Romanos 3
Umbu-Ungu Kala NT (UBU_KAL) vs AAI
1 ⸤Juda yembomane kangi te kopisilimele aku ulu pulumuni naa lipe tapondomu⸥liemo Juda yemboma we yembo lupemanga nambeko olandopa molongeye? Molo kangi te kopisilimele ulu pulumunge nambolka ulu peanga te wendo olemoye?
1 Jew orot inamamatar boro Ufun Sabuw inanatabirih? Naatu a’ar kanabin hina’a’afuw ana gewasin i boro men tomar inab?
2 Ama, Pulu Yemone Juda yemboma olandopa naa lipe tapondolemoye? Paa sike olandopa lipe tapondolemo. Ungu kumbinemo isipe: Pulu Yemone yunge ungume ‘Juda yembomane nokangi.’ nimbe sirimu.
2 Ef tata’ane etei i gewasih, wantoro’ot God ana tur i Jew sabuw hitutumih hitih.
3 Sike Juda yembo marene ‘Aku ungume sike.’ ningu tondolo munduku naa pilimele nalo aku siku Pulu Yemonga ungume pilku naa limelemonga Pulu Yemone “Tembo.” nimbe panjerimu mele “Naa tembo.” nimbéye?
3 Baise sabuw afa men hibitumitum isan, kwanotanot God ana omatanen isan boro men nabosunusunub?
4 Paa molo! Yembomane pali sike kolo tolemele nalo Pulu Yemone mindi alieli ungu sikema mindi nilimo. Aku sipe mele yunge bokune ungu te nilimo, akumu isipe:nimbe molemo.
4 En anababatun! God ana tur i mar etei turobe, baise sabuw i baifuwenayah. Buk Atamaninamaim iti na’atube hikirum,
5 Kapola, olio ⸤Juda⸥ yembomanga ulu keri telemolo ulumene Pulu Yemonga ulu sumbi nili telemoma tepa mona lendelemo liemo olione nambolka ungu te manda nimoloye? “Pulu Yemone olio ulu pulu keri telemolomanga pundu topa mindili silimo kinie tepa kenjilimo.” manda nimoloye? (Inikiru akumu we yembo tene konopuni pilipe karaye tepa nilke mele nikiru.)
5 Baise it ata sinaf kakafihimaim God ana sinaf gewasin bebeyan natit sabuw hina’i’itin ana veya, it boro mi’itube tanao? God baifuwenamaim yan so’ar baimakiy ebitit? it i anababatun taikoko’aw tao kwanekwan.
6 Aku sipu paa manda naa nimolo. Pulu Yemone ulu sumbi nilime mindi naa telkanje mana yembomanga ulu pulume nambepa sumbi sipe pilipe apurulkenje? Manda sumbi sipe naa pilipe apurulke.
6 Nati tur i men turobe tao’omih, anayabin sinaf nati na’atube nama’am, God boro mi’itube tafaram ana sabuw nibatiyih?
7 Nalo yembo tene konopuni pilipelie nimbendo: “Nane kolo tolio ulumene Pulu Yemonga imbi paa olandopa molombando yunge ungu sikema tepa mona lendemu liemo yuni nando “Teko kenjilinomonga mindili nani.” nambemune nilimoye?” nilke.
7 Orot babin ta boro nagam nao, “Ayu i men bosunusunubayan, baise au bowabowamaim turobe God nowan tit irerereb sabuw hi’itin God hifai tebobora’ara’ah, aisim God ayu kakafu rouw eo ekukusairu?”
8 Yembo tene aku nilkenje iungu keri mele nilimelanje papunje: “‘Ulu peangama wendo opili.’ nimbu ulu kerime teamili.” nambemune manda naa nilimelaye? Iungu kerimu mele yembo marene kolo toko nando “Aku nilino.” nilimele. Aku nilimelemonga mindili nonge kinie papu.
8 Naatu iban boro kwanao maiye, kakafin tanasinaf, saise sinaf gewasin boro ine natit. Sabuw afa ayu iti na’atube o hirouw higam tiu’uwu, God nati sabuw boro baimakiy nitih.
