1 Coríntios 7

Umbu-Ungu No Penge NT (UBU_NOP) vs NVI

Sair da comparação
NVI Nova Versão Internacional
1 Kinié enene na pepá toko sikulie walsiku piliringi ungumanga pundu topo niembo:* ⸤Ungu te walsiringimunge i nikiru:⸥ Ye te ambo naa limo akumu papu.
1 Quanto aos assuntos sobre os quais vocês escreveram, é bom que o homem não toque em mulher,
2 Nakolo ⸤ye ambo naa lili marene⸥ amboma kinie wapora toko andolemele kene yema yu mele mele ambo liku, amboma yu mele mele ye pangi.
2 mas, por causa da imoralidade, cada um deve ter sua esposa, e cada mulher o seu próprio marido.
3 Ambo tene yunge yemondo “Pea peambili.” nimbé kinie yemone “Kapola. Pea peambili.” nipili. Aku sipela, ye tene yunge ambomondo “Pea peambili.” nimbé kinie ambomone “Kapola. Pea peambili.” nipili.* Akumu ambo yetolonga ulu pulu te kanumu. Ye puli ambomone yunge kangimu yuyu mindi naa nokolemo; yunge kangimu menu yemongala. Aku sipela ambo lili yemone yunge kangimu yuyu mindi naa nokolemo; yunge kangimu menu ambomongala. ⸤Akumunge ambomone molo yemone “Pea peambili.” nimbé kinie “Molo.” ningilí aulke te naa lemo.⸥
3 O marido deve cumprir os seus deveres conjugais para com a sua mulher, e da mesma forma a mulher para com o seu marido.
4 — ausente —
4 A mulher não tem autoridade sobre o seu próprio corpo, mas sim o marido. Da mesma forma, o marido não tem autoridade sobre o seu próprio corpo, mas sim a mulher.
5 Ambo yetolo we molembele kinie yemone molo ambomone menundu “Teluna peambili.” nimbé kinie menuni “Molo.” nimbé kapola naa temba nakolo eltene konopu teluna pupili molkololie “Wale mare teluna naa pepolo, kanu walemanga Pulu Yemo kinie ungu nimbu mawa tepo molambili.” ningu, ningu panjikululie kanu walemanga teluna naa pengele kinie uluri molo. Pe “Teluna naa peambili.” ningu, ningu panjingilí walema pora nimbé kinie ‘Wale aisili “Molo.” nimbulu teluna naa pembolo kinie Setenene* olto omba kondi tomba kinie kangimu nokopo naa konjimbulúnje.’ ningulu altoko teluna peangili.
5 Não se recusem um ao outro, exceto por mútuo consentimento e durante certo tempo, para se dedicarem à oração. Depois, unam-se de novo, para que Satanás não os tente por não terem domínio próprio.
6 Nane aku nikirumu ‘Ene lipu taponjembo.’ nimbu nikiru. ‘Enene ⸤ye puku ambo liku⸥ teangi.’ nimbe ungu mane aku sipe te naa pelemo.
6 Digo isso como concessão, e não como mandamento.
7 Nakolo nane ‘Peanga.’ konopu lekero mele i sipe: ‘Na ⸤ambo naa lipu⸥ we angilio mele yamboma aku siku yema ambo naa liku, amboma ye naa puku, telemelkanje papu.’ konopu lekero. Nakolo Pulu Yemone ⸤yuyu konopuni pilipelie⸥ yamboma tondoloma yu mele mele moke tepa silimo. ‘Yambo te ulu te tepili.’ nimbe tondolo te sipe, ‘Yambo te ulu te tepili.’ nimbe tondolo te sipe, aku sipe tondoloma yu mele mele moke tepa silimo limele.*
7 Gostaria que todos os homens fossem como eu; mas cada um tem o seu próprio dom da parte de Deus; um de um modo, outro de outro.
8 Ambo ye naa pulime kinie, ye ambo naa lilime kinie, ambo wayema kinie, nane enendo i sipu nikiru: ‘Na ambo naa lipu we angilio mele ene aku siku we angilíngi liemo papu.
8 Digo, porém, aos solteiros e às viúvas: é bom que permaneçam como eu.
9 Nakolo ye mare ‘Ambo te pea pelembelkanje paa papu.’ konopu lemele yema ambo língi liemo papu. Ambo mare ‘Ye te pea pelembelkanje paa papu.’ konopu lemele amboma ye púngi liemo papu. Kangimuni aku siku wakane kolko aku siku tengendo mindi konopu kimbu siku molonge kinie paa kapola molo. Aku tenge yamboma yema ambo liku amboma ye puku tenge kinie papu.’ nikiru.
