1 Coríntios 14
Umbu-Ungu No Penge NT (UBU_NOP) vs MNT
1 ⸤Yamboma konopu monjili ulu akumu paa olandopa kene⸥* ene yamboma alieli tondolo munduku konopu monjiku molangi. Mini Kake Telimuni tondolo we silimoma ‘Paa liemiliya!’ ningu konopu kimbu siku molangila. Kanu tondolomanga tondolo te olandopa ‘Paa liemili.’ konopu lenge akumu Pulu Yemone ungu umbu tonjilimoma pilku yamboma ningu singí ulumu.**
1 Yabow i ayawasamaim wan nama nabonawiy, naatu dogor wanawanan akok gagamin Anun Kakafiyin usar bai enan akisin kwananuwih kwanab, usar gewasin naatu au gagamin i God ana tur binan ana usar kwanab.
2 Aku nikirumunge pulumu i sipe: ⸤Ene pilimele,⸥ yambo tene ⸤yamboma kepe⸥ yu kepe naa pilimele umbu ungu te we walu lepa ungu te nilimo kinie yuni ungu nilimoma yambomando naa nilimo; yuni nilimo unguma pilimele yambomane kepe manda naa pilingímunge yu Pulu Yemo kinie mindi nilimo kanumu. ⸤Pulu Yemonga⸥ Minimuni ‘Yu aku sipe ungu te nipili.’ nilimomonga yu kinie, yuni walu nilimo unguma pilimele yamboma kinie, ene ungu pulumu naa pilimele, ungu pulu akumu lopi tepa pelemo, Pulu Yemone mindi pilimo
2 Orot yait menan botabir tur ta’amaim eo i men sabuw isah eo, baise God isan eo. Anayabin men yait ta so’ob tur boro nanowar naniyan nab, nati tur i Anun Kakafiyin ana fairane tur anababatun wa’iwa’irin eo.
3 nakolo Pulu Yemone ungu umbu tonjilimoma pilipe yamboma nimbe silimo yambomone yambomando sumbi siku pilingí unguma nilimo akumunge yuni nilimo ungumuni yamboma lipe taponjipe ‘ ‘Sike.’ ningu tondolo munduku pilimele ulumu kamu olandopa tondolo munduku piliengi!’ nimbe, ‘Ene ulu peangama teangi.’ nimbe, ‘Ene umbuni te pemba kinie enenga konopuma tondolo pupili molangi.’ nimbe, lipe taponjilimo.
3 Baise orot yait God ana tur eo ebibinan i sabuw isah eo baibais, koufair, nuhifot ebitih.
4 Yambo tene umbu ungu naa pilimo te walu nilimo kinie yuni yuyu yunge konopumu mindi ‘tondolo pupili.’ nilimo; nakolo Pulu Yemone ungu umbu tonjilimoma pilipe yamboma nimbe silimo ungu akumuni Kirasinge talapena sukundu molemele yamboma pali* lipe taponjipe ‘konopu tondolo pupili.’ nilimo.
4 Yait menan botabir tur ta’amaim eo, nati i taiyuwin ebibais. Baise orot yait God ana tur eo ebibinan, i God ana sabuw tutufin etei ebibaisih.
5 ‘Ene pali umbu ungu lupe lupema walu lemelkanje papu.’ konopu lekero. ‘Leangi.’ konopu lekero nakolo na olandopa ‘Teangi.’ konopu lekeromo ‘Pulu Yemone ungu umbu tonjilimoma pilku yamboma ningu singí kinie paa papu.’ konopu lekero. Yambo tene ungu te lupe walu lepa yamboma mane simbe kinie Kirasinge talapena sukundu maku toko molemele yamboma yuni molo yambo tene ‘Yamboma ungumunge pulumu pilkulie konopu tondolo pupili molangi.’ nimbe kanu ungumu topele topa yando yamboma nimbe naa simu liemo Pulu Yemone ungu umbu tonjilimoma pilku yamboma ningu silimele ulu akumu olandopa, umbu ungu lupema walu lelko yamboma piliengi topele toko naa ningu silimele ulumu maniendopa.
5 Ayu au kok kwa etei mena tabotabir tur ta’amaim kwatao, baise au kok gagamin anababatun i binan ana usar kwatab, anayabin orot yait tur eo ebibinan ana baibais i gagamin. Orot menan ebobotabir i gewasin, baise orot ta nati kou’ay wanawanan tur nabotabir nao ekaleisia etei hinanowar saise boro nibaisih.
