Mateus 9
Umbu-Ungu Kala NT (UBU_KAL) vs NVT
1 Kanu kinie Yesusi altopa nona andoli sipi tenga sukundu pupelie nirimumuni, nomu ⸤Gallilli⸥ yakondo omba yunge kolea ⸤Kapeniame taono⸥ orumu.
1 Jesus entrou num barco e atravessou o mar até a cidade onde morava.
2 Yu ⸤Kapeniame kelepa⸥ omba molorumune ye marene kimbu ki kolopa pora sirimu ye te taropola teko mengo oringi. Enone ‘Yesusini iyemo manda tepa konde limbe.’ ningu pilkulie yu mengo oringi, Yesusini kanopa pilipelie kimbu ki kolopa pora sirimu yemondo nimbendo: “Nanga kangomo, nunge konopu waengo nipili. Nunge konopune ulu pulu keri terinu pelemoma manie pupili, mundupu siye kolkoro.” nirimu.
2 Algumas pessoas lhe trouxeram um paralítico deitado numa maca. Ao ver a fé que eles tinham, Jesus disse ao paralítico: “Anime-se, filho! Seus pecados estão perdoados”.
3 Aku nirimu kinie pilkulie Pulu Yemonga ungu manemanga pulume pilku mane siringi ye mareneenono konopuni pilkulie, ‘Iyemone Pulu Yemo marake tekemo.’ ningu pilieringi.
3 Alguns mestres da lei disseram a si mesmos: “Isso é blasfêmia!”.
4 Eno konopu lieringi mele Yesusini pilipelie nimbendo: “Eno nambemune konopu leko kenjikimiliye?
4 Jesus, percebendo o que pensavam, perguntou: “Por que vocês reagem com tanta maldade em seu coração?
5 Iyemondo “Nunge ulu pulu kerime manie pupili, siye kolkoro.” nimbo kinie eno ulu te naa kanokolie ‘We we tepa nikimu.’ konopu lengeye? Molo “Ola angilku nunge kunungumu liku mengo kimbu kongono teko andou.” nimbo kinie yu ola angilimbene naa angilimbenje mona lemba manda kanokolie ‘Aku sipe mindili sipe nikimunje?’ konopu lengeye?
5 O que é mais fácil dizer: ‘Seus pecados estão perdoados’ ou ‘Levante-se e ande’?
6 Nalo “Manie Omba Mana Ye A Lierimu Yemotondolo pelemomone ya ma koleana yembomanga ulu pulu kerime “Manie pupili, siye kolkoro.” manda nimbé.’ ningu piliengi!’ nimbu aku sipu nindu.” nirimu. Aku nimbelie kimbu ki kolopa pora sili yemondo nimbendo: “Nu ola angilku nunge kunungumu liku mengo ulkendo pu.” nirimu.
6 Mas eu lhes mostrarei que o Filho do Homem tem autoridade na terra para perdoar pecados”. Então disse ao paralítico: “Levante-se, pegue sua maca e vá para casa”.
7 Aku nirimu kinie yemo ola angilipe ulkendo purumu.
7 O homem se levantou e foi para casa.
8 Yembo awisili akune maku toko moloringimene yu aku terimu kanoko mini-wale mundukulie, mana yemboma ulu tondolo aku mele tenge tondolomo sirimu Pulu Yemonga imbi liku ola mundunduku kapi niringi.
8 Ao ver isso, a multidão se encheu de temor e louvou a Deus por ele ter dado tal autoridade aos seres humanos.
9 Kanu kinie Yesusi pumbe pupelie nirimumuni, kou takisi lipe molorumu ye te, yunge imbi Mateyu, kanopalie yundu “Na-kinie pea pambili lombili ou.” nirimu. Kanu kinie Mateyu yu ola angilipe yu lombili purumu.
9 Enquanto Jesus caminhava, viu um homem chamado Mateus sentado onde se coletavam impostos. “Siga-me”, disse-lhe Jesus, e Mateus se levantou e o seguiu.
10 Pe Yesusi Mateyunge ulkena langi nomba molorumu kinie kou takisi lili yema kinie, ⸤Juda ye awilimene⸥ “ulu pulu kerime teli ye” ⸤niringi⸥ wema kinie awisili ongo Yesusi kinie yu lombili andoli yema kinieeno pea manie molko langi noringi.
