Romanos 8

Umbu-Ungu Kala NT (UBU_KAL) vs VC

Sair da comparação
VC Versão Católica
1 AkumungeKirasi Yesusi kinie pea tapu topo molemolo yemboma yembo tene olionga kote pilipe “Teko kenjilimelemonga pundu toko mindili nangi.” manda naa nimbé. ⸤Olionga kote tendenge ulu te naa pelemo.⸥
1 De agora em diante, pois, já não há nenhuma condenação para aqueles que estão em Jesus Cristo.
2 Olio Kirasi Yesusi kinie pea tapu topo molemolomonga konde mololi ulu pulumu pelemo Mini Kake Telimuni olio nokopa, ‘Ulu pulu kerimu kinie kololi ulu pulumu kinie olio nokoringiliselone olio naa nokangili. Molko kondangi.’ nilimo akumunge ⸤yembo tene olio-kinie aku siku ulu te manda naa tepa nimbé⸥.
2 A lei do Espírito de Vida me libertou, em Jesus Cristo, da lei do pecado e da morte.
3 Olionga ou-we-konopu-kerime enge naa perimumunge Mosisini Pulu Yemonga ungu mane sirimumenetondolo naa pupelie olio-kinie temba terimu mele manda naa terimu nalo manda naa terimu mele Pulu Yemone manda terimu. Yunge Malo ‘mana yembomanga ulu pulu kerimenga kolo wangopa kolondopili.’ nimbe mana lipe mundorumu, aku yemo omba olio mana yembo ulu pulu keri teli yemboma mele alierimu.Aku sipe Pulu Yemone ‘Yesusi-kinie ulu pulu kerimu kamu olionga pundu tondopa manie pupili.’ nirimu.
3 O que era impossível à lei, visto que a carne a tornava impotente, Deus o fez. Enviando, por causa do pecado, o seu próprio Filho numa carne semelhante à do pecado, condenou o pecado na carne,
4 ‘Olio ungu manemane ‘I siku i siku sumbi siku teangi.’ nilimo mele olione aku siku kamu teangi.’ nimbe Pulu Yemone ⸤yunge⸥ Malo Yesusi mana manie lipe mundorumu. Olio kinié ou-we-konopu-kerimuni ‘Teaa.’ nilimo mele naa pilipu tepo Mini Kake Telimuni ‘Teaa.’ nilimo mele pilipu telemolo yembomando Pulu Yemone nirimu.
4 a fim de que a justiça, prescrita pela lei, fosse realizada em nós, que vivemos não segundo a carne, mas segundo o espírito.
5 Ou-we-konopu kerimuni ‘Teaa.’ nilimo mele pilku teko molemele yemboma aku konopumuni konopu mondolemo mele mindi konopu kimbu siku molemele, nalo Mini Kake Telimuni ‘Teaa.’ nilimo mele pilku teko molemele yembomane Mini Kake Telimuni konopu mondolemo mele mindi konopu kimbu siku molemele.
5 Os que vivem segundo a carne gostam do que é carnal; os que vivem segundo o espírito apreciam as coisas que são do espírito.
6 Ou-we-konopu-keri pelemomo konopu kimbu sipe molemo yembomo kolomba, nalo yembo te Mini Kake Telimuni yunge konopumu nokolemo-na pilipe molemo yembomo konde molopa konopu pe nipili molomba.
6 Ora, a aspiração da carne é a morte, enquanto a aspiração do espírito é a vida e a paz.
7 Yembo te ou-we-konopu-kerimukonopu kimbu sipe molemo yembomone Pulu Yemonga ungu manema naa pilipe lipe telemomonga yu Pulu Yemo kinie opa puluemo molemo. Kanu yembomo Pulu Yemonga ungu manema manda pilipe lipe temba aulkemo paa naa lemola.
