baise yabow i turobe ana itinin auman, saise yabow turobe namatar.
19 Yamboma paa sike konopu monjipu kondo kolopo molomulu liemo ‘Olio ungu sikemo pilipu lipu molemolo lemo.’ nimbu pilimolo. Kanu kinie ulu te temolomondo olionga konopumane pilipulie ‘Aku sipu tekemolomo tepo kenjikimulu.’ konopu lepolie, kelepo nimulundu: ‘Olionga konopumane apurulimele mele maniendopa; Pulu Yemone mindi uluma pali mimi sipe pilipelie yuni mindi ⸤olione telemolo⸥ uluma pilipe lipe apurulimo mele olandopa kene yamboma konopu monjipu kondo kolopolie olio ungu sike pelemo aulkena pupu ulu telemolomando konopumane ‘Tepo kenjikimulu.’ nimbu pilimolo mele naa pilipu, aku uluma konopu lipu naa mundemili.’ nimbulie nimulúmuni, mini wale naa mundupu yunge kumbikerena pipili naa kolopo pupu molomolo.
19 Ef iti’imaim it boro tanaso’ob it i anababatun turobe nowan. Naatu God nanamaim boro koufair tanab tanabat.
20 — ausente —
20 It dogorot wanawanan abisa kakafin esisinaf boro tanaso’ob, baise God i ra’at dogorot ata naniyan nasair. Imih abisa kakafin tasisinaf etei i so’ob.
21 Nanga pulu lemo yamboma, olionga konopumane ‘I siku i siku tengime teko kenjengi.’ ni naa níngi liemo ‘Olio Pulu Yemone uluri naa temba.’ nimbu pilipu yunge kumbikerena mini wale paa naa mundupu we molomolo.
21 Isan imih au ofonah, dogorot ana naniyan men nabi’afiyit, God nanamaim boro koufair tanab. Naatu abisa takokok isan yoyobanamaim tanifefeyan boro nitit.
22 Kanu kinie, yuni “Teai.” nirimu mele pilipu lipu tepo, yu kanopa peanga kanolemo uluma tepolie yundu “Si.” nimbu mawa temolo melema pali yuni simbe limulú.
22 Abisa isan tanifefeyan boro tanab, anayabin ana ofafar tabobosiyasiyar, naatu abisa tasisinaf i yan esisisir.
23 Yuni “Teai.” nirimu mele i sipe: “Nanga Malo Yesusi Kirasi ou terimu, kinié manda temba mele* ‘Paa sike aku terimu, paa sike aku manda temba.’ ningu tondolo munduku pilku yu monjiku pilku,** yuni ‘Eneno anju yando konopu monjei.’ nirimu mele aku siku teai.” nirimu.
23 Naatu iti i ana obaiyunen tur, Natun Jesu Keriso wabinamaim tanitumatum naatu taniyabowbonen, iyunit eo na’atube.
24 Yambo Pulu Yemone “Teai.” nirimu mele pilku liku telemele yamboma pali ene Pulu Yemo kinie tapu toko molemele, yu ene kinie tapu topa molemo.* Yuni yunge Minimu olio sirimu akumunge ‘Yu olio kinie tapu topa molemo.’ nimbu pilimolo.
24 Sabuw iyab God ana ofafar tebobosiyasiyar, God i wanawanahimaim ema’am, na’atube i wanawananamaim tema’am. Anayabin aki God Anun Kakafiyin biti’imaim a so’ob, God aki wanawananamaim ema’am.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar 1 João 3, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.