9 Aku liemo iungumunge pulumu nambolkare nimbu manda pilimoloye? Pulu Yemone olio Juda yemboma kanopa peanga kanopa yembo lupemakanopa keri kanolemoye? Paa molo! Nane ou akumundu ungu te nindu kanumu. “Olione ulu pulu kerime telemolo.” nindu kanu ungumuni olio Juda yemboma kinie we yemboma kinie pali aki tolemo.
9 Iti sawar ana an i abisa? It Jew ata gewasin i ra’at Eteni Sabuw tanatabirih? En anababatun! Jew sabuw naatu Eteni Sabuw etei i bowabow kakafin ana fair babanamaim tama’am.
10 Pulu Yemonga bokune aku sipe ungu mare molemo. Akumuni nimbendo:
10 Buk Atamaninamaim iti na’atube hikirum,
11 Yembo te Pulu Yemone kanopa
11 Men yait ta ana not rerekabin,
12 Yemboma pea pali
12 Etei hitatabir kouh God hitin,
13 “Enonga kerema yembo ono kolea
13 Sikah dub i tahahab sabuw tetotonan,
14 “Alieli enone yemboma kinie
14 “Awah i orarafen awan karatan naatu tenakuyakuy.”
15 “Alieli yemboma toko kondongendo
15 “Iti sabuw umah i rara awan karatan.
16 ‘yemboma mindili nongo molangi.’ ningu
16 Menamaim tenan ma kakaf naatu gurugurusen mar etei imaim emamatar,
17 yemboma kinie konopu telune pupili
17 Naatu tufuwamaim ma ana ef i men hiso’ob.
18 “Eno ‘Pulu Yemo ye paa awilimu.’ ningunimbe molemo mele aku sipu molemolo.
18 Naatu God matanamaim men kafa’imo tibibiruw.”
19 Sike olio pilimolo, ‘Yembo telurini kepe “Na molopo kondolio. Na yembo sumbi nilimu.” naa nipili. Koleamanga pali molemele yemboma Pulu Yemone kanopa ‘Ulume teko kenjilimele.’ nimbe kanopili.’ nimbe Pulu Yemonga ungu manemanenilimo akumu ungu manemane nokolemo ⸤Juda⸥ yembomando nilimo. Akumunge Juda yembomane kepe ‘Pulu Yemone olio ‘molko kondolemele.’ nimbe kanolemo.’ ningu manda naa laninge.
19 Imih it ata so’obamaim ofafar hikikirum i sabuw iyab ofafar babanamaim tema’am isah, saise awah etei nabofafaren, naatu tafaram wanawanan sabuw etei nabow nan God ana baibatiyenamaim hinatit.
20 Akumunge Mosisini Pulu Yemonga ungu mane sirimume yembomane mimi siku pilku liku telemelemonga Pulu Yemone eno kanopalie enonga ulu pulu kerime siye naa kolopa, ‘konopu sumbi nimbe peli yemboma.’ nimbe naa kanomba.Ungu manemanga pulumu isipe: Ungu manemane olio ulu pulu keri tepo molemoloma lipe ora silimo akumu pilipulie ‘Pulu Yemone kanopa keri kanolemo ulu pulume telemolo.’ nimbu pilimolo.
20 Isan imih God boro men sabuw ofafar tebobosiyasiyar imaim hai ef mutufurin narouw nabowamih, ofafar i orot babin ana bowabow kakafin botait ebirerereb.
21 Pulu Yemonga ungu manemane Pulu Yemone olio ‘yembo sumbi nilime’ nimbe kanomba aulke te naa sirimu, nalo kinié Pulu Yemone olio ‘yembo sumbi nilime’ nimbe kanomba ulu pulumu mona wendo omba lemo. Aku ulu pulumu lupela; Pulu Yemonga ungu mane Mosisini yando sirimumenga ulu pulumu lupela. Mosisini ⸤torumu bokume⸥ kinie, Pulu Yemone ungu umbu tondorumume pilku yemboma ningu siringi yemane ⸤toringi bokume⸥ kinie, ⸤aku bokumenga⸥enone Pulu Yemone olio ‘yembo sumbi nilime’ nimbe kanomba ulu pulu pe wendo ombámondo bokumenga ningu siku toringi molemola. Aku ulu pulumu kinié mona lemo.