9 Mas, se não conseguem controlar-se, devem casar-se, pois é melhor casar-se do que ficar ardendo de desejo.
10 Ambo yemando nane ‘Ulu te teangi.’ nimbu ungu mane te sikiru. Akumu sike na nanu naa nimbu sikiru. Nimbú tekero akumu Ailimunge ungu mane te. ⸤Akumu i sipe:⸥ ‘Ambomane enenga yema munduku naa keleangi.
10 Aos casados dou este mandamento, não eu, mas o Senhor: que a esposa não se separe do seu marido.
11 Molo ambo te yunge menu yemo sike mundupe kelemu liemo ye te naa pupe kamu we molopili. Molo ‘Altopo ye pambo.’ konopu lemu liemo yunge yemo molombana kelepa pupili, konopu teluna pupili molangili. Yema enenga amboma “Pai.” ningu naa makorangi.’ nikiru.
11 Mas, se o fizer, que permaneça sem se casar ou, então, reconcilie-se com o seu marido. E o marido não se divorcie da sua mulher.
12 Ambo ye marendo nane i sipu pilipulie nikiru: ‘Kirasinge ye te yunge ambo limomo ‘Kirasinge ungumu sike.’ nimbe naa pilimo ambomo molemo nakolo ‘Teluna molambili.’ nilimo liemo kanu yemone yunge ambomondo “Pui.” nimbe naa makoropili. Kirasinge ambo te ye pulimo yemo ‘Kirasinge ungumu sike.’ nimbe naa pilimo yemo molemo nakolo ‘Ambomo kinie tapu topo molombolo kinie peanga.’ konopu lemo liemo ambomo yunge yemo mundupe kelepa naa pupili.’ nikiru. (Aku nikirumu nanu konopuni pilipulie nikiru. Ailimuni ungu te nimuna pilipulie naa nikiru.)
12 Aos outros eu mesmo digo isto, e não o Senhor: se um irmão tem mulher descrente, e ela se dispõe a viver com ele, não se divorcie dela.
13 — ausente —
13 E, se uma mulher tem marido descrente, e ele se dispõe a viver com ela, não se divorcie dele.
14 ⸤Nane aku nikirumunge pulumu i sipe:⸥ ⸤Kirasinge⸥ ambo tenga yemo ‘Kirasi sike.’ nimbe naa pilimo yemo Pulu Yemone kanopalie ambomo kinie teluna molembelemonga yemo kepe kanopa sewe anjimbela. ⸤Kirasinge⸥ ye tenga ambomo ‘Kirasi sike.’ nimbe naa pilimo ambomo Pulu Yemone kanopalie yemo kinie teluna molembelemonga ambomo kepe kanopa sewe anjimbela. Aku sipe naa kanolkanje eltenga ambolangoma kepe kanopalie ‘Ene kalaro mololi ambolangoma. Nanga molo.’ nimbe kanolka. Nakolo ⸤Kirasinge ambomanga yema kinie Kirasinge yemanga amboma kinie kanopa ‘Nanga yambo kake telime.’ nimbe kanolemomonga⸥ enenga ambolangoma kepe kanopalie ‘Nanga ambolango kake telime.’ nimbe kanolemola.
14 Pois o marido descrente é santificado por meio da mulher, e a mulher descrente é santificada por meio do marido. Se assim não fosse, seus filhos seriam impuros, mas agora são santos.
15 Nakolo ‘Kirasi sike.’ ningu naa pilimele amboma kinie yema kinie yu mele mele konopuni pilkulie “Pui.” ningu makoronge kinie molo eneno ulsu pulimele liemo pipi siku “Molo.” naa niengi. Aku tengi liemo ‘Kirasi sike.’ ningu pilimele yema kinie amboma kinie enenga menupili kinie ‘ka ulkena mele peangi.’ nimbe ungu mane te naa pelemo kene pangi we siye kolangi. Pulu Yemone “Taka lelko molangi.” nilimomonga ⸤“Teluna naa molamili.” níngi liemo karaye teko “Teluna tapu topo molamili.” naa niengi.⸥
15 Todavia, se o descrente separar-se, que se separe. Em tais casos, o irmão ou a irmã não fica debaixo de servidão; Deus nos chamou para vivermos em paz.
