1 Coríntios 1
Umbu-Ungu No Penge NT (UBU_NOP) vs AAI
1 Na Pollo, Pulu Yemone na walsipe mako torumuna Kirasi Yesusini “Nanga kongonomo tenjipui.” nimbe lipe mundurumu yemo,* na kinie olionga ⸤Kirasinge ungumu pilili⸥ angenu Sositenisi pea molopololie i pepámo topo sikiru.
1 Ayu Paul God ana kokomaim eafu atit Keriso Jesu ana Tur abarayan amatar taituwa Sosthenes airi.
2 Pulu Yemonga yambo talape kolea aili Korini molemelema,* Kirasi Yesusi kinie tapu toko molemelena Pulu Yemone “Nanga yambo manjiku molko yambo kake tepili molangi wai.” nirimu yamboma, ene kinie koleamanga pali olionga Aili Yesusi Kirasinge imbimu** ambolko ola linjiku popo tolemele yamboma kinie, ene pali ⸤i pepámo topo sikiru⸥. Ailimu olionga kepe enenga kepe pali Ailimu.
2 God ana Ekaleisia nati Corinth wanawanamaim kwama’am, iyabowat afa’af kwabai kwatit Keriso Jesu wanawananamaim kusouwi God ana sabuw kakafiyih kwamatar kwama’am, naatu sabuw efan tata’amaim iyabowat it bairit taikofan ata Regah Jesu Keriso wabinamaim tao takwakwafir auman.
3 Olionga Lapa Pulu Yemo kinie Aili Yesusi Kirasitolone ene we kondo kolkolo, ‘Ene konopu pe nipili taka lelko molangi.’ niengili.
3 Manaw kabeber, tufuw, Tamat Godane naatu ata Regah Jesu Keriso’one kwa etei isa nama.
4 Ene Korini yamboma Kirasi Yesusinge yamboma molemelena Pulu Yemone ene we kondo kolopa tepa konjirimumunge nane Pulu Yemondo alieli “Ange.” nimbu molio.
4 Ayu mar etei kwa isa God merarayow abitin, anayabin Keriso Jesu wanawananamaim God manaw kabeber bit isan.
5 Nane enendo Kirasi manda telemo temba mele temane peangamo topo sirindu unguma ‘Sike.’ ningu tondolo munduku pilku liringine ene kinie ulu peangama wendo orumu. Kirasini enenga nimbe tenjirimumunge Pulu Yemone yunge unguma enene ningu konjingí tondolomo kinie, yunge ungumanga puluma pilku konjingí tondolomo kinie, sirimuna kanu tondolotolo kinie we tondoloma pali ene kinie pepili molemele.
5 Naatu i wanawananamaim kwa i kwana ef tata’ane totobuyoy wairaf kwamatar, a turamaim naatu not rerekabamaim sawar etei kwaso’ob.
6 — ausente —
6 Anayabin ayu Keriso isan ao’orereb i kwa wanawanamaim matar ebiturobe.
7 Aku siku molemelena ene Aili Yesusi Kirasi omba mona angilimbemonga konopu siku nokoko molemele kinie Mini Kake Telimunge tondoloma pali yuni sirimu ene kinie pelemo.
7 Isan imih kwa ata Regah Jesu Keriso na bairerereb isan kwama kwakakaif wanawanan, men kafa’imo ayub ana baigegewasin ta kwasasa’irimih.
8 Olionga Aili Yesusi Kirasi ombá walemo wendo ombá kinie ‘⸤Pulu Yemone⸥ mongo simbe ulu te ene kinie naa pepili.’ nimbe yuni ‘Ene alieli enge ningu molangi.’ nilimo mele pe kepe nimbé.*
8 Naatu God boro nabototofari kwanan ana yomanin, saise ata Regah Jesu Keriso nanan ana Veya’amaim kwa boro aur ubar en na’iti.
9 Enendo yunge Malo olionga Aili Yesusi Kirasi* pea “Tapu toko molangi wai.” nirimu Pulu Yemone ulu “Tembo.” nilimoma paa sike telemo. ⸤Ene kinie aku sipe ulu peangama wendo⸥ orumumunge pilipulie ⸤Pulu Yemo kinie alieli ange nilio⸥.**
9 God Natun ata Regah Jesu Keriso ana baita’ayomaim bairi run isan ea’afi i kwanitumitum.
10 Angokeme, olionga Aili Yesusi Kirasinge* imbi lepo ⸤umbuni te ene kinie pelemomonga⸥** ungu te mawa tekero: ‘Ene konopu paa teluna mindi pupili, ungu telumu mindi ningu, kapola kapola molangi. Lupe lupe naa molangi. Ene yambo talape telumu mindi molko konopu telumu pepili molangi.’ nimbu mawa tekero.