21 Baise boun God sabuw yamutufurih isan ana ef i boubun botawiy. Moses naatu dinab oro’orot nati isan i ofafaramaim hio’orereb tanowar, men ofafar tanabi’ufununimaim nabuwitamih.
22 Pulu Yemone ‘yembo sumbi nilime’ nimbe kanolemo ⸤mele⸥ isipe: Yesusi Kirasini olionga nimbe tenderimu kanu ulumu ‘Sike.’ ningu tondolo munduku pilimele yembomaPulu Yemone kanopa ‘eno yembo sumbi nilime.’ nimbe kanolemo. Pulu Yemone mana yemboma kanopa apurumbendo yunge Juda yemboma lupe kanopa apurupe yembo talape lupema lupe kanopa apurupe naa telemo. ⸤Juda yemboma kepe, we yemboma kepe,⸥ yemboma pea pali kanopa apurulimo aulke akumu telu mindi.
22 It yamutufuren boubun Godane enan i sabuw iyab Jesu Keriso tibitumitum imaim enan, naatu God matanamaim it etei ata’itinin i men tata’amih.
23 Yembomane pali ulu pulu kerime teringi, telemele. Yembomane pali Pulu Yemone kanopa peanga kanolemo ulume naa telemelemonga molko kondonge mele nimbe panjerimumu kapola naa linge.
23 Anayabin sabuw etei bowabow kakafin hisinaf naatu God ana gewasin bain isan umah kabom.
24 Yembomane pali ⸤aku siku Pulu Yemone “Teaa.” nimbe panjerimu ungu manema pilku liku naa teko bulu siku teko kenjiku moloringi⸥ nalo yuni mana yemboma pali we kondo kolopa olio kanopalie, ‘enonga ulu pulu kerimu siye kolopo eno konopu sumbi nimbe peli yemboma molemele nimbu kanombo.’ nirimu. Olionga nimbe kolo wangopa kolondorumumuni Yesusi Kirasini olio kolea kerine naa pupu, Pulu Yemo pea altopo telune molomolo aulkemo akisinderimumungePulu Yemone olio aku sipe nimbe kanolemo.
24 Baise manaw kabeber God ana siwar na’atube Jesu Keriso wanawananamaim na it ata kakafihine tubunit botaitit tatit.
25 “Enonga ulu pulu keri telemelemanga kolangi tambo.’ naa niembo.’ nimbe ‘Nanga kangomo enonga nimbe kolo wangopa kolondopili.’ nimbe Pulu Yemone yu yando sirimu. Pe kinié yembo yu-mele-mele “Yu sike nanga nimbe kolo wangopa kolondorumu. Yunge meme ondondorumumuni nanga ulu pulu keri telio konopune pelemoma manda kulu tondomba kene sike omba kulu tondopili.” ninge yemboma paa sike konopu kake tepili molonge Pulu Yemone kanomba. ‘Na konopu sumbi nimbe pepili molopo ulu pulu sumbi nilime mindi kanopo peanga kanopo, ulu pulu kerime kanopo keri kanolio mele piliengi!’ nimbe Pulu Yemone Yesusi Kirasi yando sirimu. Ou sike yuni anda-kolepa yemboma we kondo kolopa enonga ulu pulu keri teringime kanopalie we siye kolopa eno mongo naa sirimu.
25 Bowabow kakafin notawiyen isan God Keriso biyan siboromih yai, ana rara suwa re saise baitumatumamaim tanan biyan tanatit. Sawar iti na’atube sinaf saise bebeyan ti’obaiyit i ana ef i mutufurin. Anayabin I ana yatenub kakafiyin imaim bowabow kakafih marasika tasisinaf isubun rabon.
