Mateus 21

Umbu-Ungu Kala NT (UBU_KAL) vs AAI

Sair da comparação
AAI TUR GEWASIN O BAIBASIT BOUBUN
1 ⸤Yesusi kinie yu lombili andolime kinie⸥ eno kolea awili Jerusalleme nondoko ongo, ma pangi te ‘Ma Pangi Unjo Ollipi Ponie’ nili akune lemo kolea kanga Betepasi oringi. Kanu kinie Yesusini yu lombili andoli ye talo lipe mundupelie,
1 Jesu ana bai’ufununayah bairi au Jerusalem hirun hinan, hina bar merar ta wabin Bethage hitit, Olive Oyawemaim, Jesu ana bai’ufununayah rou’ab wan iyunih
2 elondo nimbendo: “Ne kolea kanga kanokombelena pukululie kongi dongi te ka teko panjingemo kinie yunge walomo pea ne sukundu molongele kanongele, kanuselo puku posiku yando mengo wangili pale.
2 eo, “Kwanan bar merar nati namaim kwanatitit boro donkey hi’utan ebatabat kwana’itin naatu donkey boubun auman sisibinamaim ebatabat. Hairi kwanarufamen kwanabow kwanan.
3 Posingele teko molongele kinie yembo tene elondo ungu te nimu liemo elone i siku niengili: “Awilimu yu ‘Dongimuni mepili.’ nimu-ne ombo likimbulu.” niengili. Aku ningele kinie yuni sumbi sipe “Kapola, mengo pale.” nimbé.” nirimu.
3 Orot ta nati’imaim nabibatiyi ana tur kwana’owen, ‘Regah ekokok naatu boro nihamiyen kwanabow kwanan.’ Baise ana tur kwana’owen boro niyafarih hinamatabir maiye.”
4 Aku sipe wendo orumumunge koronga ou Pulu Yemone ungu umbu tondorumume pilipe yemboma nimbe sirimu ye tene ulu te pe wendo ombá ou nirimu mele kamu wendo orumu. Akumu isipe:
4 Iti sawar himamatar abisa God ana dinab orot eo kikirum ina i turobe.
5 “Enone kolea awili Sayonoyembomandonirimu kanumu. ⸤Aku nirimu mele Yesusi terimu.⸥
5 “Jerusalem sabuw hai tur kwana’owen, a aiwob enan kwa’itin, taiyuwin yare donkey afe’en mara’at enan, ana donkey boubun tafanamaim mara’at enan.”
6 Kanu kinie lombili andoliselo pukulu Yesusini “Te-pale.” nirimu mele te-poringili.
6 Basit Jesu ana bai’ufununayah eo baimanih na’at hin hisinaf.
7 Elone kongi dongimu kinie yunge walomo kinie mengo ongololie, enone enonga mulumbalema kulku dongiselonga bulu mingine ola pauwe toringi kinie Yesusi kanune ola molorumu.
7 Donkey hibai hina hai faifuw tafah hibosairen hiyabar afa rabod rourih hi’afuw ef yan hiyabar.
8 Yembo maku toringimenga awisilini enonga mulumbalema kulku yu ombá aulkena pauwe toliku puku, marene kipiyala gomo langoko liku yu ombá aulkena pauwe toliku puringi.
8 Sabuw rou’ay gagamin na’in hai faifuw hibosairen hiyabar afa ai raurih hi’afuw hiyabar.
9 Kumbi leko puringi yembomane kepe akilku puringi yembomane kepe naka leko unjo ambololiku pukulie ningendo:niliku puringi.
9 Sabuw Jesu nanane hinan, naatu ufunane hinan fanah sib hiwow hio,
10 Yesusi Jerusalleme suku purumu kinie kanu kolea awilimunge sukundu moloringi yemboma pali konopu awisili liku mundukulie “I mu naweye?” niringi.
