Tiago 5
Umbu-Ungu Kala NT (UBU_KAL) vs AAI
1 Eno mele awisili nosilimele yemboma, enondo nimbo tekero ungumu pilieyo. Eno molongena umbune awili mare wendo ombá kene tondolo ru ningu kola teayo!
1 Naatu boun kwa sabuw iyab sawar wairafi kwananowar gewas! Kwaniyababan, fana aumetawat na’in kwanitar kaukuw kwanarerey, anayabin baimakiy gagamin na’in boro isa namatar!
2 Enonga mele awisili nosilimelema purupe lkupendi topa, enonga mulu-wambale mele peangama lkuriniane nomba,
2 A sawar etei boro hinamun, naatu a’ar a faifuw boro ganidor hinaa.
3 enonga kou golloma kinie kou sillipama kinie urelo tolemo. Koume urelo tolemomonga enone teko kenjilimele mele mona lepa, koume urelo tolemomone enonga kangine tepe mele nombá. Mulu ma nondopa pora nimbé tepili eno aku siku mele kande-kandema sukundu sukundu liku we nosilimelekene ⸤tondolo ru ningu kola teayo⸥.
3 A gold a silver kwaya kwatototo etei boro simur hinabow naatu nati sawar boro hina’e’en, biya etei boro wairafabe na’arah nagurus. Baise kwa i boro’ika iti mar yomaninamaim kwama sawar kwaya kwatototo.
4 Mimi siku piliee. Enonga rasi witime inie tondoringi kongono kendemande yema kolo toko melema mimi siku naa kaloringimene tondolo munduku ningendo: “Olio teko kenjikimili.” ningu walsilimele. Enone aku siku walseringi mele Awili Paa Tondolo Olandopa Pelimuni yunge komuni pilipelie ⸤enone kendemande yema teko kenjeringimunge eno pundu tomba⸥.
4 A bowayah oro’orot a masawamaim hibowabow men kwabibaiyanih isan hirerey tegamigam kwanonowar? Nati oro’orot hai rererey i Regah Fairin nowar.
5 Ya ma koleana molkolie mele lupe lupe peangama konopu mondoko ‘Liemili.’ ningu topo toko liku nosiku konopu siku molko, molko kondoringi. ⸤Kongi toko nongendo ‘Kongi akopili.’ ningu langi awisili nopili silimele mele⸥ eno langi paa awisili nongo yembo kapoma molemele nalo kinié toko kondonge walemo wendo okomo.
5 Tafaramamaim a kok abisa etei i karam kwabow kwama kwabiyasisir, forobe biya hikabinitut rabi beyahi isan ana veya kwama kwakakaif.
6 Yembo mare eno-kinie karaye teko ulu keri te naa teko yembo sumbi nilime moloringi yemboma kote tendeko toko kondoringi. Kanu yemboma tongendo amboloringi kinie ‘Naa tangi.’ ningu karaye naa teko we moloringi.
6 Sabuw gewasih asir ubar kwa’itih naatu kwarouw temomorob, men uma tirurukouw.
7 Akumunge, angokeme, ⸤yembomane eno umbunema silimele kinie⸥ Awilimuou naa opili we umbunema meaa. Yembo ponie telemelemane ‘enonga poniena langi peanga te wendo ombá, lipu nomolo.’ ningu nokolemele. ⸤Langi umbu mundukulie⸥ ‘Lo omba ena tepa temba kinie langi ola omba nou lemba.’ ningu taka liku nokoko molemele mele eno pilimele. Eno kepe, ponie telemo yembomone langi umbu panjipelie ‘Langi wendo omba nou lemba kinie nombó.’ nimbe taka lipe nokolemo mele aku siku enonga konopu tondolo pupili umbunema we mengo taka liku molangi. ‘Awilimu yando ombá walemo paa nondopa ombá tekemo kene’ ⸤ningu⸥ aku siku molangi.
7 Taitu, yate nanub kwanama’am Regah nan. Orot masaw bowayan kwana’itin, ana masaw bow bay baiyamur isan yaten nub ma mimiy kumar hairi kakaif bay ebiyaiur na’atube.