10 Mais tarde, na casa de Mateus, Jesus e seus discípulos estavam à mesa, acompanhados de um grande número de cobradores de impostos e pecadores.
11 ⸤Eno aku siku telune langi nongo moloringi kulu⸥ Parisi yemane kanokolie yu lombili andolimendo walsiku pilkulie ningendo: “Enonga ungu mane sili yemo kou takisi lili yema kinie ulu pulu kerime teli ye wema kinie eno-kinie yu nambemune langi pea nokomeleye?” niringi.
11 Quando os fariseus viram isso, perguntaram aos discípulos: “Por que o seu mestre come com cobradores de impostos e pecadores?”.
12 Aku siku niringi mele pilipelie Yesusini enondo nimbendo: “Kuru naa tolemo yemboma doketana naa pulimele. Kuru tolemo yemboma mindi doketana pulimele kanumu.
12 Jesus ouviu o que disseram e respondeu: “As pessoas saudáveis não precisam de médico, mas sim os doentes”.
13 Nane “Yembo sumbi nilime na molombona wangi.” nimbondo ma koleana naa orundu.‘Ulu pulu keri teli yemboma na molombona wangi.’ nimbondo orundu. Ulu pulu keri teli yemboma lipu tapondombondo orundu keneeno puku Pulu Yemonga bokune molemo ungu tenga pulumu puku pili-peyo. Pulu Yemone nimbendo:nirimu kanumu.” nimbe Yesusini nirimu.
13 E acrescentou: “Agora vão e aprendam o significado desta passagem das Escrituras: ‘Quero que demonstrem misericórdia, e não que ofereçam sacrifícios’. Pois não vim para chamar os justos, mas sim os pecadores”.
14 Pe ⸤No Lindeli⸥ Jono lombili andoringi yema Yesusi molorumune ongolie yundu walsiku pilkulie ningendo: “Olio kinie Parisi yema kinie olio alieli langi mi topo naa nolemolonalo nu lombili andolime aku siku naa telemele akumu nambemune naa telemeleye?” niringi.
14 Os discípulos de João Batista foram a Jesus e lhe perguntaram: “Por que seus discípulos não têm o hábito de jejuar, como nós e os fariseus?”.
15 ⸤Aku siku niringi kinie pilipelie⸥ Yesusini topondopa enondo ⸤ungu iko te topa yu-kinie ulu te wendo ombá mele nimbelie⸥ nimbendo: “Ambo limbe ye te yunge pulu lemo yema kinie molemo kinie eno konopu sikulie “Kola tepo langi naa namili.” manda ningeye? Manda naa ninge. Pe mindi, ambo limbe yemo eno molongena ongo wendo liku ⸤tonge⸥ kinie kanu walemanga sike ⸤konopu keri panjiku⸥ langi naa nongendo mi tonge. ⸤Isili-ou molo.⸥
15 Jesus respondeu: “Por acaso os convidados de um casamento ficam de luto enquanto festejam com o noivo? Um dia, porém, o noivo lhes será tirado, e então jejuarão.
16 “Mulumbale ou te sungu nilimo kinie olione mulumbale paa konde tenga te kopisipu lipu, sungu nilimomonga naa topo tambululimolo kanumu. Yembo tene aku sipe topa tambulkenje kanu mulumbalemo nona panjilke kinie mulumbale konde kopiselimu kanga lepa lli nimbelie mulumbale oumu kelepa kamu awili tepa sungu nilke.
16 “Além disso, ninguém remendaria uma roupa velha usando pano novo. O pano rasgaria a roupa, deixando um buraco ainda maior.
17 “Kongi-meme kalumuni teli mingi-ou tenga no waene konde naa lakolemolo kanumu. Yembo tene mingi-ou tenga no waene konde te kolkanje kanu no waenemo mingine sukundu pepalie pe akolka kinie kanu mingi oumu naa akopa sungu nilke. Kanu kinie nomo kepe mingimu kepe kamu keri lelka. Akumunge no waene konde kongi-meme kalumuni teli mingi kondena mindi kolemolo kanumu. ⸤Pe nomo akolemo kinie kalumuni teli mingi kondemo anjo yando pupe sungu naa nilimomonga⸥ nomo kinie mingi kondemo pea kapola lemo.” nirimu.