16 Kirasinge ambo tene ‘Nanga yemo konopu alowa tepa Kirasinge yemo molombanje.’ nimbe yemo kinie taka lepa molopili. Kirasinge ye tene ‘Nanga ambomo konopu alowa tepa Kirasinge ambomo molombanje.’ nimbe ambomo kinie taka lepa molopili. ⸤Taka lelko molonge kinie ulu te wendo ombá mele ene naa pilimele kene ungu te naa ningu taka lelko molangi.⸥
16 Você, mulher, como sabe se salvará seu marido? Ou você, marido, como sabe se salvará sua mulher?
17 ⸤Ungu pulu te pilipulie nikiru akumu i sipe:⸥ Pulu Yemonga yamboma naa moloringi kinie ou Ailimuni mako topa ‘Aku siku molangi.’ nirimuna enene yu mele mele aku siku molangi Pulu Yemone ‘Ene nanga yamboma molangi wai.’ nirimu mele kinié kepe Pulu Yemonga yamboma molkolie aku sikula molangi. Aku ungu manemo Kirasinge yambo talapema* pali nimbu silio.**
17 Entretanto, cada um continue vivendo na condição que o Senhor lhe designou e de acordo com o chamado de Deus. Esta é a minha ordem para todas as igrejas.
18 ⸤I sipu mele nikiru:⸥ ⸤Pulu Yemone⸥ ‘Nanga yemo molani oi.’ ou naa nipili kanu yemo ⸤Juda yemo molemomonga yu⸥ kangi te kopisili ye te* molomu liemo kapola Pulu Yemone ‘Nanga yemo molani oi.’ nimbé kinie yuni ‘Kangi kopisili yemo molio mele naa molambo kene kangimu tepo mimi teambo.’ naa nipili. Molo ye te kangi te naa kopisili ye te molopili Pulu Yemone ‘Nanga yemo molani oi.’ nimu liemo yu altopa ‘Kangi kopisili ye te molambo kene kangi te kopisiembo.’ naa nipili.
18 Foi alguém chamado sendo já circunciso? Não desfaça a sua circuncisão. Foi alguém chamado sendo incircunciso? Não se circuncide.
19 Kangi kopisilimele ulumuni uluri naa telemo; kangi naa kopisilimele ulumuni uluri naa la telemo. Pulu Yemone “Teai.” nilimo unguma pilku liku telemele aku ulumu mindi tondolo te pelemo. Akumu mindi Pulu Yemone kanopa yamboma apurulimo.
19 A circuncisão não significa nada, e a incircuncisão também nada é; o que importa é obedecer aos mandamentos de Deus.
20 Aku kene Pulu Yemone ‘Ene nanga yamboma molangi wai.’ ou naa nipili moloringi mele kinié yunge yamboma molkolie aku siku molangi.
20 Cada um deve permanecer na condição em que foi chamado por Deus.
21 ⸤Aku sipu nikirumunge ungu pulumu i sipe:⸥ Nu kongono we tenjili kendemande yambo te molani Ailimuni ‘Nanga yambomo molani oi.’ nirimuye? Aku siku molorunumunge nunge konopuna umbuni te naa pepili. ⸤Aku siku we teko molonu liemo uluri molo.⸥ Molo nu kendemande kongono naa teko we moloni aulke te wendo omu liemo kapola nu aku siku wendo puku we molani.
21 Foi você chamado sendo escravo? Não se incomode com isso. Mas, se você puder conseguir a liberdade, consiga-a.
22 Yambo te kongono we tenjili kendemande te molopili Ailimuni ‘Nanga yambomo molani oi.’ nimu liemo kinié yu Ailimunge we mololi yambomo molemo;* kendemande kongonomo naa tenjipe we molopili Pulu Yemone walsirimu yambomo kinié yu Kirasinge kendemande kongono tenjili yambomo molemo kene ⸤kendemande molemele yamboma konopuna umbuni te naa pepili molangi⸥.
22 Pois aquele que, sendo escravo, foi chamado pelo Senhor, é liberto e pertence ao Senhor; semelhantemente, aquele que era livre quando foi chamado, é escravo de Cristo.
23 Pulu Yemone ene ⸤pali⸥ mele paa aili tene topo topa lirimu* kene ene yambo tenga kendemande kongonomo naa tenjengi.**
23 Vocês foram comprados por alto preço; não se tornem escravos de homens.
24 Angokeme, Pulu Yemone ou olio naa walsipili molorumulu mele kinié aku sipu Pulu Yemone olio lipe taponjipe nokopili aku sipu molamilila.