10 Ata Regah Jesu Keriso ana roubabaruwen fair tafanamaim ayu abifefeyani taitu, abisa isan kwao’o etei kwanibasit, saise kwa wanawanamaim kouseb boro men nama, a not tutufin etei ta’imon namatar kwanama.
11 Nanga angokeme, kerepali ningu irinele teko molemele mele ⸤ambo⸥ Killoinge yambo marene ⸤ongo⸥ na ningu siringi.
11 Taitu, ayu i Chloe tain tuwan afa hina, kwa wanawananamaim kwama kwabigamigam isan hio anowar.
12 Enene telemele nikiru mele niembo: Ene marene ningindu: “Olio Pollo lombili pulimolo.” nilimele. Marene “Olio Apollosi lombili pulimolo.” nilimele. Marene “Olio Pita* lombili pulimolo.” nilimele. Marene “Olio Kirasi lombili pulimolo.” nilimele.
12 Ayu boro iti na’atube anao, kwa ta’ita’imon a tur ta ta kwao, o ta kuo, “Ayu i Paul abi’ufunun,” ta kuo, “Ayu Apollos abi’ufunun,” ta kuo, “Ayu Peter abi’ufunun,” naatu ta kuo, “Ayu i Keriso abi’ufunun.”
13 ⸤Nambemuna aku siku nilimeleye?⸥ Kirasi yu aisiliye? ⸤Na⸥ Pollone ‘Ene lipu taponjembo.’ nimbu unju perana kolonjirinduye? Ene no linjingindu Pollonga imbi lelko no linjiringiye?
13 Keriso i kwatarsisib in kau’ay nanabin matar. Iban Paul onaf afe’en kwa isa morob? Ai Paul bai’ufnuninamih bapataito kwabai?
14 Nane ene Korini yambo mare no naa linjirindumunge yambomane “Olio Pollonga imbine no lirimulu.” manda naa ningímunge ene papu no naa linjirindu. Nane Kiripasi kinie Gayasitolo sike no linjirindu nakolo yambo mare pea molo.
14 Ayu God ana merar ayiy kwa men ta bapataito aitimih, Krisipas naatu Gaius hairi’imo,
15 — ausente —
15 imih men yait ta boro inao, ayu i Paul wabinamaim bapataito abai abi’ufunun.
16 (Sike, mare pea no linjirindula. Sitepanasi kinie yunge ulkena peringi yamboma kinie no linjirindu lemo. ‘Akuma mindi no linjirindu.’ konopu lekero. ‘Mare pea molonje.’ nimbu pilkiru.)
16 (Boro’obo anot Stephanas aawan ana nibur bairi bapataito aitih, baise anotanot men yait ta bapataito aitinimih.)
17 Kirasini na “No linjipui.” nimbe lipe naa mundurumu. Yunge temane peangamo “Toko sinjipui.” nimbe lipe mundurumumunge ⸤na yamboma no linjilipu naa andolio⸥. Kirasinge temane peangamo andopo tombondo yambo pilipe konginjili pelemomane temane lupe lupe tolemele mele na aku sipu naa tolio. ‘Aku sipu tembo kinie Kirasi ⸤kolorumu⸥ unju peramo yunge engemo naa peli none tenjipu, aku unju peramonga tondolomo* topo manie mundumbu.’ nimbu aku naa telio.
17 Anayabin Keriso i men bapataito isan iyafaru’umih, baise tur gewasin binan isan iyafaru, naatu men orot babin maiyow hai tur naatu hai notamaim ana’omih, nati na’atube ana’orerereb Keriso onaf afe’en momorob tur gewasin ana fair boro yabin en namatar.
18 Sike Kirasi kolorumu unju peramonga ungu nilimolomo mindili nongo molko kenjingí aulkena pulimele yambomane ningindu: ‘Uluri molo. Akumunge lipe taponjimbe tondolo te naa pelemo.’ nilimele. Nakolo olio lipe taponjipe mindili nolemelka aulkena wendo lipe yu kinie pea molopo konjimulú aulkena lipe monjimu yamboma olione ‘Unju peramonga ungumu Pulu Yemonga tondolo pelemo ungumu.’ nimbu pilimolo.