6 Angokeme, imu piliei! Na ene molemelena ombolie, umbu ungu naa pilimele te lepolie ungu nimbu silkenje aku telkamone ene manda lipu taponjilkeye? Ene lipu taponjimbundu Pulu Yemone na lipe ora simbe mele ene lipu ora simbu molo Pulu Yemonga ungu marenga ungu puluma ene nimbu simbu molo Pulu Yemone ungu umbu tonjimbe ungu te pilipulie ene nimbu simbu molo ene ungu mare mane simbu. ⸤‘Ene konopu tondolo pupili lipu taponjembo.’ nimbulie umbu ungu naa pilimele te lepolie ene mane naa silke.⸥
6 Naatu taitu, ayu atan kwa ata binanawan ana veya, menau tabotabir tur ta’amaim atao’o na’at boro baibais atit? Baise tur boubuh, not so’ob boubuh, tur binan God biyanane, naatu God ana roube’aten tur ana bow anan, turobe boro imaim nibaisi.
7 ⸤I sipe mele:⸥ Mini naa peli mele marene ungu nilimele kinie ene ungu pulumu nambe teko pilimeleye? Kolape mingi molo gita molo* kanu sili melema ungu silimele kinie aku melemane ungu sumbi siku naa nilimelkanje yambomane aku ungumu nambe teko pilimelkaye? ⸤Manda naa pilimelka.⸥
7 Ef ta iti na’atube, ben hai sawar douduf na’atube hinirabirab, o fik na’atube hinababin kwanekwan orot benayan boro mi’itube naniyan nab naben gewas?
8 Molo ‘Maku toko opa teangi.’ ningulie biyukele mimi siku ungu naa silimelkanje nambe teko ungumu pilkulie opa tengendo maku tolemelkaye? Manda molola.
8 Naatu orot yait tour men ebababin gewas, baiyowayah boro mi’itube hinaso’ob gewas hibobuna baiyow isan?
9 Ene kepe aku sipela. Ene kerena ungumu sumbi siku naa ningu, umbu ungu naa pilimele te lelko yamboma mane singí kinie pe yambomane nambe teko kanu unguma pilingíye? Aku siku telenomonga nuni nunu tenga molkolie nini ungumu yamboma lipe taponjilke mele naa teleno. Ungumu paa we mindi nilino.
9 Ana itinin i ta’imon, o mena nabotabir tur ta sabuw men hisoso’obamaim kuo, sabuw boro mi’itube naniyan hinab o abisa isan kuo? O a tur asir isaroun me yan ere’er.
10 ⸤Akumunge ungu te i nikirula:⸥ ‘Ya ma koleana umbu ungu lupe lupe aisili sike lemele nakolo te naa pilku ungu pulumu naa pepili walu lemele ungu te molo.’ konopu lekero.
10 Tafaram wanawanan tur i moumurih maiyow, naatu nati tur etei i hai yabih auman men ta yabin enamih.
11 Akumunge, yambo tene ungu te lepalie ungu te nimbémo na naa pilimbu kinie kanopalie ‘Yu kolea tenga lupe yere.’ konopu lemba. Nane kepe yunge nimbé ungumu naa pilipulie ‘Yu ye lupere lemo.’ konopu lembo.
11 Isan imih tur nidun anonowar naniyan men abaib ayu i touman orot amatar, nati orot tur oyan isan, naatu tur oyan auman ayu isou touman orot matar.
12 ⸤Ene naa pilimele umbu ungu lupe lupe lemele kinie⸥ ene kepe aku siku telemelela. Pulu Yemonga Minimuni we silimo tondoloma ‘paa liemiliya.’ konopu lemele kene ‘Kirasinge talapena molemele yamboma yunge unguma sumbi siku pilku liku konopu tondolo pupili molonge mele lipe taponjimbe tondoloma lipulie kongono teamili.’ niengi.
12 Imih o yait a kok gagamin i ayubit ana usar ta inab inabow, basit God kwi’fefeyan saise usar menatan o inab ekalesia inabibais boro nit.