24 Irmãos, cada um deve permanecer diante de Deus na condição em que foi chamado.
25 ⸤Ene pepá toko na sikulie, ambo ye naa pulimelema kinie ye ambo naa limelema kinie tenge mele walsiku piliringi mele kinié ungu te niembo:⸥ aku walsikimilimunge ungu te Ailimuni olio mane naa sirimu. Nakolo nanu konopuni pilipulie ‘Teangi.’ konopu lekero mele niembo. Nimbú kinie Pulu Yemone na kondo kolopalie ‘Ungu sikema mindi andoko mane si.’ nimbe na tondolo sirimumunge kinié nimbú mele pilkulie ‘Sike nikimu.’ ningu pilíngi liemo manda.
25 Quanto às pessoas virgens, não tenho mandamento do Senhor, mas dou meu parecer como alguém que, pela misericórdia de Deus, é digno de confiança.
26 ⸤Na konopu lekero mele kanu yamboma enendo niembo:⸥ ‘Kinié walemonga umbuni aisili wendo olemomonga ⸤ambo ye naa puku ye ambo naa lili⸥ yamboma ou molemele mele pe aku siku we molongi liemo papu.’ konopu lekero.
26 Por causa dos problemas atuais, penso que é melhor o homem permanecer como está.
27 Nu ambo lirinu liemo ‘Ambomo pupili.’ nini aulke te naa koroyo. Molo nu ambo naa lili ye te molonu liemo ‘Ambo te liembo.’ ningu konopu liku naa mundeni.
27 Você está casado? Não procure separar-se. Está solteiro? Não procure esposa.
28 Molo nu ambo linu liemo ulu pulu keri te naa teleno. Ambo wenepoma ye púngi liemo akumu ulu pulu keri te naa la telemele. Nakolo ‘Amboma ye puku yema ambo lingí kinie ene kinie umbuni aisili wendo ombá.’ nimbu pilipulie ‘Aku ulu umbunime ene kinie wendo naa opili kene aku siku naa tengi liemo papu.’ nimbu nikiru.
28 Mas, se vier a casar-se, não comete pecado; e, se uma virgem se casar, também não comete pecado. Mas aqueles que se casarem enfrentarão muitas dificuldades na vida, e eu gostaria de poupá-los disso.
29 Angokeme, nane nikiru mele i sipe: Walema nondopa pora nimbé tekemo kene wale wallotolo pekemo aku walemanga ye ambo lilimene ambo naa lili yema mele molangi.
29 O que quero dizer é que o tempo é pouco. De agora em diante, aqueles que têm esposa, vivam como se não tivessem;
30 Yambo kola telemelema kola naa teli yamboma mele molko, konopu siku molemele yamboma konopu naa siku molemele yamboma mele molko, melema topo toko limele yamboma yambo melema naa nosiku we molemele yamboma mele molko,
30 aqueles que choram, como se não chorassem; os que estão felizes, como se não estivessem; os que compram algo, como se nada possuíssem;
31 ma koleana melemane uluma telemele yamboma aku melema konopu kimbu siku naa molangi. Ya ma koleamo kinie melema kinie, kinié lemo kanolemolo melema, pora nimbé tekemo, ⸤altopa konde te wendo ombá tekemo kene aku sili yamboma mele molangi⸥.
31 os que usam as coisas do mundo, como se não as usassem; porque a forma presente deste mundo está passando.
32 ‘Mele aisilini enenga konopuma kundupe memba naa andopili.’ konopu lepolie ⸤aku sipu nikiru⸥. Ye ambo naa limomone Ailimuni kanopa peanga kanolemo uluma mindi tembando konopu kimbu silimo. ‘Ailimuni konopu sipili.’ nimbelie aku uluma mindi tepa molemo.
32 Gostaria de vê-los livres de preocupações. O homem que não é casado preocupa-se com as coisas do Senhor, em como agradar ao Senhor.
33 Nakolo ambo limo yemone ya ma koleamonga melema konopu kimbu sipe, ‘Ambomo konopu sipili.’ nimbe yu kanopa peanga kanomba uluma pilipe tepa molemo.