8 — ausente —
8 Imih kwa auman na’atube yatenanub kwanabatkikin, anayabin Regah na isan ana veya i na kabom.
9 Angokeme, anjo yando “⸤Pulu Yemonga⸥ yembomane ulu telemelemonga umbunema wendo wendo olemo.” ningu iri toko ungu bulkundu nindiku naa teangi. ‘⸤Pulu Yemonga⸥ kotena naa angiliemili.’ ningu aku siku naa teangi. Kote Pilimbe Yemo nondopa okomo.
9 Taitu, men taiyuw ubar kwanit kwanigamigam, taiyuw ubar kwanit kwanabigamigam God boro nibatiyi, anayabin baibabatiyenayan i a etawan awan ebatabat.
10 Angokeme, Awilimuni ungu umbu tondorumume pilku yemboma ningu siringi yemaneAwilimunge ungu ningu siringimunge ⸤opa puluemane⸥ eno teko kenjeringi kinie tondolo munduku umbunema taka liku meringi mele pilkulie aku siku manda manjiku teangi.
10 Taitu, dinab oro’orot Regah wabinamaim hibibinan isan hibi’akir ana veya i yatehnub hibatkikin, bai’obaiyen nati kwana’itin kwananot.
11 Eno pilimele. ‘Yembo konopu tondolo pupili umbunema we mengo ⸤‘Sike.’ ningu tondolo munduku pilimele mele⸥ munduku siye naa kolemele yemboma eno malo.’ nimbu pilimolo kanumu. ⸤Ou molorumu⸥ ye Jopo tondolo mundupe, yu-kinie umbune wendo orumume we memba molorumu kinie pe Awilimuni ‘Yu kelepa molopa kondopili.’ nimbe ulu mare terimu mele temanemoeno pilimelela. Olio pilimolo, Awilimuni yemboma paa kondo kolopa, ulu telemelemanga pundu topa mindili silke nalo we mundupe siye kolemo kanumu.
11 Nati sabuw i baigegewasinayah tao kwaso’ob. Anayabin yatehnub hibatkikin wainabih. Job bi’akir ana veya yaten nub babatkikin i hio kwanowar, naatu ana yomaninamaim Regah mi’itube isan sisinaf i kwaso’ob. Anayabin Regah i yan bababanin naatu kabeberayan.
12 Nanga angokeme, ulu te kumbi leko tenge mele isipe: Mulu koleana molo ma koleana molo meltenga imbi leko “Paa sike nikiru,” ningu mi naa leangi. Ulu te “Temolo.” ningi liemo paa sike teangi. Ulu te “Naa temolo.” ningi liemo paa sike naa teangi. Kolo toko “E.” ningu ulu te naa tenge molo kolo toko “Molo.” ningulie ulu te tenge kinie ⸤Pulu Yemonga kotena angilinge kinie⸥ ‘Teko kenjeringi kene mindili nangi.’ nimbé.
12 Baise taitu, sawar tafantoro’ot i iti, obaifaro’omih men mar o tafaram wabihimaim kwanao baifaro’omih, o sawar afa wabihimaim kwanao baifaro’omih, sinafumih turobe inao inasinaf o men inasinaf, saise God boro men ubar nit nibatiyimih.
13 Enonga yembo te umbune melemoye? Umbune te melemo liemo ⸤Pulu Yemo⸥ mawa tepili. Enonga yembo te konopu silimoye? Konopu silimo liemo yu konana nimbe ⸤Pulu Yemo⸥ kapi nimbe imbi lipe ola mundundopili.
13 Orot yait kwa wanawanamaim isan yababan emamatar nayoyoban, naatu orot yait ebiyasisir bora’ara’aten ana ew natabor.
14 Enonga yembo te kuru tolemoye? Kuru tolemo liemo Kirasinge talapenamolemele tapu yemawalsipelie ‘Enone yunge ningu ‘⸤Pulu Yemo kinie⸥ ungu ningu ⸤‘Yu altopa kapola molopili.’ nipili.’ ningu⸥ mawa tendekolie Awilimunge imbimu walsikuyunge kangine kopongo wele kandondangi wangi.’ nimbe walsepili.
14 Orot yait kwa wanawanamaim nasasawow Kirisiyan orot ukwarih isah tur niyafar hinan isan hinayoyoban naatu Regah wabinamaim biyan raiy hinisuwei.