26 ‘Nalo kinié molemele yembomane ‘Na konopu sumbi nimbe pepili molopo ulu pulu kerime we siye naa kolopo ulu pulu sumbi nilime mindi kanopo peanga kanolio.’ ningu piliengi!’ nimbe Pulu Yemone ‘Yesusi olionga ulu pulu kerimenga kolo wangopa kolondopili.’ nimbe yando sirimu. ‘Yesusini olionga nimbe tenderimu ulumu manda.’ ningu tondolo munduku pilimele yemboma Pulu Yemone kanopa enonga ulu pulu kerime siye kolopa, ‘konopu sumbi nimbe peli yemboma.’ nimbe kanolemo.
26 Naatu iti boun it ata veya’amaim i turobe ebi’obaiyit i ana ef mutufurin. Imih i karam sabuw iyab Jesu tibitumitum boro nafufunih gewas nayamutufurih.
27 Pe kinié yembo tene yunge imbimu yuyu lipe ola mundumbe aulke te tena lemoye? Yembo tene yunge tondolomone ungu manema yuni yuyu pilipe lipe telemo ulume kapola naa latelemo. Olio yu-mele-mele ‘Yesusini olionga nimbe tenderimu ulumu manda.’ nimbu tondolo mundupu pilipu limolo akumu mindi manda telemo. Aulke te lupe molo. Aulke telumu mindi.
27 Isan imih it boro abisa isan tanaora’ara’at? Ofafar tabobosiyasiyar isan tarara’at? En anababatun! Baise baitumatum isan i tarara’at.
28 Olione pilipulie, ‘⸤‘Yesusini olionga nimbe tenderimu ulumu mindi manda.’⸥ ningu tondolo munduku pilimele yemboma aku siku telemelemonga Pulu Yemone eno kanopalie enonga ulu pulu kerime siye kolopa, ‘Konopu sumbi nimbe peli yemboma.’ nimbe kanolemo.’ nimbu pilimolo. Mosisini Pulu Yemonga ungu mane sirimume pilipu temolo kinie kapola naa temba. Akumunge ⸤yembo tene yunge imbimu yuyu lipe ola mundumbe aulke te naa lemo.⸥
28 Anayabin sabuw iyab tibitumatum i hai ef mutufurin rouw ebowabow men ofafaramih.
29 ⸤Yembo tene yunge imbimu yuyu lipe ola mundumbe aulke te naa lemo ungu te molemola. Akumu isipe:⸥ Pulu Yemo Juda yembomanga manjipe Pulu Yemo molemoye? We yembo lupemanga Pulu Yemo moloye? Molo. Pulu Yemo we yembo lupemanga kepe pali Pulu Yemo.
29 Imih kwanotanot God i Jew sabuw akisih hai God? Ai kwanotanot Ufun Sabuw auman hai God? Baise anao kwananowar, iti God i Ufun Sabuw auman hai God.
30 Pulu Ye telumu mindi molemo, akumuni yembo kangi te kopisiku wendo limelemane‘Yesusini olionga nimbe tenderimu ulumu manda.’ ningu tondolo munduku pilimelema kanopa enonga ulu pulu kerime siye kolopa, ‘Yembo konopu sumbi nimbe pelime.’ nimbe kanopa, yembo kangi te naa kopisiku wendo limelemane ‘Ye Nomi Kirasimu yu mindi sike lipe tapondolimu.’ ningu tondolo munduku pilimelema kanopa enonga ulu pulu kerime siye kolopa, ‘Yembo konopu sumbi nimbe pelime.’ nimbe kanombala. ⸤Yuni aku sipe nimbé aulke telumu mindi,⸥ akumunge ⸤yu sike we yembo lupemanga kepe pali Pulu Yemo.⸥
30 Kwanaso’ob God i ta’imon men rou’ab, imih sabuw iyab hai ar kanabih hi’afuw o men hi’afuw etei i baitumatum ta’imonamaim hiyawas.
31 Akumunge ‘Kirasi sike.’ nimbu tondolo mundupu pilimolo ulumuni ungu manema ‘uluri molo’ nilimoloye? Paa molo. ‘Kirasi sike.’ nimbu tondolo mundupu pilimolo ulumuni ‘ungu manema enge nipili.’ nilimolo.
31 Kwanotanot iti baitumatumamaim aki ofafar abobosa’ir? En anababatun, aki i ofafar aiwa’an tit ana efan bai ebirerereb.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Romanos 3, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.