7 Porque o desejo da carne é hostil a Deus, pois a carne não se submete à lei de Deus, e nem o pode.
8 Ou-we-konopu-kerimene ambolemo yemboma Pulu Yemone kanopa peanga kanolemo ulu telu kepe naa telemele.
8 Os que vivem segundo a carne não podem agradar a Deus.
9 Nalo ⸤ibokune tokoromo kanonge yemboma⸥ eno Pulu Yemonga Minimu paa sike konopune molomu liemo Minimuni eno ambolemo-na ou-we-konopu kerimene eno naa ambolemo. Kirasinge Minimu konopune naa molemo yemboma yunge yemboma naa molemele.
9 Vós, porém, não viveis segundo a carne, mas segundo o Espírito, se realmente o espírito de Deus habita em vós. Se alguém não possui o Espírito de Cristo, este não é dele.
10 Sike enonga ulu pulu keri teringime perimumunge enonga kangime kolonge nalo Kirasi enonga konopune molomu liemo kinié eno ulu pulu sumbi nilimu pelemomonga enonga minime konde molonge.
10 Ora, se Cristo está em vós, o corpo, em verdade, está morto pelo pecado, mas o Espírito vive pela justificação.
11 Pe Yesusi kolorumu kinie “Yu lomboropa ola molopili.” nirimumunge Minimu enonga konopune molomu liemo yu ungu aku sipe nirimumuni Kirasi Yesusi topa makinjinderimu kanu Pulu Yemone pe enonga kangime kololi ulu pulumu pelemo kangime “Konde pangi.” nimbéla. Yunge Minimu enonga konopune molemomonga yuni aku temba.
11 Se o Espírito daquele que ressuscitou Jesus dos mortos habita em vós, ele, que ressuscitou Jesus Cristo dos mortos, também dará a vida aos vossos corpos mortais, pelo seu Espírito que habita em vós.
12 Akumunge,angokeme, ⸤olio Pulu Yemonga Minimunge yemboma molemolo akumunge⸥ olio-kinie pundu sike angilimo nalo olionga ou-we-konopu kerimenga pundu paa naa angilimo. Olionga ou-we-konopu kerime ungumu pilipu temolo aulke te naa pelemo.
12 Portanto, irmãos, não somos devedores da carne, para que vivamos segundo a carne.
13 Eno ou-we-konopu-keri pelemomonga pilku teko molongi liemo Pulu Yemone ‘Eno mini pali kolangi.’ nilimo. Nalo ‘Minimuni olio lipe tapondomba kinie yunge tondolomone olio ou-we-konopu-kerimenga ulume kolopili.’ ningu toko kondongi liemo kolkolie eno molko kondoko mindi punge.
13 De fato, se viverdes segundo a carne, haveis de morrer; mas, se pelo Espírito mortificardes as obras da carne, vivereis,
14 Pulu Yemonga Minimuni memba andolemo kinie yuni nilimo mele pilku molemele yemboma Pulu Yemonga ambolangomamolemelemonga ⸤aku siku konde molonge⸥.
14 pois todos os que são conduzidos pelo Espírito de Deus são filhos de Deus.
15 ‘Eno ⸤kelko⸥ ‘Pulu Yemo mini-wale mundupu molamili.’ ningu kelko piliengi!’ nimbe ka kongono silimo mini te naa lsingi, molo. ‘Pulu Yemonga ambolangoma molangi.’ nilimo Minimu lsingi. Kanu Minimuni olio lipe tapondolemomonga olione Pulu Yemondo “Tata.” nimbu walsilimolo.
15 Porquanto não recebestes um espírito de escravidão para viverdes ainda no temor, mas recebestes o espírito de adoção pelo qual clamamos: Aba! Pai!
16 We oliolio pilipu “Tata.” naa nilimolo. Yunge Minimuni olionga minimendo “Eno Pulu Yemonga ambolangoma molemele kene yundu “Tata.” nie.” nilimo kinie aku sipu nilimolo.
16 O Espírito mesmo dá testemunho ao nosso espírito de que somos filhos de Deus.
17 Olio yunge ambolangoma molomulu liemo pe yuni yunge yemboma tepa kondolemo monge-melema “Moke tepo siembo.” nimbelie olio simbela, Kirasi-kinie pea limolo. Nalo we naa simbe. Olio ‘Pe yu pea yunge kolea peangana tapu topo molopo kondamili.’ nimbu kinié Kirasi pea tapu topo mindili nombo molomulu liemo ⸤Pulu Yemone yunge tepa kondolemo moya melema Kirasi simbe limbe kinie olio pea simbe limolola⸥.
