Mateus 2
Umbu-Ungu Kala NT (UBU_KAL) vs AAI
1 Erote kolea Judia disiriki yembomanga ye nomi kingi molopili Mariane kolea Judia, Betellieme taonona Yesusi merimu. Kanu walemanga ena wendo oli koleana pilipe konginjeli peli ye pokore alieli ‘Ulu mare wendo okomonje piliemili.’ ningu kombukandipime mimi siku kanoko moloringime kolea awili Jerusalleme ongolie ningendo:
1 Judea wanawanan Herod bi’aiwob ana veya’amaim, merar bar ta wabin Bethlehem imaim Jesu tufuw. Nati’imaim orot so’obayah afa daman baiyabayah veya yeninane hina Jerusalem hitit,
2 “Juda yembomanga ye nomi kingi molomba kango meringimutena molemoye? Olio ena wendo olemo koleana molopolie ye te ye nomi kingi molomba meringimu lipe ora sili kombukandipi te pulu pulu wendo omba angilierimu kanopolie nirimulumuni, yu popo topo imbi lipu ola mundundumolondo okomolo.” niringi.
2 naatu sabuw hibatiyih, “Jew hai aiwob kek tutufuw i menamaim inu’in? Aki ana daman veya yeninane yey a’itin imih kwafirinamih ana.” Orot so’obayah ta daman isan uaman iuti’ut|alt="wise men one pointing to star" src="cn01627b.tif" size="col" loc="Mat 2.1-2" copy="©1978 David C. Cook Publishing Co." ref="2.1-2"
3 Ye nomi kingi Erote iungumu pilipelie ‘Ye te yu kolo wangopa kingi molomba lepamo.’ nimbe pilipelie yu mini-wale mundupe, Jerusalleme yemboma pali mini-walela mundoringi.
3 Aiwob orot Herod iti tur nonowar i ana not kasiy, naatu Jerusalem wanawanan sabuw etei’imak auman hai not kasiy.
4 Kanu kinie yuni Juda yembomanga Pulu Yemo popo tondoringi ye awilime pali kinie Pulu Yemonga ungu manemanga pulume pilku mane siringi yema pali kinie“Sukundu waa.” nimbelie eno walsipe pilipelie nimbendo: “Pulu Yemone “Eno nokopa kondomba ye te lipu mundumbo.” nimbe mako torumu ye nomi Kirasimutena mengemondo niringiye?” nirimu.
4 Basit firis ukwarih naatu Ofafar Bai’obaiyenayah etei eaf hina ibatiyih, “Keriso i boro menamaim natufuw?”
5 Enone yundu ningendo: “Kolea Judia sukundu Betellieme taonona yu menge. Pulu Yemone ungu umbu tondorumume pilipe yemboma nimbe sirimu ye ⸤Maikane⸥pe aku sipe wendo ombamondo ou nimbe boku torumu akune molemo kanumu. Yuni nimbendo:
5 Hiya’afut hio, “Judea wanawanan bar merar ta wabin Bethlehemamaim. Anayabin dinab orot iti na’atube Buk Atamaninamaim hikirum,
6 “Betellieme, kolea Judalemo kolea te,
6 ‘Judah tafaram wanawanan, bar merar etei hai aiwob wanawanahimaim,
7 Kanu kinie yembo lupema naa kanoko naa pilku molangi Erotene pilipe konginjeli peli yema “Waa.” nimbe kombukandipimu pulu pulu wendo omba angilierimu walemo walsipe pilipelie nirimumuni, yundu ningu siringi kinie
7 Imaibo Herod veya yenin nanawan hina hima’am eaf hirun wa’iwa’iramaim ibatiyih, kok taso’ob veya abistanamaim daman yey hi’itin.
8 pilipelie enondo nimbendo: “Eno Betellieme puku kangomo wamoko koro-payo! Kanoko lendekolie na ongo ningu sieyo. Na kepe yu ombo popo topo imbi lipu ola mundundembo.” nirimu.
8 Naatu au Bethlehem biyafarih i’uwih eo, “Kwanan kek kwananuwih gewas kwana’itin naatu kwanamatabir au tur kwana’owen, saise ayu’ubo anan anakwafir.”
9 Kingimuni aku sipe nirimu pilkulie eno kelko puku kano-poringi. Kanu kinie ena wendo oli koleana molkolie kombukandipi kanoringimu eno puringine kumbi lepa pumbe pupelie kangomo molorumu ulke imune pupe ola angilierimu.
9 Aiwob orot iti na’atube eo hinonowar ufunamaim hitit hin, naatu daman ta’imon veya yeninane hi’itin hinan au nah i’iyon na kek inu’in tafanamaim nutanub bat.
10 Enone kombukandipimu kanokolie konopu paa awili teko siringi.
10 Nati daman hi’i’itin ana veya hiyasisir naatu hikawasa men kafaita.
11 Ulkena sukundu pukulie kangomo kinie anumu Maria kinie moloringili puku kanoko lenderingi. Kanokolie kangomonga kumbikerena koporongo langoko ma kanokolie yu popo toko imbi liku ola mundundoringi. Mundundukulie eno wale peanga mengo oringime apisiku mele peangama wendo liku yu siringi. Kou gollo kinie, paura kalemele kinie mune paa toli paura te kinie, kopongo wele mune paa toli te kinie, aku melema yu siringi.
11 Bar wanawanan hirun kek hinah Mary hairi hi’itih, suh hiyowen kek hikwafir. Imaibo hai kaukufet hirufamen hai siwar gold, frankincense, naatu myrrh hibotaiten kek hisiwar.
12 Kanu kinie Pulu Yemone eno uru kumbu sipelie enondo nimbendo: “Eno Erote molemona kelko pu naa pangi, molo.” nirimu kinie pilkulie eno aulke tenga lupe ongolie lkondo puringi.
