Mateus 6

Umbu-Ungu Kala NT (UBU_KAL) vs AAI

Sair da comparação
AAI TUR GEWASIN O BAIBASIT BOUBUN
1 ⸤Yesusini ungu mare nimbe molopalie ungu mare pea nimbendo:⸥6:2-4 Yembo Koropa Pulime Lipu Tapondomolomonga Ungu Te “‘Yembomane ‘Olio yembo paa peangama. Ulume paa tepo kondolemolo.’ ningu kanangi.’ ningu yemboma kanoko molangi enonga ulu peangama paa naa teangi. Aku siku tenge kinie yembomane eno kapi ninge. Kanu kapi ninge ungume enonga mele kalolimu lingemonga enonga mulu koleana molemo Lapamone eno mele naa kalomba.
1 “Yate nanub, men iti baifa’i isan a bowabow gewasih sabuw nahimaim kwanabowamih, nati na’atube kwanasisinaf na’at, Tamat maramaim boro men a baiyan nitimih.
2 “⸤Enonga mulu koleana molemo Lapamone aku siku tenge yemboma mele naa kalomba⸥ kene enone yembo koropa pulime kondo kolko ‘Lipu tapondamili.’ ningu kou mone te singendo ‘Temolo mele yembomane kanangi.’ ningu, ru ningu melte naa siengi. Topele mapele toli yemane‘Na yembomane kapi niengi.’ ningu yemboma maku toko Pulu Yemonga ungumu pilieli ulkemanga kinie aulkemanga kinie we yembo awisilini mongone kanangi yembo koropama liku tapondolemele. Aku yemane telemele mele enone aku siku naa teangi. Nane enondo paa sike nimbu sikiru: Aku telemelemonga eno yembomane kapi nilimele ungume enonga mele kalolimu koronga limele.
2 “Imih veya ta akir wairafin sawar inabitin men inakurereb sabuw etei hinanowaramih, men sabuw wanawanah rerekabih Kou’ay Bar wanawanan, naatu ef gagamih yahimaim sabuw itih baifa’ih isan tisisinafube kwanasinafumih, anababatun a tur ao’owen, nati sabuw i boro men hai siwar ta God nitihimih.
3 “Nalo enone yembo koropama kondo kolko melte singendo ‘Yembomane paa naa kanangi. Yembo te pea tapu topo andolembolomone kepe naa kanopili, lopi tepo kiyengo nimbu lipu tapondambo.’ niengi.
3 Isan imih akir wairafin inabibais, wa’iwa’iramaim inibais, saise a’of iti sisib ema’am men naso’ob o abisa kusisinaf.
4 Kanu kinie yembomane naa kanangi, tenge mele yembo te naa ningu sikulie koropa puli yembo te liku tapondonge kinie enonga ⸤mulu koleana molemo⸥ Lapamone lopi teko telemele ulume kanolemomone eno mele kalomba.” ⸤nirimu.⸥
4 Iti sawar i wa’iwa’iramaim inasinaf, saise Tamat maramaim o abisa wa’iwa’iramaim isisinaf na’iti boro a baiyan nit.
5 “Eno Pulu Yemo kinie ungu ningendo topele mapele toli yemanePulu Yemo kinie ungu nilimele mele aku siku naa teayo. Kanu topele mapele toli yemane ‘Na ye paa peangamo molio mele yembo awisilini mongone kanoko na kapi niengi.’ ningu yemboma maku toko Pulu Yemonga ungu pilieli ulkemanga kinie aulkemanga kinie yemboma kanoko molangi konopu siku angilku Pulu Yemo kinie ungu nilimele. Nane enondo paa sike nimbu sikiru: Aku siku telemelemonga eno enonga mele kalolimu koronga limele kanumu.
5 “Naatu yoyobanamih men wanawanah rerekabih tisisinafube, kwanasinafumih, anayabin i tekokok Kou’ay Bar wanawanan hinabat hinayoyoban, o ef na’ih awah kaukusebamaim hinabat hinayoyoban, saise sabuw hina’itih, baise anababatun a tur ao’owen, nati sabuw hai baiyan i hibaika.
6 Nalo eno Pulu Yemo kinie ungu ningendo enonga suluminiana sukundu puku nambune sikulie kanu lopi teli koleana enonga ⸤mulu koleana molemo⸥ Lapa naa kanolemele yemo-kinie ungu nieyo. ⸤Yu akune molemo.⸥ Aku tenge kinie enonga ⸤mulu koleana molemo⸥ Lapa lopi teko telemele ulume kanolemomone eno pe mele kalomba.