18 Anayabin onaf ana tur sabuw kasikasiyih isah i yabin en, baise iyabowat tayayawas isat i God ana fair
19 ⸤Aku siku ningu pilimelemonga⸥ ungu te Pulu Yemonga bokuna molemo, akumu i sipe:nirimu kanumu.*
19 Buk Atamaninamaim eo na’atube:
20 ⸤Pulu Yemone aku sipe pilili yamboma topa manie mundumbe⸥ liemo kinié yambo mare pilipe konginjili pelemo yamboma kinie, Mosisini sirimu ungu manema pilku konjiku yamboma mane silimele yamboma kinie, uluma pali pilkulie kerepali nilimele yamboma kinie, kanu yambomando nambolka nimulúye? Ya ma koleana konopuni tondolo munduku pilimele uluma pali Pulu Yemone aku uluma tondolo te naa pelemo mele naa lipe ora sirimuye? ⸤Aku uluma tondolo te naa pelemo mele lipe ora sirimu kanumu.⸥
20 Bo orot ukwarin rerekabin menamaim ema’am? Orot kirum so’obayan menamaim ema’am? Naatu orot baibasayan ana not gagamin iti tafaram nowan menamaim ema’am? God iti tafaram ana ukwar rerekab botabir na koko’aw mamatar men kwaso’ob?
21 ⸤Akumu nambe tepo pilipulie nikiruye?⸥ Pulu Yemo pilipe konginjili pepili molemomonga ma koleana pilipe konginjili pelemo yambomane yu molopa pilimo mele manda naa pilingí akumunge olione Yesusi kolorumu ungumu nimbu silimolo kanu ungumundu pilipe konginjili yambomane “Aroma toko, ningu kenjikimili.” nilimele ungu akumuni ‘Aku ungumu sike.’ ningu tondolo munduku pilimele yamboma Pulu Yemone lipe taponjipe mindili nolemelka aulkena wendo lipe yu kinie molko konjingí aulkena lipe monjilimo.*
21 Anayabin God ana ukwar rerekabamaim iwa’an sabuw tafaram ana ukwar rerekabamaim hima’am men karam boro hitaso’ob, naatu sabuw iyab iti tafaram ana ukwar rerekab hibaib, iti tur isan yabin en hirouw hio, baise aki onaf isan abibinanumaim God iti tur bai sinaf sabuw hitumatum yawas hibai.
22 Juda yambomane “Pulu Yemone ulu tondoloma telemo mele ulu mare kanamili.” nilimele;* Giriki yambomane ‘Olio pilipe konginjili peangama pepili. Olio ulumanga puluma paa pilipu konjemili.’ ningu mindili siku kongono telemele.
22 Jew hikok ina’inan hita’itin hititurobe naatu Greek sabuw i ukwarerekab hinuwih.
23 Nakolo olione Yesusi unju perana toringi kolorumumunge temanemo mindi andopo topo silimolo. Aku ungumu Juda yambomane ⸤ungumu we pilku ulu tondolo mare naa kanokolie “Aku ungumu⸥ ungu kerimu. Paa kapola molo.” nilimele; Giriki yambomane ⸤ungumu we pilku ungumunge pulumu naa pilkulie⸥ “I ungumu aroma ungumu.” nilimele; nakolo Pulu Yemone Juda yambo mare kinie, Giriki yambo mare kinie ‘Nanga yamboma molangi wai.’ nirimu ⸤pilirimulu⸥ yambomane kanu ungumu pilipulie, ‘⸤Aku ungumuni Pulu Yemone lipe mundupe olio sirimu ye nomi⸥ Kirasimu* molopa telemo mele nimbe silimo ungumu. Yu Pulu Yemonga tondolomo; yu Pulu Yemonga pilipe konginjilimu.’ nilimolo.
23 Baise it i Keriso onaf afe’en hi’onaf momorob isan tabibinan, iti tur Jew sabuw tenonowar i tainih ekuyikuy, naatu Ufun Sabuw tenonowar isah i yabin en.
24 — ausente —
24 Baise Jew sabuw naatu Ufun Sabuw wanawanahimaim iyab God eafih hina yawas hibaib, nati sabuw isah Keriso i God ana fair naatu ana ukwar rerekab.
25 Ma koleana yambo marene ‘Pulu Yemone konopuni pilimo ungu mare aroma topa pilimo.’ nilimele nakolo yuni konopuni aroma topa pilimo mele kepe paa olandopa; yambomane ‘Paa pilipu konjilimolo.’ nilimele mele maniendopa. Pulu Yemone ulu mare telemo kinie yambomane kanokolie, ‘Aku uluma enge te naa pelemo.’ ningu kanolemele nakolo ‘enge te naa pelemo’ nilimele ulumanga tondoloma kepe paa olandopa, yambomane ‘Ulu tondoloma tekemolo.’ nilimele tondoloma paa maniendopa.