33 Mas o homem casado preocupa-se com as coisas deste mundo, em como agradar sua mulher,
34 Aku telemomonga yu konopu talo tepa lipe mundulimo. Ambo ye naa puli molemelema kinie ambo wenepoma kinie enene Ailimunge uluma mindi konopu kimbu siku molemele. Enenga kangikundu kepe minikundu kepe ‘Ailimunge mele kake telimu lepili.’ ningu molemele. Nakolo ambo ye pulimene ya ma koleamonga melema konopu kimbu siku, ‘Yema konopu siengi.’ ningu enenga yema kanoko peanga kanonge uluma teko molemele.
34 e está dividido. Tanto a mulher não casada como a virgem preocupam-se com as coisas do Senhor, para serem santas no corpo e no espírito. Mas a casada preocupa-se com as coisas deste mundo, em como agradar seu marido.
35 Nane ‘Ene molko konjiku, umbuni te naa pepili molangi lipu taponjembo.’ nimbu “Aku siku teangi.” nimbu nikiru. Enenga ulu tenge aulkemo pipi simbundu naa nikiru. ‘Alieli Ailimunge uluma mindi konopu kimbu siku teko, ulu sumbi nilime mindi teangi.’ nimbu aku sipu nikiru.
35 Estou dizendo isso para o próprio bem de vocês; não para lhes impor restrições, mas para que vocês possam viver de maneira correta, em plena consagração ao Senhor.
36 ⸤Aku sipe nakolo⸥ ye te ambo wenepo te kanopalie ‘Aku ambo wenepomo limbu.’ nimbe ou nimbe panjipelie pe ⸤Kirasinge yemo molopalie⸥ konopu alowa tepalie ‘Naa liembo mangali aku tembo kinie ambomo tepo kenjimbunje.’ nimbe pilipelie ambomo limu liemo uluri molo. Molo yunge konopumuni ‘Ambomo paa lilke.’ konopu lemu liemo yu ambomo paa kamu lipili.* Ambo kanumu kamu limu liemo aku tembamo ulu te tepa naa kenjimbe.
36 Se alguém acha que não está tratando sua filha como é devido e que ela está numa idade madura, pelo que ele se sente obrigado a casá-la, faça como achar melhor. Com isso não peca. Deve permitir que se case.
37 Molo ye tene ‘Ambo wenepomo paa naa limbu.’ nimbe yunge konopumuni tondolo mundupe pilimu liemo, ‘Ambomo paa lipili.’ ningí aulke te naa lemu liemo, yuni yunge kangimuni waka lembamo yuyu manda mimi sipe nokomu liemo, kapola, yuni ambomo naa limbe kinie yu kepe ulu akumu tepa konjimbela.*
37 Contudo, o que se mantém firme no seu propósito e não é dominado por seus impulsos mas domina sua própria vontade, e resolveu manter solteira sua filha, este também faz bem.
38 Aku liemo ye tene ‘Ambo wenepo te lipili.’ ningu ou ningu panjingímu kamu limu liemo akumu tepa konjilimola. Nakolo ye tene ‘Ambo wenepo te lipili.’ ningu ou ningu panjingímu naa limu liemo ⸤Ailimu manjipe pilipe lipe molombamonga⸥* akumu paa ulu olandopa peangamo.**
38 De modo que aquele que dá sua filha em casamento faz bem, mas o que não a dá em casamento faz melhor.
39 ⸤Ungu mane te i sipe mele pelemo:⸥ Ambo tenga yemo ou naa kolomba kinie yu yemonga menu molemo, pe ye te lupe manda naa pumbe. Nakolo menu yemo kolomba kinie ‘Ye te lupe pambo.’ konopu lemu liemo yu manda pumbe.* ‘Ye te lupe naa pupili.’ ningu pipi singí aulke te molo, nakolo yu ye pumbemo ‘Ailimu sike.’ nimbe tondolo mundupe pilimbe ye te pupili.**
39 A mulher está ligada a seu marido enquanto ele viver. Mas, se o seu marido morrer, ela estará livre para se casar com quem quiser, contanto que ele pertença ao Senhor.
40 Nakolo na nanu i sipu pilkiru: ‘Yu kelepa ye te naa pumu liemo yu paa olandopa konopu sipe molomba.’ konopu lekero. Aku nikirumu ‘Pulu Yemonga Minimuni na “aku siku ni.” nikimuna pilipulie i ungumu ene nimbu sikiru.’ konopu lekero.
40 Em meu parecer, ela será mais feliz se permanecer como está; e penso que também tenho o Espírito de Deus.

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar 1 Coríntios 7, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.