6 Baise o yoyobanamih a bar inarun, etawan inahir, Tamat wa’iwa’iramaim ema’am isan inayoyoban, naatu Tamat abisa wa’iwa’iramaim isinaf i’itin boro a baiyan nit.
7 “‘Na Pulu Yemo kinie ungu niembo.’ ningulie Isirele talapemonga ulsu molemele yembomaneenonga kurume molo pulu ye kolo tolime kinie ungu ningendo we ungu awisili nilimele mele aku siku naa teangi. Kanu yembomane ‘Na ungu awisili nimbo kinie pilimbe.’ ningu aku siku nilimele kanumu.
7 Naatu yoyobanamih men a tur nidun namomonamih, Eteni Sabuw iyab God men hisusu’ub i na’atube tisisinaf. Tenotanot yoyoban manin hinayoyoban God boro hai yoyoban nanowar.
8 Enonga ⸤mulu koleana molemo⸥ Lapamo ou mawa naa teangi eno molo tolemo melema yuni pilipe kanolemo kene kanu yembomane telemele mele aku siku naa teangi.
8 Men i hai sinaf kwani’u’ur, anayabin abisa inotanot Tamat i so’obabo o kubifefeyan.
9 “Eno Pulu Yemo kinie ungu ningendo i siku niengi:
9 Imih iti na’atube kwanayoyoban,
10 Nu ye nomi kingimu molko yemboma nokoni walemowendo opili. Nunge ungumu mulu koleana pilku liku telemele mele aku siku ya ma koleana pilku liku teangi.
10 A aiwob tan,
11 Olio kinié langi nomolo mele kinié siyo.
11 Biyai ana fair isan mar etei ai bay initi.
12 Yembomane olio teko kenjengi kinie siye kolopo ulu te naa temulu mele aku sikula olione nu tepo kenjemulu ulume siye kolko olio ulu te naa teyo.
12 Ai kakafih kunotawiyen,
13 Olio ‘Ulu tene kondi topili.’ naa ningu ulu kerimenga pali ulu pulumu pelemo ⸤kuru⸥.muni‘olio naa ambolopili.’ ningu yunge kíne wendo liyo. (Nu koleama kinie melemanga pali ye nomi kingimu molko, tondolo olandopamo nu-kinie pepa, nu imbi paa olandopa molopa nu-kinie pa tondolo-tepa tepili alieli molko mindi pulino kene aku sipe tepili.)”ningu aku siku Pulu Yemo kinie niengi.
13 Men routobonamaim inanawiyi’imih,
14 “Yembomane eno teko kenjinge ulume ‘We manie pupili.’ ningu siye kolongi liemo enonga mulu koleana molemo Lapamone enonga ulu pulu kerime ‘Manie pupili.’ nimbe siye kolombala.
14 “Taituwa o isa bowabow kakafin hisisinaf inanotawiyen, Tamat maramaim o a kakafih auman boro nanotawiyen.
15 Nalo yembomane eno teko kenjinge ulume ‘We manie naa pupili.’ ningu siye naa kolongi liemo enonga ⸤mulu koleana molemo⸥ Lapamone enonga ulu pulu kerime ‘Manie naa pupili.’ nimbe siye naa kolombala.” ⸤nirimu.⸥
15 Baise hai kakafih men inanotanotwiyen na’at, o a kakafin auman Tamat boro men nanotawiyen.
16 “Eno langi naa nongo mi toko we molonge ulu pulumu tengendo topele mapele toli yemane‘Na nono nimbu molambo.’ nilimele mele aku siku naa niengi. Kanu yemane ‘Na langi naa nombondo mi topo molio mele yembomane kanangi.’ ningu eno kumbikere teko enonga kumbikerema teko kenjiku molemele. Nane enondo paa sike nimbu sikiru: Kanu yemane aku telemelemonga yembomane eno kapi nilimele ungume enonga mele kalolimu koronga limele.
16 “Kwanayoyohar ana veya men sabuw wanawanah rerekabih kwani’u’urih, anayabin nati na’atube teyoyohar, saise taituwah hina’itih yoharayah hinarouw hinifa’ih isan. Anababatun a tur ao’owen nati sabuw hai baiyan i hibaika.