12 Naatu matabir maiye Herod biyan titamih hio’o, baise fai hai mimumaim God imatnuwih, naatu ef ta hibai hin hai tafaram hitit.
13 Kanu kinie pilipe konginjeli peli yema kelko puringi kinie Awilimunge angello tene Josepo uru kumbu sipelie nimbendo: “Ye nomi kingi Erotene nondopa yunge ami yemando “Kangomo koroko toko kondo-paa!” nimbé kene nu ola molkolie kangomo kinie anumu kinie liku mengo kolea Isipindu kowa puku molo-payo. Ne anjo molkolie ningemone, pe nane “Kelko yando waa.” nimbo kinie wangi. Ou molo.” nirimu.
13 Nanawan orot hinan ufunamaim, Regah ana tounamatar Joseph ana mimumaim tit iu, “Kumisir kek hinah hairi kubuwih kwabihir kwan Egypt imaim kwanama’am boro ana’obo kwanatit, anayabin Herod i kek asabuninamih ana ef enunuwet.”
14 Aku nirimu kinie pilipelie Josepo ola molopalie ipulueli anunguluselo lipe meli Isipindu purumu.
14 Basit Joseph misir kek hinah hairi buwih gugumin wanawanan hibihir hin Egypt hitit,
15 ‘Erote kolomba kinie kelepo ulkendo pumolo.’ ningu ou Isipi anjo moloringi.Aku teringimunge Pulu Yemone ungu umbu tondorumume pilipe yemboma nimbe sirimu ye tene ulu te pe wendo ombá ou nirimu mele kamu wendo orumu. Akumu isipe:nimbe kanu ye ⸤Osiane⸥ nirimu kanumu.
15 nati’imaim hima’am Herod morob. Imih sawar iti himamatar i abisa Regah ana dinab orot iwan Buk Atamaninamaim kikirum i na i turobe, “Egyptane ayu Natu abotait tit.”
16 Kanu kinie anumu lapaselo Yesusi pea Isipi puku molangi, pilipe konginjeli peli yemane Erote yu liku lou lenderingi Erote yuni pilipelie mumindili paa awili tepa kolorumu. Mumindili kolopalie ami ye marendo nimbendo: “Betellieme taono kinie Betellieme nondopa lemo koleamakinie kanumenga puku kango ponie talo omba puli kangoma kinie ponie talo naa pora nili kangoma kinie koroko toko kondo-paa!” nirimu. Kombukandipi kanoko pilipe konginjeli peli yemane kombukandipimu pulu polopa wendo omba angilierimu walemo yundu ningu siringi mele pilipelie ponie aku sipe nirimu.
16 Herod veya yenin nanawan hai baifuwen titita’ur ana veya, yan so’ar gagamat bufut naatu orotokek nati Bethlehem wanawanan naatu bar merar nati sisibinamaim iyabowat hai kwamur rou’ab au babe re’er etei asabunuw isan ana baiyowayah iyunih hitit. Iti na’atube eo biyunih anayabin i veya abisa’amaim nanawan daman hi’itin hio nonowar imaim sinaf.
17 Aku sipe terimumunge koronga-ou Pulu Yemone ungu umbu tondorumume pilipe yemboma nimbe sirimu ye Jeremayane ulu te pe wendo ombá ou nirimu mele wendo orumu.
17 Naatu abisa dinab orot Jeremiah eo kikirum i na yabin matar.
18 Yuni nimbendo:nimbe Jeremayane ou aku nirimu kanumu.
18 “Ramah bar meraramaim yuwen atubob gagamin maiyow re’er hinowar,
19 Pe Erote kolorumu kinie Awilimunge angello tene Josepo Isipi molopili uru kumbu sipelie nimbendo:
19 Herod momorob ufunamaim, Joseph Egypt ma’ama Regah ana tounamatar Joseph ana mimumaim tit iu,
20 “ “Kangomo toko kondangi koro-paa.” nirimu yemo kolorumu kene ola molko anumu maloselo liku mengo kolea Isirelendo kelko pu.” nirimu kinie
20 “Kumisir kek hinah hairi kubuwih kwamatabir maiye kwan au Israel, anayabin sabuw iyab kek asabuninamih hi’o i himoroboka.”
21 pilipelie yu ola molopa anumu maloselo lipe memba Isirelendo purumu.
21 Basit Joseph matan nuw misir, Jesu hinah hairi buwih himatabir maiye hina Israel hitit.
22 Nalo Akellesi yunge lapa Erote kolo wangopa ye nomi kingimu molopa kolea Judia disiriki nokorumu pilipelie Josepo yu kanune altopa pumbendo pipili kolorumu. Kanu kinie Pulu Yemone uru kumbu sipelie nimbendo: “Marena tongenje kene akune naa pu.” nimbe yundu liepi liepi torumu kinie yu kelepa kolea Gallilli disiriki pupe
22 Baise Arselaus tamah Herod ana efan bai, Judea wanawanan ma bi’aiwob Joseph ana tur nowar, naatu imaim na ma’amih bir. Mimumaim auman God imatanuw, imih i au Galilee na’at na,
23 akune lierimu Nasarete taonona pupe molorumu kulu Pulu Yemone ungu umbu tondorumume pilku yemboma ningu siringi yemane ⸤Yesusi kinie⸥ ulu te pe wendo ombá ou niringi mele kamu wendo orumu. Enone ningendo:niringi kanumu.
23 bar merar ta wabin Nazareth imaim bar wowab ma, saise abisa dinab oro’orot Buk Atamaninamaim hi’o hikikirum i na yabin matar, “Jesu isan boro hinao i Nazareth matuwan”.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Mateus 2, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.