10 Jesu na Jerusalem rur, kawasa ra’at uruw giririf retenafut, sabuw hibatebat hio, “Iti orot yait?”
11 Maku toko moloringi yembomane ningendo: “I mu Pulu Yemone ungu umbu tondolemoma pilipe yemboma nimbe silimo ye Yesusi,kolea Gallilli disiriki Nasarete taono ye te.” niringi.
11 Rou’ay gagamin hiyafutih hio, “God ana dinab orot wabin Jesu, Galilee wanawananamaim tafaram Nazareth orot.”
12 Yesusi ⸤Jerusalleme suku pupelie nirimumuni⸥ Pulu Yemo popo toko kaloringi ulke tembelena ⸤“Juda yembo naa molemele yemboma ‘Pulu Yemo popo tamili.’ ningu maku tolemele kolea” niringi akune⸥ suku pupe kanopalie akune melema makete teko moloringi yemboma kinie, melema topo toko liku moloringi yemboma kinie akume kanopalie eno pali topa makoropa, kou mone lupe lupema alowa teko anjo siringi yembomanga poloma kinie, kera waembono makete teringi yembomanga manie moloringi poloma kinie, topele topa, topa bulu-balu sipelie,
12 Naatu Jesu na Tafaror Bar run. Sabuw iyab nati hima hai sawar hitotobon rauw nunih hai urama’ama, hai gemogem bora’aten, kabay hisuwa hire, urama’ama afe’eh hima mamu imak hitotobon bow israuwen ufun hitit.
13 enondo nimbendo: “Pulu Yemonga bokune ungu te isipe nilimo:kanumu. Ungu aku sipe molemo nalo enone iulkemoningu pilkulie aku siku telemele.” nirimu.
13 Naatu iuwih eo, “Buk Atamaninamaim God eo hikikirum i iti na’atube eo, ‘Ayu au Tafaror Bar i yoyoban ana bar,’ baise kwa abisa kwasisinaf i kwabotabir bainowah hai watu matar.”
14 Kanu kinie Yesusi ulke tembelena molopili yembo mongo keri lepa, kimbu ki keri lierimu yembo awisili yu molorumune oringi kinie yuni eno tepa konde lsimu.
14 Sabuw matah fim naatu ah umah kakafih hina Tafaror Bar hirun Jesu etei iyawasih.
15 Nalo yuni we yembo tene manda naa telka ulu tondolo peangama terimu mele kinie, ulke tembelena ambolangomane tondolo ru ningulie:niringi mele kinie, kanu uluselo wendo orumu mele kanokolie Pulu Yemo popo tondoringi ye awilime kinie Pulu Yemonga ungu manemanga pulume pilku mane siringi yema kinieenone konopu keri panjikulie
15 Firis ukwarih naatu Ofafar Bai’obaiyenayah Jesu sawar gewasih sisinaf hi’itin yah so’ar. Kek auman Tafaror Bar wanawanan fanah sib Jesu hibora’ara’ah hio, “Orokaiwa David natun, ensairen.”
16 Yesusi walsikulie: “Andi ambolangomane ungu nikimili mele nu ⸤naa⸥ pilkinuye?” niringi.⸤Nalo⸥ Yesusini enondo nimbendo: “Na pilkiru. ⸤Andi ambolangomane tekemele mele⸥ ungu te bokune molemo mele eno naa kanolemeleye? Kanumu isipe molemo:aku ungumu bokune molemo mele eno naa kanolemeleye?” nirimu.
16 Jesu hiu, “Iti kek teo kunonowar?” Jesu iyafutih eo, “Anonowar. Buk Atamaninamaim hikikirum kwaiyab kwa’itin, mi’itube hikirum?
17 Aku nimbelie yu kanu yema mundupe siye kolopa kolea awili ⸤Jerusalleme⸥ ulsukundu pupe kolea kanga Betani pupe akune perimu.