17 “Nalo eno langi naa nongo mi toko we molongendo ‘We yembomane na aku tekero mele naa kanangi. Tatane manjipe kanopili.’ ningu we yembomane kanonge ulume naa teangi. Aku tenge kinie enonga ⸤mulu koleana molemo⸥ Lapa lopi teko telemele ulume kanolemomone eno mele kalomba.” ⸤nirimu.⸥
17 Baise kwanayoyohar ana veya yumat kwanasouwen arib raiy kwanay kwanisuwar,
18 — ausente —
18 saise sabuw afa boro men hina so’ob kwa i kwayoyohar, baise Tamat wa’iwa’iramaim ema’ama, o abisa akisimo isinaf i’itin boro a baiyan nit.
19 “Ya ma koleana mele nosilimelema urelo tepa koka molo lkurinia melemane ongo teko kenjiku, wa lili yema ongo melema wa limele kene ‘⸤ya mana⸥ kamako molopo mele kande kandema lipu nosiemili.’ ni naa niengi.
19 “A sawar gewasih iti tafaramamaim inaya inatototo, ganidor boro na’aan fufur naatu simur boro na’arah, naatu bainowah auman boro a bar hinakwib hinarun a sawar hinabain.
20 Aku naa tekolie mulu koleana melema urelo naa tepa koka molo lkurinia meltene omba tepa naa kenjipe, wa lili yema ongo wa naa limele kene eno mulu koleana ⸤pe pungemonga⸥ ‘mele kande kande pe limoloma ou liepili.’ ningu ya ma koleana ulu peangama teko molangi.
20 Imih a sawar etei maramaim inaya inatoto, saise ganidor boro men hina’aan, naatu simur boro men na’arah, naatu bainowah boro men a bar hinakwib hinarun hina bainuwihimih.
21 Enonga nosilimele melema lemo kolea akune eno konopuni pilku konopu mondoko molemele kene ⸤‘mulu koleana mindi melema liepili.’ ningu molangi.” nirimu⸥.
21 A toto abuyoy menamaim kuya’aya, o dogor boro imaim mar etei nama.
22 “Nunge mongomo nunge kangimunge tepe-llame mélemo. Aku kene nunge mongo peanga angilimo kinie nu kangi pali pa tepili moleno kinie nu molko kondoleno.
22 “Matat i biyat ana hinow, matat gewasin, biyat etei boro marakawin.
23 Nalo nunge mongomo keri lemba kinie nunge kangi pali sumbulu topili andoni. Kanu kinie nunge kangine pateli pembamo alowa tepa sumbulu tomba kinie akumu paa kamu sumbulu tomba.” ⸤nirimu.⸥
23 Baise matat kakafin, biyat tutufin etei boro gugumin kakafin, naatu nati gugumin i wanu’umin kakafin.
24 “Yembo tene ye awili talonga kongono lipe tere lepa manda naa tendemba. Ye awili te konopu keri panjipe, te konopu mondomba. Molo aku naa temu liemo ye awili tenga ungu nimbéma paa konopu sipe pilipe lipe kongono nimbéma tondolo mundupe tendepa, te konopu keri panjipe yunge ungu nimbéma ta nimbé. Yembomane Pulu Yemonga kongonomo kinie Kou Monemonga kongonomo kinie liku tere leko manda naa tendenge.
24 “Orot ta’imon men karam boro orot gagamih rou’ab isah nabow, ana gewasin orot ta i boro nakwahir, naatu orot ta isan niyabow, orot ta ana tur i boro nanowar naatu orot ta boro nifutuw.
25 “Akumunge nane eno ⸤tenge mele⸥ nimbu siembo. ‘Kangikundu molopo kondamili.’ ningu konopu awisili liku naa mundengi. Langi nongemonga kepe no nongemonga kepe mulumbale pakongemonga kepe akumenga konopu awisili liku munduku naa molangi. Eno kapola molonge mele ulu pulumu langi kinie mulumbale kinie mindiye?
25 “Isan imih a tur ao’owen, ayawas isan men kwaniyababan, a tom isan, biya isan, naatu ar faifuw isan. Kwanotanot yawas i sawar gagamin ar faifuw naatu a tom hairi natabirih?
