Tiago 3
Umbu-Ungu Kala NT (UBU_KAL) vs NVI
1 Nanga angokeme, ⸤Pulu Yemone yembomanga ulu telemelema apurupe pilimbe kinie⸥ olio yemboma ⸤yunge ungume⸥ mane silimolo yemanga ulu telemoloma paa tondolo mundupe apurupe pilimbe kene enonga ye mare awisilini ‘⸤Pulu Yemonga ungume⸥ yemboma mane siemili.’ naa niengi.
1 Meus irmãos, não sejam muitos de vocês mestres, pois vocês sabem que nós, os que ensinamos, seremos julgados com maior rigor.
2 ⸤Aku nikirumunge pulumu niembo:⸥ Wale awisili olio ‘ulu ⸤peanga⸥ te temolo.’ konopu lepolie naa telemolo; ‘Ulu keri te naa temolo.’ konopu lepolie telemolo. Aku sipe ulume olio yemboma kinie pali wendo olemo. Yembo tene walsikele kepe ungu keri te naa nilimo liemo kanu yembomo yu yembo paa peangamo, yunge kangime pali manda nokopa kondomba.
2 Todos tropeçamos de muitas maneiras. Se alguém não tropeça no falar, tal homem é perfeito, sendo também capaz de dominar todo o seu corpo.
3 Ungu nikirumunge pulumu isipe mele: Yembo tene ‘Kongi ote te nanga ungumu piliepili.’ nimbe yunge kerena aini te panjindilimo kanu kinie yuni ‘Otemo isipe pupili, isipe pupili.’ nimbe ainimu lipe sumbi sindilimo kinie otemo aku sipe topele topa pulimo.
3 Quando colocamos freios na boca dos cavalos para que eles nos obedeçam, podemos controlar o animal todo.
4 Sipi telemo mele piliengila! Sipime paa mele awilime nalo poporomene kolea lupe marenga topa mundumbe telemo kinie sipimenga sitiyama paa mele kangama nalo sipi kongono telemele yemane ‘Kolea tenga pumolo.’ konopu lekolie sitiyama ambolko pupú tolemele kinie ‘Pumolo.’ nilimele kolea akune pulimo.
4 Tomem também como exemplo os navios; embora sejam tão grandes e impelidos por fortes ventos, são dirigidos por um leme muito pequeno, conforme a vontade do piloto.
5 Aku sipe mele olionga alumbelumu kangimunge mele kangamo nalo yu yuyu kapi nimbe yunge imbi lipe ola mundulimo. Tepe kanga tene kolea awisili kuli-tepe nolemo mele eno piliengi!
5 Semelhantemente, a língua é um pequeno órgão do corpo, mas se vangloria de grandes coisas. Vejam como um grande bosque é incendiado por uma simples fagulha.
6 Alumbelumu tepe mélemola. Olionga kangimenga pali yu mele kelomo nalo yuni ulu pulu keri awisili tepalie kalume pali tepa kalaro mondopa, ⸤akumuni ungu nilimolo ungumene⸥ kuli-tepene koleamanga pali nolemo mele yemboma tepo kenjilimolo. Aku tepemo yu ⸤Pulu Yemone kurumenga nomi Setene lipe mundumbe⸥ tepe koleanawendo omba kalemo tepemo.
6 Assim também, a língua é um fogo; é um mundo de iniqüidade. Colocada entre os membros do nosso corpo, contamina a pessoa por inteiro, incendeia todo o curso de sua vida, sendo ela mesma incendiada pelo inferno.
7 Yembomane kongi kinie kera kinie wambiye kinie takera mele lupema kinie nomu kusana suku molemo melema kinie aku mele lupe lupe awisili liku ‘Aku melemane olionga nimolo ungume pilku teangi.’ ningu mane siku nokolemele,
7 Toda espécie de animais, aves, répteis e criaturas do mar doma-se e é domada pela espécie humana;
8 nalo yembo tene yunge alumbelumu aku sipe manda mane sipe naa nokolemo. Yu ulu keri tembando taka lipe naa pelemo mélemo; yemboma kolemele tomoma mele olionga alumbelune si nimbe pelemo.
8 a língua, porém, ninguém consegue domar. É um mal incontrolável, cheio de veneno mortífero.
9 Alumbelumuni kerena Awilimu olionga Lapamo kapi nimbu imbi lipu ola mundundulimolo; Pulu Yemone yu molemo mele aku sipe terimu yemboma alumbelumuni kepe ‘Molko kenjengi!’ nimbu, nimbu kenjilimolo.
9 Com a língua bendizemos ao Senhor e Pai, e com ela amaldiçoamos os homens, feitos à semelhança de Deus.
10 Kere telune ⸤Pulu Yemo molo yembo te⸥ kapi nimbe imbi lipe ola mundundulimo ungu peangama kinie nimbe kenjilimo ungu kerime kinie wendo olemo. Nanga angokeme, aku sipe ulumu ulu peanga te molo.