17 E, se filhos, também herdeiros, herdeiros de Deus e co-herdeiros de Cristo, contanto que soframos com ele, para que também com ele sejamos glorificados.
18 Na pilio, ‘Pulu Yemonga pa telimu-kinie molopo kondomolo ulu peangama mona lendemba kanu ulume paa olandopa mele; kinié walemanga olio Kirasinge yemboma mindili nombo molemolo ulume paa maniendopa mele.’ nimbu pilio.
18 Tenho para mim que os sofrimentos da presente vida não têm proporção alguma com a glória futura que nos deve ser manifestada.
19 ‘Pulu Yemone ‘Nanga ambolangoma kangi peanga angiliepili na-kinie kamu tapu topo molamili.’ nimbé ulumu kanamili.’ ningu kanongendo Pulu Yemone terimu melema pali nokoko molemele.
19 Por isso, a criação aguarda ansiosamente a manifestação dos filhos de Deus.
20 Sike Pulu Yemone terimu melema pali molko kenjilimele, nalo melema enono ‘Molopo kenjemili.’ ningulie molko naa kenjilimele, molo. ‘Ulu pe wendo ombá ulume kanangi nokoko molangi.’ nimbelie Pulu Yemone yuyu ‘melema tepa kenjepili.’ nimbe terimu.
20 Pois a criação foi sujeita à vaidade {não voluntariamente, mas por vontade daquele que a sujeitou},
21 Pe wendo ombá ulu peangamo kanongendo ⸤yuni terimu melema pali⸥ nokoko molemele akumu isipe: Pulu Yemone olio ‘Tepo kenjembo.’ nimbelie ‘Olio-kinie melema pali kolko purengi.’ nirimu, aku sipe yu olio kepe melema pali ka mele sirimumunge olio-kinie melema pali wendo limbe kinie yunge ambolangoma ulu peangamo liku, molko kondonge mele yuni terimu melema palila kanu ulumu liku molko kondongela.
21 todavia com a esperança de ser também ela libertada do cativeiro da corrupção, para participar da gloriosa liberdade dos filhos de Deus.
22 Olio pilimolo, ‘Amboma ambolango kanoko lingendo mindili nongo perelemele mele Pulu Yemone terimu melema pali aku siku mele mindili noringi, yandopa kinié kepe mindili nongo pereko molemele.
22 Pois sabemos que toda a criação geme e sofre como que dores de parto até o presente dia.
23 Melema mindi molola, olio Pulu Yemone Minimu ou kumbi lepa sipe pe melema pali simbe lipu nosimolo yemboma pea. I kangi sukundu mindili nombo perepo molopolie ulu pulu kerimene olio kundupe ka-mele silimo aku kangimunge olio wendo lipe kangi te lupe, Kirasinge kangimu mele, sipe olio kamu-kumu yunge ambolangoma tepa limbemonganokopo molemolo.’ nimbu pilimolo.
23 Não só ela, mas também nós, que temos as primícias do Espírito, gememos em nós mesmos, aguardando a adoção, a redenção do nosso corpo.
24 ‘Sike kinié umbu kangine sukundu molopolie molopo kenjilimolo. Pe walse kangi te lupe lipu Pulu Yemonga ambolangoma kamu-kumu molamili.’ nirimulumunge Pulu Yemone olio lipe tapondopa mindili nolemela aulkena wendo lsimu.Nalo ‘Isipu kanomolo. Isipu molomolo.’ nimbu pilimolo mele ou kanolemelanje molo ou limelanje ‘Isipu limolo, molo isipe wendo ombá.’ nimbu pilipu nokopo molemela aulke te naa lelka. Yembo nawene melte ou lipe nosipelie ‘Limbo.’ nimbe pilipe nokopa molemoye? Aku naa telemolo
24 Porque pela esperança é que fomos salvos. Ora, ver o objeto da esperança já não é esperança; porque o que alguém vê, como é que ainda o espera?
