Romanos 12

Umbu-Ungu Kala NT (UBU_KAL) vs AAI

Sair da comparação
AAI TUR GEWASIN O BAIBASIT BOUBUN
1 Akumungeangokeme, nane enondo tondolo mundupu nikiru: “Pulu Yemone olio kondo kolopa ‘Naa tambo.’ nilimo kene ⸤yembomane kongi kinie kera kinie paa kake telime Pulu Yemo popo toko kalko siringi yuni kanopa peanga kanopa lsimu mele⸥ enone ‘Pulu Yemo popo tamili.’ ningu eno enono konde molangi kangi pali ulu pulu keri te naa pepa kake tepili yu siengi.” nimbu mawa tekero. ‘Pulu Yemo kapi nimbu yunge imbi lipu ola mundundemili.’ ningu aku teangi.
1 Isan imih taituwau, God ana kabeber ai’itin i ra’at kwanekwan, imih abifefeyani, kwa biya yawasin i kwanaya’asair God ana siboromih kwanitin. Nati sibor i kakafiyin naatu God ana yasisir, anayabin nati i ayubit ana kwafiren ef anababatun.
2 Aku tekolie enonga kangimene altoko we mana yembomanga konopu leko ulume telemele mele manda manjiku naa teayo. ‘Pulu Yemone olio konopu kondema sipili.’ ningu alowa teko konopu lupe leko ulu lupe teko molayo. Aku siku tengi liemo enone Pulu Yemone ‘Ulu teangi.’ konopu lemo ulume manda pilinge. Ulu peangama kinie ulu yu kanopa konopu silimoma kinie ulu sumbi nilime kinie manda pilinge.
2 Men tafaram ana yawasamaim nabonawiyi, baise God kwanifefeyan a not tutufin etei nabotabir niboubun. Imaibo kwa i karam God ana kok abisa boro kwanafufun gewas, i ana gewasin, ana yasisir naatu ana kok uhewbitan boro kwanaso’ob.
3 Pulu Yemone na we kondo kolopalie nando “Andoko yemboma nanga ungumu ningu si.” nirimu-ne nane enondo nimbondo: “Eno yu-mele-mele molemele mele konopu siku imbi manie mele molopili molkolie ‘Olio imbi ola mele molopili molemolo.’ konopu naa leaa.” nikiru.Pulu Yemone eno kongono lupe lupemanga pilipe konginjeli lupe lupe sirimu akumene konopu leko kondoko eno yu-mele-mele telemele tenge mele apureyo.
3 Manaw kabeber God ayu bitu imaim kwa au’uwi. Men taiyuw a notamaim nabora’ahi me’at, baise a not narumutufur gewas kwa a baitumatum God bit anafofonin imaim kwanabatkikin.
4 Olionga kangine kimbu-ki mele angilimomane pali kongono lupe lupe telemele. Kini kongono lupe tepa, mongone lupe tepa, komuni lupe tepa, kangimunge melemane aku siku kongono lupe lupe telemele mele
4 Biyat i sawar maumurih na’in baina ikokofan wowab biyat matar. Naatu biyat wanawanan ana wowab ta ta i bowabow ta ta tebowabow.
5 aku sipu olio yembo awisili molemolo nalo olio Kirasinge yemboma molemolomanga olio kangi telumu mele molopo kangi telumunge kimbu-ki melema mele molemolo.
5 It i moumurit na’in, baise Keriso’one it etei tana biyat ta’imon matar. Naatu ta’ita’imon ikokofanit tana biyat ta’imon tutufin matar.
6 Pulu Yemone yuyu ‘Olio yu-mele-mele kongono lupe lupe teamili.’ nimbe, pilipe konginjelime lupe lupe moke tepa silimo kanu kongonoma teamili. Ungu nimbe sílimunge pilipe konginjelimu simu liemo Pulu Yemone ungu umbu tondolemoma pilimolo mele yemboma ungume nimbu siemili. Kanu yembomanga te Pulu Yemo ⸤‘Sike lipe tapondolemo.’ nimbe⸥ awili tepa tondolo mundupe pilimo yembomone ungu awisili tondolo mundupe nimbe sipili. Molo te Pulu Yemo kanga tepa mele mindi pilimomone kanga tepa nimbe sipili.
6 Isan imih manaw kabeberamaim ata siwar ta ta tabow. O ta a siwar God ana tur orereb isan na’at, a baitumatum ana fofoninamaim inabat inaorerereb.
7 Yembo lipe tapondoli pilipe konginjelimu silimo liemo yemboma lipe tapondopili. Ungu mane sili pilipe konginjelimu silimo liemo akumu limo yembomone ungu mane sipili.
7 God ana bowabow isan nabit na’at inabow, bai’obaiyen isan na’at ini’obaibiyen.
8 ‘Umbunemane yemboma topa manie naa mundopili. Konopu tondolo pupili molangi.’ nilimo pilipe konginjelimu pelemo yembomone aku sipe nipili. Yembo lupema lipe tapondombando kou mone silimo yembomone konopu talo tepa naa lepa toya topa kou mone sipili. Yembo lupemanga kongono nokolemo yembomone nokopa kondopili. Yembo mindili nolemelema kondo kolopa lipe tapondolemo yembomone konopu sipe lipe tapondopili.
8 Koufair na’at, sabuw koufair nitih, bosemorayan na’at, ereyasisir nabosemor, bonawiyenayan na’at, na’abar totofar sabuw nabonawiyih, kabeberayan na’at, erekawasa isah nasinaf.