13 Akumunge ⸤‘Na tondolo te limbumunge Kirasinge yamboma konopu tondolo pupili lipu taponjembo.’ nimbelie⸥ yambo tene ‘Umbu ungu te naa pilimolo te walu lepo yamboma ungu te niembo.’ nimbelie Pulu Yemo mawa tepalie ‘Ungu nimbumu topele topo yamboma nimbu simbu tondolomo na sieni.’ nipili.
13 Ana’an iti isan sabuw iyab menah ebobotabir, gewasin hinayoyoban, saise tur koubuna isan ana usar auman hinab hinakubuna sabuw hinaso’ob.
14 Na Pulu Yemo kinie ungu nimbundu umbu ungu naa pilio te walu lendu liemo nanga minimuni yu kinie ungu nilio nakolo nanga konopumu ulu te naa tepa we pelemo.
14 Anayabin ayu mena’umaim ayoyoyoban, ayubu auman ibo eyoyoyoban, baise au not men kafa’imo so’ob ayu abisa ao’o.
15 Aku liemo na nambe temboye? ⸤Nane i sipu tembo.⸥ Nanga minimuni ⸤umbu ungu naa pilio te walu lepo⸥ Pulu Yemo kinie sike ungu nimbú nakolo konopuni kepe ⸤umbu ungu piliomo lepo⸥ Pulu Yemo kinie ungu nimbúla;* minimuni sike ⸤umbu ungu naa pilio tene⸥ konana te nimbú nakolo konopuni kepe ⸤umbu ungu piliomone⸥ konana nimbúla.*
15 Ayu boro abisa anasinaf? gewasin ayu i boro ayubu airi anayoyoban, naatu au not auman airi anayoyoban, ayubu airi ew anatabor naatu au not auman airi anatabor.
16 Enene enenga minimene ⸤umbu ungu naa pilimelemane⸥ Pulu Yemo kapi níngi liemo maku toko molemele yambomanga yambo te nuni nini ungumuni Pulu Yemo kinie “Ange.” nini mele sumbi sipe naa pilipelie nambe tepa “Aku nikinu mele tepili.” nimbéye? ⸤Manda naa nimbé.⸥
16 Ayubimaim God ana merar iyi kubobora’ara’ah, orot ta boro mi’itube naso’ob airi God kwanabora’ara’ah, naatu boro mi’itube naso’ob nibasit. Anayabin nati orot i men so’ob o abisa’awat kuo’o.
17 Enene Pulu Yemo kinie “Ange.” ningí mele sike mimi siku ningí nakolo ungu ningímene kanu yambomo ‘Konopu tondolo pupili.’ nimbe lipe taponjimbe ulu te naa temba.
17 Basit o i merarayow gewasin maiyow God kubitin dogor tutufin etei, baise taituwa nati na ebatabat men kubibais.
18 Na umbu ungu naa pilio unguma walu lepo wale aisili ungu nilio, enene umbu ungu naa pilimele unguma walu lelko wale layetolo mele ungu nilimele akumunge nane Pulu Yemo kinie “Ange.” nilio.
18 Ayu i God ana merar ayiy, anayabin ayu menau botabirin tur ta’amaim o isan kwa etei ana tabir.
19 Nakolo ‘Kirasinge talapena yamboma na kinie pea maku topo molemolo kinie yambomane sumbi siku pilingí ungu paa ponjipu* nimbu simbu kinie paa peanga. Umbu ungu naa pilimele te walu lepo yamboma ungu paa sulu tepo** nimbu simbu kinie paa keri.’ konopu lekero.
19 Baise ekalesia hai kou’ay wanawanan ayu tur etei five akisin anao sabuw etei boro naniyan hinab naatu nibaisih, baise menau nabotabir tur 10,000 na’atube anao ana baibais i en.
20 Angokeme, ambolango kangamane konopu lemele mele ene aku siku konopu naa leangi.* Ambolango pamema ulu kerime pilkulie teko molemele mele mindi aku siku ambolango pamema mele molangi.** Nakolo konopu lelko konopu kimbu silimele mele yambo yuma molangi.
20 Taituwau, men kek hai notabe kwananot, men kek sosofabe kwanarerey kwanekwanemih, baise orot babin hai not kwanab tur kwanao.
21 ⸤Umbu ungu naa pilimelema lemelemonga⸥ Pulu Yemonga Ungu Manema Molemo Bokuna* ungu te molemo akumu i sipe:nirimu mele bokuna molemo.