25 Anayabin God ana ukwar rerekab hi’itin koko’aw hirouw hio’o, i orot ana ukwar rerekab natabir, naatu God ana ririmin hi’itin hio’o, i orot ana fair natabir.
26 Angokeme, ou Pulu Yemone ‘Nanga yamboma molangi wai.’ naa nipili moloringi mele kinié altoko mimi siku piliengi! Yambomane ene kanokolie ‘Ene aisili pilipe konginjili yamboma moloringi.’ naa niringi. ‘Ene yambo aisili yamboma nokoli engemo pelemo.’ naa niringila. ‘Ene aisili enenga anda kolepama imbi molorumu.’ naa niringila.
26 Taitu, kwa marasika mi’itube kwama’am ana maramaim God ea’afi i kwananot, sabuw hai itininamaim kwa moumur na’in i men not wairafi, men orot faifir, na’atube atufuwamaim men orot gagamih hai rara’ane kwatufuwamih.
27 Nakolo ma koleana yambomane yambo mare kanokolie, ‘Yambo konopu naa peli yambo aroma tolime.’ nilimele yamboma Pulu Yemone mako topa ‘Nanga yamboma molangi.’ nilimo; ‘Yambo enge naa peli yamboma.’ ningu kanolemelema mako topa ‘Nanga yamboma molangi.’ nilimo. ‘Nanga yambomando aku siku ningu pilimele yambo pilipe konginjili pelemo yamboma kinie, ‘Olio enge pelemo.’ ningu pilimele yamboma kinie, pipili kolangi.’ nimbe Pulu Yemone kanu we yamboma mako topa ‘Nanga yamboma molangi wai.’ nilimo.
27 Baise God tafaram ana sawar koko’aw hirarouw, rubinen sabuw not wairafih ibiya’uhuwih. Naatu tafaram ana sawar ririmih hirarouw rubinen, sabuw fairih ibiya’uhuwih.
28 Ya ma koleana imbi naa molemo yamboma kinie, yambomane kanoko keri kanolemele yamboma kinie, yambomane ‘yambo koropama’ ningu kanolemele yamboma kinie, akuma Pulu Yemone mako topa ‘Nanga yamboma molangi.’ nirimu. ‘Yambo imbi molemoma kinie, tondolo pelemo yamboma kinie, aku yamboma we yambo koropama molangi.’ nimbe, kanu we yamboma ‘Nanga yamboma molangi.’ nimbe mako torumu.
28 Abisa tafaram itin yabin en rarouw i rubin bai, naatu abisa tafaram itin gagamin rarouw i gurus.
29 ‘Yambo tene nanga kumbikerena yuyu kapi nimbe yunge imbi ambolopa ola manda naa limbe.’ nimbelie Pulu Yemone kanu sili yamboma mako torumu.
29 Saise men yait ta God nanamaim naora’ara’atamih.
30 Pulu Yemone yuyu ene ‘Kirasi Yesusi kinie pea tapu toko molangi.’ nimbe lipe mundurumuna yu kinie pea molemele kanumu. Pe kinié Pulu Yemone olio pilipe konginjilimu kinie konopuni mimi sipe pilili ulumu kinie silimo akumunge pulumu Kirasi yu. Kirasini ⸤olionga nimbe tenjirimu ulu akumuni⸥ Pulu Yemone olio ‘yambo sumbi nilime molko, nanga yamboma manjiku molko yambo kake telime molangi.’ nilimo. Kirasini tenjirimu ulumuni ‘Ene teko kenjiringimunge molko kenjiku mindi pungí aulkena wendo wangi, ulu pulu kerimene ene altopa naa ambolopili.’ nilimo.*
30 Baise God buwit tana Keriso Jesu wanawananamaim ikofanit naatu sinaf Keriso ata ukwar rerekab matar. Naatu kakafhine rufamit tatit, yamutufurit God ana sabuw kakafiyih tamatar.
31 Akumunge Pulu Yemonga bokuna ungu te nilimo mele mindi teamili. Aku ungumu i sipe:nilimo kanumu mele teamili.
31 Isan imih Buk Atamaninamaim eo na’atube, “Yait nakokok ora’ara’atamih Regah abisa sisinaf tafanamaim nao ra’ara’at.”
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar 1 Coríntios 1, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.