9 ⸤Yembo lupema⸥ paa sike konopu mondoko kondayo. Ulu pulu kerime kanoko keri kanoko munduku siye kolko, ulu pulu peangama mindi konopu mondoko tondolo munduku teko molangi.
9 Yabow i turobe’emaim iniyabow, abistan kakafih inarukouw, naatu abisa gewasih inabukikin.
10 Enonga angenali konopu mondolemele mele Kirasinge yemboma anjo yando konopu mondayo.Enonga yembo mare molko kondonge eno molko kenjinge kinie konopu awisili naa leko konopu peanga pepili yembo lupema kapi ningu molayo.
10 Kirisiyan ana yabowamaim taituwa isah iniyabow, naatu taituwa bairi nena kwanikakafbonen.
11 Ulu peangama tengendo siye naa kolko enge ningu teko, ‘Yembomane olio Pulu Yemonga Minimu pea molemolo kanangi.’ ningu ‘Yu olio ambolopa molopili.’ ningu molayo. Awilimunge kongono tondolo munduku tendayo.
11 Sunanub kwanabow men kwananokow, Regah isan dogor tutufin etei yoyobanamaim kwanabow.
12 ‘Pe molopo kondomolo.’ ningu pilku konopu sieyo. Mindili singe kinie mumindili naa kolko taka liku molayo. Alieli Pulu Yemo kinie ungu ningu molayo.
12 Ereyasisir nuhi nafot kwanama, bai’akir ana veya yatenanub naatu mar etei kwanisnubanub kwanayoyoban.
13 Pulu Yemonga yembo mare mele molo tolemoma liku tapondoko mele mare siengi. Yembo kolea sulune yembo mare ponenge leko onge kinie liku tapondoko pea peangi.
13 Kirisiyan sabuw iyab tibi’akir kwanibaisih, naatu a etawan kwanabotawiy nanawan sabuw isah.
14 Yembo marene eno teko kenjingema ‘Pulu Yemone eno tepa kondopa lipe tapondopili.’ ningu yu mawa teangi. Sike Pulu Yemo mawa tendekolie ‘Kanu yemboma tepa kondopa lipe tapondopili’ niengi. ‘Eno ⸤pundu topa⸥ tepa kenjepili.’ ningu mawa naa teangi.
14 Sabuw iyab hirab tibia’akiri, God kwanifefeyan nigegewasinih, men nararafihimih
15 Yembo konopu singema-kinie eno konopu siku molangi. Yembo kola tengema-kinie kola teko molangi.
15 Sabuw iyab tibiyasisir bairi kwaniyasisir, naatu sabuw iyab tibiyababan bairi kwaniyababan.
16 Yemboma-kinie konopu telune pupili ulume telu siku teko molangi. Eno kakera naa ningu ‘Yembo awilime molemolo, we yemboma-kinie naa andopo molomolo.’ naa ningu, yembo imbi naa mololime-kinie konopu siku telune tapu toko molangi. ‘Na imbi paa ola molemo. Na paa pilipe konginjeli pelemo yembomo molio.’ naa niengi.
16 Kou’ayomaim a not etei ta’imon taituwa kwananuhih bairi kwanibit abar kwanama. Men kwa akis notanotayah kwanarouw kwanaora’ara’at taituwa kwanitaiyih. Baise taiyuw kwanayariyi bairi anafofonin kwanaremor, men o akis not wairafi inarouw inao.
17 Yembo marene eno teko kenjinge kinie enone anjo teko naa kenjengi! Yembomane pali kanoko peanga kanolemele ulume mindi pilku teko molangi.
17 Sabuw o isa kakafin hinasisinaf, men wan inay kakafin isah inasinafumih. Baise yate nanub abisa gewasin sabuw etei matahimaim inasinaf.
18 Opa teko mumindili kololi ulu akume konopu liku munduku naa piliengi! Alieli ‘yemboma-kinie pali taka lipu molamili.’ ningu konopu kimbu siku pilku molangi.
18 Asinafumaim sawar etei gewasih inasinaf, saise sabuw bairi tufuwamaim kwanama.
19 Nanga pulu lemo yemboma yembo marene eno teko kenjinge kinie eno pundu naa tangi. ‘Pulu Yemone eno-kinie mumindili kolomba.’ ningu siye kolangi. Aku sipe mele ⸤Pulu Yemonga⸥ bokune ungu te molemo, akumu isipe:aku sipe molemo kene ⸤eno enono naa teangi⸥.
19 Men kafa’imo isa kakafin hinasisinaf isan sa bowamih inanot, baise nati efan inihamiy God ana yaso’ar boro i sa nabow. Anayabin Buk Atamaninamaim iti hikirum, “Ayu boro wan anay, Regah iti na’atube eorereb.”
20 Aku siku paa naa tekolie ⸤Pulu Yemonga bokune nilimo mele teangi. Akumuni nimbendo⸥:⸤nilimo mele teangi.⸥
20 Naatu Bukamaim iban eo maiye,
21 Ulu pulu kerimene eno topa manie naa mundopili. ‘Ulu pulu kerime topo manie mundemili.’ ningulie ulu pulu peangama teangi.
21 Kakafin men nawasbunimih, baise gewasin inasinaf imaim kakafin inawasabun.”

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Romanos 12, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.