21 Buk Atamaninamaim wanawanan ofafar iti na’atube hikirum,
22 Akumunge, umbu ungu naa pilimele lupe lupema walu lemele aku ulu tondolomone Pulu Yemone enenga makuna molemele yambo mare yunge yambo naa molemele mindili simbe yamboma ene lipe ora silimo. Nakolo Pulu Yemone ungu umbu tonjilimoma pilku yamboma ningu silimele ungumane enenga makuna molemele yambo yunge yambo molemelema lipe ora silimo. Kanu ungumane Pulu Yemonga yamboma naa molemele yamboma naa lipe ora silimo.
22 Menat ebobotabir i men sabuw baitumatumayah hai i’inan, baise sabuw iyab men tibitumatum hai i’inanen, naatu tur binan i sabuw iyab men tibitumatum isah, baise baitumatumayah isah.
23 Aku liemo Kirasinge talapena yamboma pali maku toko molkolie, yambomane pali ungu ningindu umbu ungu lupe lupe naa pilimelema walu lelko molangi Pulu Yemonga ungumu mimi siku naa pilimele yambo mare molo Pulu Yemonga ungumu ‘Sike.’ ningu naa pilimele yambo mare sukundu ongo umbu ungu lupema lelko ungu ningu singíme pilíngi liemo ‘Ene Kirasinge yamboma konopu naa pepa kekelepa toli yamboma molemele.’ ningu naa pilingíye? ⸤Aku siku ningu pilingí⸥
23 Imih ekaleisia tutufin etei hinaru’ay, naatu sabuw etei menah nabotabir tur ta’amaim hinao’o, sabuw afa ufunane hina tema’am, naatu sabuw iyab men tibitumatum boro hinao, “Sabuw tibikoko’aw kwa’itih?”
24 nakolo Pulu Yemone ungu umbu tonjilimoma enene pali pilku ⸤anju yando⸥ makuna yamboma ningu siku molangi ‘Sike.’ ningu naa pilimele yambo mare molo Pulu Yemonga ungumu mimi siku naa pilimele yambo mare ongo pilíngi liemo enene ningu singí ungumane kanu yamboma ene yambo kerime molemele mele lipe ora sipe, enene ‘Olio ulu pulu keri teli yamboma lepamo.’ ningu pilku,
24 Baise orot yait God ana tur eo ebibinan ufun orot baitumatum atin ma enonowar boro dogoron narusib. Anayabin tur abisa nonowar ana kakafih etei hina hibebeyan itan.
25 ene sike konopuna lopi tepa pepili molemele mele ⸤ou naa pilimele⸥ akumu mona lembamonga molemele mele sumbi siku pilingí. Kanu kinie enene ⸤ulu telemelema pilku keri pilkulie⸥ tamalu peko Pulu Yemo popo toko imbi ambolko ola linjikulie ningindu: “Pulu Yemo ene ⸤Kirasinge yamboma⸥ kinie sike pea molemo.” ningí.
25 Ana not wa’iwa’irin ma’am etei tit irerereb naatu boro sun nayowen Regah nakwafir, bebeyanamaim naorereb nao, “Turobe God i kwa wanawananamaim bairi kwama’am!”
26 Angokeme, aku liemo, ene maku toko molkolie nambe teangi niemboye? Ene ⸤Pulu Yemo popo toko kapi ningindu⸥ maku toko molkolie ene yu mele mele ulu mare pemba. Yambo te konana nimbe, yambo te ungu mane te sipe, yambo te Pulu Yemone yu ungu pulu te nimbe silimomo yamboma nimbe sipe, yambo te umbu ungu naa pilimele ungu te walu lepalie ene ungu te nimbe sipe, yambo te kanu ungumu nimbé mele ⸤Mini Kake Telimuni yunge konopukundu nimbe simbe kinie pilipelie⸥ topele topa ene nimbe sipe, ene aku siku teko molonge. Aku ulu tengema ‘Kirasinge talapena yamboma konopu tondolo pupili molangi.’ ningu tenge. ⸤We naa tenge.⸥
26 Taituwau, abisa ao yabin i iti, bora’ara’aten isan kwanaruru’ay ana veya, orot boro ew natabor, orot ta boro ni’obaibiyi, orot ta boro God ana tur naorerereb, orot ta boro menan nabotabir, orot ta boro nati tur nabotabir nakubuna kwananowar, naatu sawar iti etei i ekaleisia wowabin ra’at isan kwasisinaf.