10 Da mesma boca procedem bênção e maldição. Meus irmãos, não pode ser assim!
11 Mana no telu pikipe wendo olemona no peanga te kinie no kombili teli te kinie telune wendo naa olemo.
11 Acaso pode sair água doce e água amarga da mesma fonte?
12 Nanga angokeme, unjo piki te unjo ollipi mongo manda tombaye? Molo unjo waene te unjo piki mongo manda tombaye?Aku sipe, no kombili teli tenga no peanga te manda wendo naa ombá.
12 Meus irmãos, pode uma figueira produzir azeitonas ou uma videira, figos? Da mesma forma, uma fonte de água salgada não pode produzir água doce.
13 Enonga yembo te ungume mimi sipe pilipe, yembomanga ulume pilipe apurupe kondopa, pilipe konginjeli pelemoye? Aku sipe telemo yembo te molomu liemo ‘Yembomane yu sike aku sipe yembomo molemo mele ningu kanangi.’ nimbe yunge aulke andopa ulu tembama paa peanga liepili. Yu kara pupe yunge imbi lipe ola naa mundupe, konopuni pilipe kondopa, pilipe konginjeli pelemo ulu peangama mindi tepili. Aku temba kinie yembomane kanokolie ‘yu sike pilipe konginjeli peli yembomo molemo.’ ningu kanonge.
13 Quem é sábio e tem entendimento entre vocês? Que o demonstre por seu bom procedimento, mediante obras praticadas com a humildade que provém da sabedoria.
14 Nalo yembo mare imbi ola molemo molo teko kondolemele molo ulu telemele mele kanokolie ‘Aku siku naa molangi. Aku siku naa teangi. Olio aku sipu molemelanje papu.’ ningu eno-kinie konopu keri panjiku mumindili kolongi liemo aku siku konopuni pilimele mele ‘Tepo kondokomolo. Olio pilipe konginjeli pelemo.’ ningu enono kapi ningu imbi liku ola naa munduku, aku siku kolo toko ungu sikema toko manie naa mundeyo.
14 Contudo, se vocês abrigam no coração inveja amarga e ambição egoísta, não se gloriem disso, nem neguem a verdade.
15 Aku sipe pilipe konginjelimu mulu koleana wendo naa olemo; ya ma koleana wendo olemo. We-konopu-oumenga⸤Pulu Yemonga⸥ Minimu naa molorumume perimu kanu konopumenga wendo olemo; aku sipe ulu wendo olemomanga lapamo depelemo yu.
15 Esse tipo de "sabedoria" não vem do céu, mas é terrena, não é espiritual e é demoníaca.
16 ⸤Aku ungu nikirumunge pulumu isipe:⸥ Yembo mare imbi ola molemo molo teko kondolemele molo ulu telemele mele kanokolie ‘Aku siku naa molangi. Aku siku naa teangi. Olio aku sipu molemelanje papu.’ ningu eno-kinie konopu keri panjiku mumindili kolemele ulume telemele yemboma molemele kinie eno molemelena yemboma konopu telune pupili naa molko konopu lupe lupe pepili molko, marene ulu pulu keri lupe lupema telemele akumunge ⸤‘kanu pilipe konginjelimu mulu koleana wendo naa olemo.’ nikiru⸥.
16 Pois onde há inveja e ambição egoísta, aí há confusão e toda espécie de males.
17 Nalo mulu koleana wendo olemo pilipe konginjeli akumu ⸤lupe⸥. Pulu Yemone pilipe konginjelimu yemboma silimo kinie kanu yembomane i siku telemele: Ulu kumbinemo ulu kake telime telemele. Ulu mare isipela: ‘Yemboma mindili naa siku eno-kinie konopu telune pupili taka liku molko, yemboma-kinie kara naa puku andiki teko taka liku molko, enonga nokoli yemane ungu nilimelema mimi siku pilku teko, yembo mare umbune pelemoma kondo kolko liku tapondoko, we yembo koropama molo kamakoma apurou naa apuruku yemboma kinie pali aku siku teko kondoko, kolo toko ‘Ulu peangama teamili.’ naa ningu, ‘Temolo.’ nilimele mele sike telemele.
17 Mas a sabedoria que vem do alto é antes de tudo pura; depois, pacífica, amável, compreensiva, cheia de misericórdia e de bons frutos, imparcial e sincera.
18 ‘Yemboma konopu telune pupili.’ ningu ulume telemele yembomane poniena langi umbu mele mundulimele. Konopu telune pupili ulume poniena mundulimele kinie yemboma sumbi siku molko ulu peangama tenge ulume poniena wendo ombá.
18 O fruto da justiça semeia-se em paz para os pacificadores.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Tiago 3, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.