17 Naatu nati’imaim ihamiyih hima i tit in Bethany bar merar imaim mar fo in.
18 Ipulueli-ou ⸤Jerusalleme nondopa lierimu kolea Betani mundupe siye kolopa Yesusi⸥ kelepa kolea awili ⸤Jerusalleme⸥ pumbe purumu kinie yu engele terimu.
18 Mar auman Jesu au merar gagamin matabir inan, basit bayumih morob.
19 Kanu kinie yu orumu aulke kélona unjo piki te angilierimu kanopalie nondopa pupe kanorumu kinie unjo mongo te topa naa perimu, gomo mindi terimu kanorumu. ⸤Gomo mindi terimu-ne⸥ kanopalie “Nu altoko mongo te naa tani.” nirimu kinie unjo piki kanumu walsikele kolorumu.
19 Naatu ef rewanamaim ai fafou batabat itin, basit na ai an tit, baise men ro’on ta itin, raurinawat. Basit ai isan eo, “O i boro men iniw.” Mar ta’imonamo ai fenem.
20 Aku ulumu wendo orumu kinie kanokolie yu lombili andolimene paa mini-wale mundukulie ningendo: “I unjo pikimu nambepalie walsikele kolomuye?” ningu walseringi.
20 Ana bai’ufununayah hi’itin hifofor men kafaita, naatu hio, “Ai fafou mi’itube’emih mar ta’imon fenem?”
21 Yesusini topondopa nimbendo: “Nane enondo paa sike nimbu sikirumu: Eno konopu talo tepa naa pepili ⸤Pulu Yemone nanga ungumu sike pilimbemonga nimbo mele ‘paa sike wendo ombá.’ ningu⸥ tondolo munduku piliengi liemo nane iunjo pikimu tendu mele manda tenge. Unjoma mindi molola. Ne ma pangimundu “Ungú toko nomu kusana sukundu pu.” ninge kinie pumbela.
21 Jesu iyafutih eo, “Anababatun a tur ao’owen. Men erekasiy auman kwanasinafumih, baise kwanitumatum. Karam abis iti boun ai fafou isan asisinaf boro kwanasinaf namatar. Baise men iti akisin. Karam oyaw isan kwanao, kumisir kwen riy yan kubat boro namatar.
22 ‘Olio ⸤Pulu Yemone paa sike lipe tapondombamonga ‘Teamili.’ nimolo mele sike manda aku sipu temolo.’ molo ‘Nimolo kinie sike aku sipe wendo ombá.’ ningu⸥ tondolo munduku pilkulie ⸤Pulu Yemo kinie⸥ ungu ningu mawa tenge mele pali Pulu Yemone sike tendembamonga kanu ulume sike wendo ombá.” nirimu.
22 Initumatum abisa isan kuyoyoban boro inab.”
23 Kanu kinie Yesusi ⸤kamu Jerusalleme omba⸥ ulke tembele kerepulune omba, yemboma ungu mane sipe molorumu kinie ye mare, Pulu Yemo popo tondoringi ye awilime kinie, Juda yembomanga tapu yema kinieeno ongo yu walsiku pilkulie ningendo: “Nu namba nambolka nambamo likulie ikongonomo telenoye? Nawene ikongonomo ‘Te-pou.’ nimbe nu nambamo sipe lipe mundorumuye?” niringi.
23 Jesu matabir maiye Tafaror Baremaim run bat bi’obaibiyih. Basit Firis ukwarih naatu Jew hai orot ukwarih hina Jesu biyan hitit hibatiy hio, “O yait fair it iti sawar kusisinaf, naatu yait ibasit ina kubowabow?”
24 Yesusini enondo topondopa nimbendo: “Nane eno ungu te walsipu piliembola. Pe nane eno walsimbo mele enone na sumbi siku topondoko ningi liemo ‘Na ikongonomo teambo.’ nimbe namba sirimumunge pulumu eno nimbu simbola.
24 Jesu iyafutih eo, “Ayu auman au baibat ta’imon kwa anibatiyi kwanao ananowar, imaibo ayu boro anao kwananowar, ayu fair menamaim abai abowabow.