27 Yambo marene umbu ungu naa pilimele unguma lelko ungu mare walu ningindu yambo talo mindi niengili. Molo yambo yepoko ungu mare walu níngi liemo mandanje. Kise molo te pakara paa molo. Enene unguma ningindu walsikale naa ningu, yu mele mele niengi. Ningí kinie ⸤enene ningí mele Mini Kake Telimuni yambo tenga konopuna molopalie nimbe simbe kinie pilipelie⸥ kanu yambomone enenga unguma topele topa yamboma yando nimbe sipili.
27 Menamaim omih orot rou’ab o tounu hinao naatu men tounu nanatabir, naatu tur i orot ta nao nasawar, imaibo ta nao, men auta’imon kwanarahimih, naatu orot ta i nati tur nabotabir nakubuna.
28 Yambo tene umbu ungu lupe te walu nimbé ungumu topele topa yamboma nimbe simbe yambo te naa molomu liemo Kirasinge yamboma maku toko molongena ungu te naa nipili. ‘Pulu Yemo kinie oltolo piliembili.’ nimbe aku ungumu nipili.
28 Baise koubuna’ayan orot nati’imaim men nama’am na’at, orot nati tur eo gewasin ekaleisia wanawanan boro awan nafot, i akisin God hairi’imo hinayoyoban.
29 Pulu Yemone ungu umbu tonjimbema yambo talo molo yepokone pilkulie yando ningu siengi. Kanu unguma yamboma ningu singí kinie we molongemane mimi siku pilku ‘Sike Pulu Yemonga unguri molo we nikimilinje?’ ningu pilku apuruku konjengi.
29 Orot rou’ab o tounu God ana tur hinabinan, naatu hinabibinan wanawanan, binanuyah afa nati tibibinan hai tur hinafufun gewas.
30 ⸤Yambo te aku sipe ungu te pilipelie yamboma nimbe sipe angilipili⸥ Pulu Yemone ⸤makuna molomba⸥ yambo te ungu te umbu tonjimu liemo ou ungu nimbe sipe angilimbe yambomondo ⸤“Na ungu te konopuni pilkirumu niembo.” nimbé kinie⸥ ou nimbe sipe angilimbe yambomo manie molopili, ⸤“Te niembo.” nimbé yambomo ola angilipelie Pulu Yemone yu ungu nimbe simbemo yamboma nimbe sipili.⸥ Pulu Yemone ene telu telu nimbe ungu umbu tonjimbe kinie pilkulie yamboma ningu singíndu ‘Aku ungu nimbu simulúmane yamboma Pulu Yemonga unguma sumbi siku pilku liku, konopu tondolo pupili molangi.’ ningulie yu mele mele manda ningu singí kene liku tere lelko ningu siku naa angiliengi.
30 Naatu nati tur inan wanawanan orot ta kou’ay wanawanan ma’am God ana tur ta boubun na isan birerereb ana veya, nati orot bat ebibinan awan nafot.
31 — ausente —
31 Anayabin kwa ta’ita’imon a veya ti’inu’in na’atube boro kwanabinan, saise sabuw etei boro roube’aten tur hinab hinaso’ob naatu koufair hinab.
32 Pulu Yemone ungu umbu tonjilimoma pilku yamboma ningu silimele yamboma enenga kerema manda nokolemele ⸤akumunge enenga ungu ningí walema wendo ombá kinie ungu pilingíme yamboma ningu singí. Wale te naa lemba kinie ‘We molopo ungu pilkirumu naa niembo.’ ningu manda we molongela.⸥
32 Dinab oro’orot iyab God ana tur hio tibibinan hai tur i hinakaif gewas.
33 Aku nikirumunge pulumu i sipe: Pulu Yemone ⸤yunge talapena yamboma⸥ ‘Konopu lupe lupe pepili teko embambo siku molangi.’ nimbe ⸤tondoloma silimo⸥ yemo naa molemo. Yu ‘Yamboma konopu teluna pupili taka lelko kapola kapola molangi.’ nilimo yemo molemo.* ⸤Tondoloma silimo akumu ‘Yamboma liku taponjengi.’ nimbe silimo.⸥ Koleamanga pali Kirasinge talapena sukundu ⸤Pulu Yemonga⸥ yambo kake telime maku toko molkolie ⸤aku siku⸥ telemele.**
33 Anayabin i men baibikwarisen ana Godamih, baise tufuw ana God. God ana ekaleisia tutufin etei tiruru’ay ana veya,
34 ⸤Makumanga ulu te pea telemele mele enene tenge mele i sipela:⸥ Kirasinge talapena yamboma maku toko molongena ambomane ungu naa niengi. Ungu mane tene ‘⸤Makuna⸥ ambomane ungu naa niengi.’ nilimo kanumu.* ⸤Pulu Yemonga⸥ ungu mane tene ‘Amboma liku ai siku molangi.’ nimbe pelemo mele** pilkulie ambomane makuna ‘Yamboma nokamili.’ ningu naa molko, liku ai siku molangi.