26 Kerama kaname. Langi te panjikulie nou lemo kinie liku mengo ulkendo puku nosiku naa nolemele nalo eno yembomanga mulu koleana molemo Lapamone kerama langi silimo. Kerama we mele eno yemboma olandopamonga yuni eno naa nokombaye?
26 Kwanuw mamu kwa’itah, men masaw tebob naatu men masaw tefafour, na’atube aurih bay ana korom en baise Tamat maramaim kaifih bay ebitih. Imih kwa i men mamu ekakaifih na’atube ekakaifimih.
27 Enonga yembo tene konopu awisili lipe mundumbemone yu kolomba ena te manda ‘We liepili.’ nimbeye? Manda naa nimbé.
27 Imih yababan men karam boro a yawas nakumanin kwanama’amih
28 “Eno pakonge melemanga konopu awisili nambemune liku mundulimeleye? Pillawa sindime mana olemo mele eno naa kanolemeleye? Pillawa sindimene kongono mindili siku naa teko, mulumbale te teko mimi naa telemele
28 “Naatu aisim ar faifuw isah kwabiyababan? Sigar beran kwanuw kwa’itih, men kafai hibow raro’oh ebababan, o biyah isan ar faifuw tesasakiramih.
29 nalo pillawa sindime molemele mele olandopa, ⸤ye nomi kingi⸥ Sollomonokongono awisili tepalie wale paa peangama pakopa a nirimu mele maniendopa.
29 Baise a tur ao’owen, aiwob orot Solomon toto buyoy wairafin, ana faifuw eo’osen i men ta iti beran ana gewasinabe’emih.
30 Era sindi tolemoma kinié mele molemo, opali mele poroko tepena kalemelema Pulu Yemone aku sipe nokopa kondolemo liemo eno ‘Pulu Yemone olio manda nokombanje.’ ningu laye kolte mindi pilimele yemboma pakonge melemanga yuni manda lipe naa tapondombaye? Eno paa sike lipe tapondomba.
30 God kaiyar fotan ebi’osen wainih kwana’itin, fotan iti boun natasasar, maras boro nakimow nare wairaf wan hinayara’aten hina’arah. Baise kwa i Tamat God uman yanamaim ekakaifi, aisim men kwabitumitum?
31 “⸤Pulu Yemone kerama kinie era sindime kinie aku we melema aku sipe nokolemo⸥ kene eno konopu awisili liku mundukulie ‘Esi, langi te tena lipu nomolonje?’; molo ‘No tena kolopo nomolonje?’; molo ‘Wale pakoli tena lipu pakomolonje?’ ningu pilku naa molangi.
31 Imih men kwaniyababan kwanao, au ar au faifuw boro menamaim anabow ana’osen, naatu bay boro menamaim anabow ana, harew menamaim anahun anatom?
32 Pulu Yemonga yemboma naa molko ulsukundu molemele yembomane aku siku telemele nalo enonga mulu koleana molemo Lapamone eno yunge yembomanga mele molo tolemoma kanopa molemo.
32 Eteni Sabuw i sawar iti isah tibiyababan, naatu Tamat maramaim kwa a yababan etei i so’ob.
33 ⸤Eno langi nongemanga kinie mulumbale pakongemanga kinie konopu naa liku munduku,⸥ Pulu Yemo ye nomi kingi molopa yemboma nokolemoulume kinie yu kanopa kake telemo kanolemo ulume kinie melema kinie ‘Kumbi lepo teambo.’ konopu leko molangi. Aku tenge kinie yuni we melema kepe eno simbe.
33 Baise wan i mar ana aiwob naatu ma gewasin kwananuwih kwanab, naatu sawar iti etei boro tafan naya’abar nit kwanabow.
34 Yuni aku temba kene ‘Opali nambe-embonje?’ ningu kinié konopu awisili liku naa mundengi. Opalimunge langi molo melema aku opali, kiniémonga langi molo melema kinie, opalimunge kinie, liku tere leko naa piliengi! Enamanga yu mele mele umbunema pelemo pembama kanu enamanga mindi. Kinié umbune wendo ombáma kinie, opali talou umbune wendo ombámanga kinie, tere leko konopu liku naa mundengi.” ⸤nirimu.⸥
34 Isan imih maras isan men kwaniyababan, anayabin maras ibo akisin ana yababan. Na’atube veya ta’ita’imon hai yababan men inabo’ay inanot a yababan nara’atamih.

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Mateus 6, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.