17 “E ninguém colocaria vinho novo em velhos recipientes de couro. O couro se arrebentaria, deixando vazar o vinho, e os recipientes velhos se estragariam. Vinho novo é guardado em recipientes novos, para que ambos se conservem”.
18 Yesusini Jononga lombili andoli yemando ungu nimbe molopili ⸤Juda yemboma maku toko Pulu Yemonga ungumu pilieringi ulke te⸥ nokorumu ye te Yesusi molorumune omba yunge kumbikerena koporongo langopa yundu nimbendo: “Nanga ambolamo kinié isili kolopa pora sikimu. Nalo nu ongo yu kimuni amboloni kinie yu konde pumbe.” nirimu.
18 Enquanto Jesus ainda falava, o líder da sinagoga local veio e se ajoelhou diante dele. “Minha filha acaba de morrer”, disse. “Mas, se o senhor vier e puser as mãos sobre ela, ela viverá.”
19 Aku nirimu kinie Yesusi ola angilipe yu lombili purumu. Yesusi lombili andolime pea puringila.
19 Então Jesus e seus discípulos se levantaram e foram com ele.
20 Kanu kinie ambo te molorumu kanumunge pena perimu walema pora naa nirimu. Yu pena mindi pepili ponie engaki rurepo omba purumu. Kanu ambomone ‘Yunge wale pakolimu mindi ambolondu liemo na konde pumbo.’ nimbe pilipelie Yesusi pumbe purumu kinie bulkundu omba, yunge wale pakolimunge pundumu ambolorumu.
20 Nesse instante, uma mulher que havia doze anos sofria de hemorragia se aproximou por trás dele e tocou na borda de seu manto,
21 — ausente —
21 pois pensava: “Se eu apenas tocar em seu manto, serei curada”.
22 Ambolorumu kinie Yesusi topele topa yu kanopalie nimbendo: “Ambolamo, nu konopu waengo nipili moloyo. ‘Nu manda tepa konde limbe.’ konopu lienu kanu ulumuni nu konde pukunu.” nirimu. Kanu enamonga ambomo konde pupelie we molorumu.
22 Jesus se voltou e, quando a viu, disse: “Filha, anime-se! Sua fé a curou”. A partir daquele momento, a mulher ficou curada.
23 Kanu kinie Yesusi ⸤Juda yemboma maku toko Pulu Yemonga ungumu pilieringi ulkemo⸥ nokoli yemonga ulkena sukundu ombalie yembo awisili molko kondo kolko, kolape-mingi langoko, kola awili-teko teko moloringi kanopalie yuni nimbendo:
23 Quando Jesus chegou à casa do líder da sinagoga, viu a multidão agitada e ouviu a música fúnebre.
24 “Eno anjo pame! Ambolamo kolou naa kolomu. We uru mindi pelemo.” nirimu.Aku nirimu kinie ⸤ambola kanumu sike kolopa pora sirimu pilkulie yuni “We uru pelemo.” nirimumunge⸥ yu ungu taka tondoko tawe tenderingi.
24 “Saiam daqui!”, disse ele. “A menina não está morta; está apenas dormindo.” Os que estavam ali riram dele.
25 Kanu kinie yembo maku toko moloringime pulu sipe pena-pena tepalie ⸤ambola onomo lierimu⸥ suluminiana pupe yunge kimu ambolorumu kinie ambolamo ola molorumu.
25 Depois que a multidão foi colocada para fora, Jesus entrou e tomou a menina pela mão, e ela se levantou.
26 Iulu tondolo terimumunge temanemo kanu koleamonga sukundu lierimu koleamanga pali anjo anjo purumu pilieringi.
26 A notícia desse milagre se espalhou por toda a região.
27 Yesusi kanu koleamo mundupe siye kolopa pumbe purumu kinie mongo keri lierimu ye talo yu lombili ongo walsikululie ningelendo: “⸤Ye nomi kingi⸥ Depisini kalopa lsimu yemo,nu olto kondo kolou.” ningu wale awisili niliku oringili.