34 Ekalesia wanawananamaim baibin i awah nafot hinama. Baibin isah men baibasit ema’am boro tur hinao, baise ofafar eo na’atube awah nafot orot babahimaim hinanutanub hinama.
35 Amboma ene ungu marenga molo ulu marenga puluma ⸤naa pilkulie⸥ ‘piliemili.’ ningulie enenga ulkendo pukulie enenga yema walsiku piliengi! Makuna sukundu ambo tene ungu te nimu liemo paa kapola naa temba. Aku sipe tembamonga yuni yuyu tepa pipili konjimbe.*
35 Sawar ta isan so’obamih baremaim a’aawah hinibatiyih, anayabin ekaleisia wanawanan baibin tur o isan i biya’ohow ema’am.
36 ⸤Nambe temuye?⸥ ‘Oliolio Pulu Yemonga ungumu ou pulu pulu pilipulie yamboma nimbu sirimulumunge ⸤oliolio kanu ungumunge pulumu pilipulie ‘Teamili.’ konopu lemolo mele papu temolo⸥.’ konopu lekemeleye? Molo ‘Pulu Yemonga ungumu olionga koleana mindi orumuna oliolio mindi pilipu lirimulu.’ konopu lekemeleye?
36 Kwanotanot God ana tur kwa akis biyamaim busuruf? Ai nati tur i kwa akis isa na?
37 Enenga yambo te yu ‘Pulu Yemone ungu umbu tonjilimoma pilipu yamboma nimbu silio yambomo* molio.’ konopu lemu liemo, molo yu ‘Mini Kake Telimuni na yamboma lipu taponjimbu tondolo te sirimuna aku tondolomo na kinie pepili molio.’ konopu lemu liemo, nane ya pepá topo sikirumunge unguma “Sike Ailimuni “Teangi.” nirimu unguma pepána tokomo.” nimbe, nimbe sipili.
37 Orot yait enotanot i God ana dinab orot, naatu God biyanane ayubin ana usar bai ema’am, abisa kwa isa akikirum boro naso’ob, iti i Regah ana obaiyunen tur.
38 Molo kanu sili yambo tene ya “Teai.” nikiru mele naa tepa ⸤“Pepá tokoro unguma Ailimunge ungu manema.” naa nimbe,⸥ siye kolomu liemo yu kepe ⸤“Ailimunge ungu te pilkirumu niembo.” nimbé kinie⸥ yu siye kolko yunge ungumu naa la piliengi!
38 Baise iti tur nanowar nakwakwahir, God boro ibo nakwahir ana tur men nanowar.
39 Aku kene, nanga angokeme, ‘Pulu Yemone ungu te umbu tonjimbemo paa pilipu yamboma nimbu siembo kene ⸤Mini Kake Telimuni aku sipu manda tembo tondolomo sipili.’ ningu⸥ konopu kimbu siku molangi. Nakolo yambo tene ⸤Mini Kake Telimuni aku sipe manda temba tondolomo simbena⸥ umbu ungu naa pilimbe te lepa ungu te nimbé kinie “Nipili.” niengila.
39 Isan imih taituwau, dogor kwanabotawiy God ana tur kwanab gewas kwanabinan, naatu sabuw afa menah botabir teo men kwana’otanih.
40 ⸤Enenga makuna aku siku teangi⸥ nakolo ⸤Pulu Yemo popo toko kapi ningu imbi ambolko ola linjiku konjingindu⸥ ulu tengema pali* taka lelko sumbi siku teko, yamboma teko embambo naa sinjengi.**
40 Baise kwana’itin gewas sawar etei i hai efamaim kwanasinaf naatu kakaf ana efamaim.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar 1 Coríntios 14, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.