25 nalo kinié ‘aku sipu limolo, aku sipu molomolo.’ nimbu pilipu ‘Aku walemo wendo ombá.’ nimbu taka lipu nokopo molemolo.
25 Nós que esperamos o que não vemos, é em paciência que o aguardamos.
26 Akumunge ungu te pea pelemo: Olio konopukundu enge naa pelemo kinie Minimuni olio lipe tapondolemola. Olio Pulu Yemo-kinie ungu nimolondo melema kinie, ulume kinie mawa temolo mele naa pilimolola; ‘Yu-kinie nambepo ungu nimolonje?’ nimbu, pilipu sundulimolola kanumu. Olio ⸤aku sipu⸥ pilipu sundupu molemolo kinie Minimuni pilipelie kerena nimolondo mindili sipu kapola naa nilimolo ungume yuni lipe sumbi sipe pilipelie Pulu Yemo kinie olionga nimbe pupe mawa tepa nindilimo.
26 Outrossim, o Espírito vem em auxílio à nossa fraqueza; porque não sabemos o que devemos pedir, nem orar como convém, mas o Espírito mesmo intercede por nós com gemidos inefáveis.
27 Yembo konopumenga sukundu kanolemo Pulu Yemo Minimuni nimbé telemo ungumenga pulumu yuni pilimo. Pulu Yemone ‘Ulume wendo opili.’ nimbe pilimo mele Minimuni pilipelie olio lipe tapondopa olionga mawa tepa popo tondolemomonga Minimuni olionga mawa tendelemo ungumenga pulume Pulu Yemone pilimola.
27 E aquele que perscruta os corações sabe o que deseja o Espírito, o qual intercede pelos santos, segundo Deus.
28 Olio pilimolo, olio Pulu Yemo konopu mondolemolo yemboma yuni ‘eno-kinie konopu lelio ulume teambo.’ nimbe mako topa ‘Pea molamili waa.’ nimbe limo yemboma Minimuni olio ‘Ulu te we wendo opili.’ ni naa nilimo; ‘Olio lipe tapondopa tepa kondomba ulume mindi wendo opili.’ nilimo, akumu olio pilimolo.
28 Aliás, sabemos que todas as coisas concorrem para o bem daqueles que amam a Deus, daqueles que são os eleitos, segundo os seus desígnios.
29 Paa koronga ou Pulu Yemone yunge yembo molongema kanopalie ‘Nanga malo komolayemo yuyu naa molopili, angenupili kinie pea molangi kene’ nimbe ‘Nanga yembo molonge.’ nimbe kanopa mako torumu yemboma ‘Nanga kangomo mele molangi.’ nimbe panjerimu.
29 Os que ele distinguiu de antemão, também os predestinou para serem conformes à imagem de seu Filho, a fim de que este seja o primogênito entre uma multidão de irmãos.
30 Kanu kinie yuni aku sipe nimbe panjipe mako torumu yemboma ‘Nanga yemboma molangi waa.’ nirimu; ‘Nanga yemboma molangi waa.’ nirimu yemboma kanopalie enonga ulu pulu kerime siye kolopa, ‘konopu sumbi nimbe pepili molemele.’ nimbe kanorumu. ‘Konopu sumbi nimbe pepili molemele.’ nimbe kanorumu yemboma ‘Nanga kolea peangana pea tapu topo molopo mele peanga nosilioma pea nosemili wangi.’ nirimu.
30 E aos que predestinou, também os chamou; e aos que chamou, também os justificou; e aos que justificou, também os glorificou.
31 Akumunge Pulu Yemone olio-kinie telemo inikiru mele pilipulie olione nambolka nimoloye? Pulu Yemo aku sipe olionga opa lkeraye molemomonga nawene olio-kinie opa pulue molopa manda topa manie mundumbeye? Tene manda molo.