27 Depois que Jesus saiu dali, dois cegos foram atrás dele, gritando: “Filho de Davi, tenha misericórdia de nós!”.
28 Yu ulke tenga sukundu purumu kinie mongo keri lieli yeselo yu molorumune lombili oringili kinie yuni elo walsipelie: “Elo na mawa tekembele mele ‘Manda temba.’ konopu lekembelemolo moloye?” nirimu kinie elone ningelendo: “Awilimu, ‘Manda teni.’ konopu lekembolo.” niringili.
28 Quando Jesus entrou em casa, os cegos se aproximaram, e ele lhes perguntou: “Vocês creem que eu posso fazê-los ver?”. “Sim, Senhor”, responderam eles.
29 Kanu kinie yuni elonga mongoselonga ambolopalie nimbendo: “Nane ‘manda temba.’ konopu lekembele mele aku sipe wendo opili.” nirimu
29 Ele tocou nos olhos dos dois e disse: “Seja feito conforme a sua fé”.
30 kinie elonga mongoselo peanga lierimu, melema altoko kanoringili. Yesusini elo tondolo mundupe mane sipelie nimbendo: “Elone iulu wendo okomomo yembo teluri kepe paa naa piliengi, naa ningu siele!” nirimu.
30 Então os olhos deles se abriram e puderam ver. Jesus os advertiu severamente: “Não contem a ninguém”.
31 Nalo elo pena pukulu Yesusini terimu mele aku koleamonga sukundu lierimu koleamanga pali temane toko silikulu andoringili.
31 Eles, porém, saíram e espalharam sua fama por toda a região.
32 Kanu yeselo Yesusi munduku siye kolkolo pungele puringili kinie ye te konopune kuru molorumumunge ungu te naa nirimu ye te Yesusi molorumune mengo oringi.
32 Quando partiram, foi levado a Jesus um homem que não conseguia falar porque estava possuído por um demônio.
33 Yesusini yemonga konopune molorumu kuru kanumu topa makororumu kinie ungu naa nirimu ye kanumuni ungu nirimu kulu yembo maku toko moloringimene kanokolie konopu awisili liku mundukulie ningendo: “Ou Isirele koleana sukundu isipe ulu te wendo naa orumu kanumu.” niringi.
33 O demônio foi expulso e, em seguida, o homem começou a falar. As multidões ficaram admiradas. “Jamais aconteceu algo parecido em Israel!”, exclamavam.
34 Nalo Parisi yemaneningendo: “Kurumenga nomimuni yu lipe tapondolemo-na yuni kurume topa makorolemo.” niringi.
34 Os fariseus, contudo, disseram: “Ele expulsa demônios porque o príncipe dos demônios lhe dá poder”.
35 Yesusi kolea awilimenga kinie, kolea kangamanga kinie pelipe andopalie nirimumuni, Juda yemboma maku toko Pulu Yemonga ungumu pilieringi ulkemanga pupe ungu mane sipe; Pulu Yemo ye nomi kingi molopa yemboma nokolemonokomba ungu pulumunge temane peangama topa sipe; kuru lupe lupema torumu yemboma tepa konde lsimula.
35 Jesus andava por todas as cidades e todos os povoados da região, ensinando nas sinagogas, anunciando as boas-novas do reino e curando todo tipo de enfermidade e doença.
36 Yembo paa awisili yu molorumune ongo liku maku toko moloringime kanopalie eno umbu konopu naa pepili andoko, kangime enge naa perimu kulu eno enono manda liku naa tapondoko molkolie eno kongi sipisipime enonga tapu ye te naa molorumumunge we moloringi mele eno aku siku moloringi kulukanopalie eno paa kondo kolorumu.
36 Quando viu as multidões, teve compaixão delas, pois estavam confusas e desamparadas, como ovelhas sem pastor.
37 Kanu kinie ⸤yembo awisili ‘Yuni lipe tapondopili.’ ningu moloringi kulu kanopalie⸥ lombili andolimendo nimbendo: “Langi awisili poniena nou lemo nalo kongono ye awisili molo.
37 Disse aos discípulos: “A colheita é grande, mas os trabalhadores são poucos.
38 ⸤Na ye telumu mindi ikongonomo tekero kene⸥ Langi Pulu Yemo mawa tekolie yuni “Langi nou lielime linge kongono tenge yemboma yunge poniena lipe mundopili.” niee.” nirimu.
38 Orem ao Senhor da colheita; peçam que ele envie mais trabalhadores para seus campos”.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Mateus 9, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.