15 Kanu kinie walsimbe yema ongolie ‘Pulu Yemone sike temba.’ ningu tondolo munduku pilkulieyu mawa tenge kinie Awilimuni ‘Yunge kurumu pora nipili.’ nimbé kinie yu kelepa kapola molomba. Aku yembomo ulu keri mare temu liemo Awilimuni ‘Manie pupili.’ nimbe siye kolombala.
15 Yoyobanayah baitumatumamaim hinayoyoban orot sawuwin boro nayawas, Regah boro nimisiruw yawas nitin, naatu bowabow kakafih nasisinaf na’at Regah boro nanotawiyen.
16 Akumunge enonga kuru tolemoma ‘pora nipili, konde pamili.’ ningulie eno yu-mele-mele enonga ulu pulu keri telemelema yembomando ningu para siengi, enone enonga ningu ⸤Pulu Yemo⸥ mawa tendangi. Aku tenge kinie ⸤Pulu Yemone⸥ ‘Eno altoko manda molangi.’ nimbé. Yembo konopu sumbi nimbe pelimuni yembo tenga ⸤Pulu Yemo⸥ mawa tendelemo kinie yuni mawa tendelemo mele paa tondolo enge nimbe yembomo paa manda lipe tapondolemo. ⸤Akumunge aku siku Pulu Yemo yembomanga ningu mawa tendenge kinie pilipelie aku sipe tendemba.⸥
16 Isan imih taiyuw wanawanamaim abowabow kakafih turanah matah kwana’e’en, naatu turanah bairi isa kwanayoyoban saise kwa boro yawas kwanab. Orot dogoron mutufurin ana yoyoban i fairin yabin boro namatar.
17 ⸤Aku nikirumunge temane te tambo:⸥ ⸤Pulu Yemone ungu umbu tondorumume pilipe yando nimbe sirimu ye⸥ Illainja yu olio mele ye te molorumu. Nalo yuni ⸤Pulu Yemo kinie⸥ tondolo mundupe mawa tepa “‘Lo naa opili.’ ni.” nirimu kinie ponie yepoko oli talo pakera lo naa orumu.
17 Elijah i orot it na’atube, baise ana not tutufin etei yoyoban, men kok toun tayar, naatu kwamur tounu tafan sumar six na’atube toun men yar.
18 Altopa ⸤“Lo opili.” nimbe⸥ mawa terimu kinie lo kelepa omba poniena langime altopa wendo orumu.⸤Kinié kepe Pulu Yemo aku sipe yembomane mawa tenge mele pilipelie temba.⸥ ‘Mawa Tembo Mele Awilimuni Sike Pilipelie Temba.’ Nimbe Tondolo Mundupe Pilipelie Pulu Yemo Kinie Mawa Temba Mele Pulu Yemone Sike Pilipe Temba Ungu Te
18 Baise iban yoyoban maiye marane toun yar re me yan sawar hikuboubunih hiyen aau himatar.
19 Nanga angokeme, enonga yembo tene ⸤Pulu Yemonga⸥ ungu sikemo mundupe siye kolopa ulsu pumbe kinie enonga yembo tene yu kelepa yando limu liemo
19 Taitu, kwa wanawanamaim orot ta turobe ana yawas nawas kasiy natitit na’at, o ta nati orot inibais namatabir maiye.
20 ⸤tepa peanga temba mele⸥ i siku piliengi: Yembo tene ulu pulu keri teli yembomo tepa kenjilimo aulkena pumbe kinie ⸤kanopalie⸥ ‘Pulu Yemonga ungumu pilipe yunge talapena omba molopili.’ nimbe lipe tapondopa yando limbemonga ulu pulu keri teli yembo mini pali kolka aulkena kelepa limbe. Aku sipe tembamonga ⸤Pulu Yemone⸥ ulu pulu keri awisili mundupe siye kolondomba akumu mimi siku piliengi! ⸤Aku pea nikiru.⸥
20 Iti tur i kwananot. O yait taituwa bowabow kakafin wairafin inibais ana kakafihine inarumutufur namamatabir maiye, nati orot ayubin i morobone iyawas, naatu Regah ana kakafih etei boro nanotawiyen nasawar.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Tiago 5, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.