31 Que diremos depois disso? Se Deus é por nós, quem será contra nós?
32 Yuni yunge malo kepe olio ‘naa simbo.’ naa nimbe, olionga pali ‘Lipe tapondopa kolo wangopa kolondopili.’ nimbe toya topa sirimu. Pe yunge malo telumu olionga nimbe sirimu liemo aku sipe pe we melema pea pali konopu kimbu naa sipe olio toya topa naa simbeye? Toya topa simbela.
32 Aquele que não poupou seu próprio Filho, mas que por todos nós o entregou, como não nos dará também com ele todas as coisas?
33 Pulu Yemone ‘Nanga yemboma molangi’ nimbe mako torumu yemboma nawene kote tendembaye? Pulu Yemone yuyu mindi eno kanopalie enonga ulu pulu kerimu siye kolopa, ‘konopu sumbi nimbe peli yemboma molemele.’ nimbe kanolemomonga yunge yemboma kote manda tendemba yembo te molo.
33 Quem poderia acusar os escolhidos de Deus? É Deus quem os justifica.
34 Pe kinié olio kote tendepalie ‘Nuni teko kenjenu kene pundu toko mongo lieni.’ nawene nimbeye? Te molo. ⸤Kirasi Yesusini kepe aku naa nimbé.⸥ Yu olionga nimbe kolondorumu kanumu. Kolopalie pe yu Pulu Yemone topa makinjinderimu yu lomboropa ola molopa ⸤imbi ola molopili Pulu Yemo-kinie melema nokombando⸥ Pulu Yemonga ki umbukundu purumu akune molopa,yuni Pulu Yemo olionga mawa tendelemo.
34 Quem os condenará? Cristo Jesus, que morreu, ou melhor, que ressuscitou, que está à mão direita de Deus, é quem intercede por nós!
35 Kirasini olio konopu mondolemo aulkemo nawene manda pipi simbeye? Umbune temba meltene manda pipi simbeye? Molo kamele mindili temba meltene manda pipi simbeye? Molo yembomane olio teko kenjinge ulu tene, molo engelene kolomolo kanumuni, molo gele wambale melema molo tomba kanumuni, molo meltene molo ulu tene olio topa kondomba temba kanumuni, molo opa te wendo ombá kanumuni, kanu ulumenga pali tene Kirasini olio konopu mondolemo aulkemo manda pipi simbeye?
35 Quem nos separará do amor de Cristo? A tribulação? A angústia? A perseguição? A fome? A nudez? O perigo? A espada?
36 Tene manda pipi naa simbe, paa molo. Sike Pulu Yemonga bokumuni umbune aku sipema olio-kinie wendo ombá mele nilimo, akumu i-sipe:aku sipe bokumuni sike nilimo nalo Kirasi yuni olio konopu mondolemo-na olio ‘Enge niengi.’ nimbe telemo kanu kinie olio mindili silimo ulu akume olione topo manie mundulimolo, aku ulumene olio uluri naa telemo naa temba.
36 Realmente, está escrito: Por amor de ti somos entregues à morte o dia inteiro; somos tratados como gado destinado ao matadouro {Sl 43,23}.
37 — ausente —
37 Mas, em todas essas coisas, somos mais que vencedores pela virtude daquele que nos amou.
38 Na pilio, ‘kololi ulu pulumuni, molo mololi ulu pulumuni, molo Pulu Yemonga mulu koleana angellomane, molo Setenenga kurumene, molo kinié pelemo ulumene, molo pe pemba ulumene, molo mele tondolomane,
38 Pois estou persuadido de que nem a morte, nem a vida, nem os anjos, nem os principados, nem o presente, nem o futuro, nem as potestades,
39 molo mulune paa ola melemane, molo mana manie pelemomane, molo mele lupe lupemane pali kepe, Pulu Yemone olio konopu mondolemo aulkemo aku ulumenga pali tene manda pipi naa simbe, paa molo.’ nimbu akumu na tondolo mundupu pilio. Pulu Yemone olio konopu mondolemo aulkemo Kirasi Yesusi olionga Awilimuni kamu akisinderimu.
39 nem as alturas, nem os abismos, nem outra qualquer criatura nos poderá apartar do amor que Deus nos testemunha em Cristo Jesus, nosso Senhor.

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Romanos 8, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.