25 ⸤Nane isipu eno walsipu pilkiru:⸥ Ou ⸤No Lindeli⸥ Jono omba yemboma no linderimu kinie yu mulu koleana molemo yemonga kongonomo tendembando yemboma no linderimu molo ya mana yembomanga kongonomo tendembando yemboma no linderimuye? ⸤Nawene “Tei.” nirimu-ne terimuye? Ningu siee.⸥” nirimu. ⸤Yuni aku sipe walserimu mele pilkulie⸥ enone enono kerepale ningulie ningendo: “Yuni walsikimu mele olione topondopo, ‘⸤Jono⸥ yu mulu koleana ⸤molemo yemonga kongono tendembando yemboma no linderimu⸥..’ nimulu liemo yuni oliondo nimbendo: ‘Aku liemo eno Jonone nirimu ungumu nambemune ‘Iungumu sike.’ ningu naa pilku lsingiye?’ nimbé.
25 John ana fair menane bai sabuw bapataito itih Godane bai, ai orot maiyow biyahine bai?” Hai kasiy ra’at taiyuwih hibabatiyih hio, “Mi’itube tanao? Godane tanao’o i boro nao bo aisim John men kwaitumitum.
26 Molo olione nimolondo: ‘Yumana yembomanga ⸤kongono tendembando yemboma no linderimu⸥..’ nimulu liemo we yembomane ‘olio tongenje’ nimbu pipili kolkomolo. We yembomane ‘⸤No Lindeli Jono⸥ yu paa sike Pulu Yemone ungu umbu tondorumume pilipe yemboma nimbe sirimu ye temolorumu.’ ningu pilimele kene olio nambe-emolonje?” ningu enono aku siku kerepale niringi.
26 Baise it orot biyanane fair bain tanao, sabuw isah tabirubir anayabin sabuw etei tebitumatum John i God ana dinab orot ta.”
27 ⸤Enono aku siku anjo yando kerepale ningulie⸥., Yesusindu topondoko ningendo: “⸤Nuni walsikinu mele⸥ olio naa pilkimulu.” niringi. Aku siku niringi kinie pilipelie Yesusini enondo nimbendo: “Kapola. ⸤Nane eno walsikiru ungumunge ungu te topondoko naa nikimilimunge⸥ enone na walsikimili ungumunge ungu te topondopo nando ikongonomo ‘Te-pou.’ nimbe na lipe mundupe namba sirimu yemonga imbimu eno naa nimbu simbola.” ⸤nirimu.⸥
27 Imih sabuw Jesu isan hiya’afut hio, “Aki men aso’ob.” Naatu Jesu iuwih eo, “Ayu auman boro men anao kwananowar, baibasit menane abai iti sawar asisinaf.
28 ⸤Yesusini kelepa kanu Juda yembomanga ye awilimendonimbendo:⸥ “Eno nambolka konopu lekemeleye? Ye te yunge kango talo moloringili. Yu pupe kango komomondo nimbendo: “Kangomo, kinié nu unjo-waene poniena puku kongono te-pou.” nirimu.
28 “Kwa mi’itube kwanotanot? Ana veya ta orot natunatun bairi hima’am basit orot natun ain isan eo, ‘Aro ayu akokok boun inan grape ana masaw inabow.’
29 “Yuni topondopa lapando “Molo, na naa pumbo.” nirimu, nalo pe yu konopu alowa tepalie purumu.
29 “Naatu kek tamah iya’afut eo, ‘Ayu men akokok.’ Baise ma kafai ana not botabir re in masaw bow.
30 “Lapa pupe komomondo nirimu mele aku sipe akiliomondo nirimu ⸤kinie⸥ yuni topondopa “Te-pumbo.” nirimu, nalo naa purumu.
30 “Naatu orot na maiye natun uf isan tit tur i ta’imonaban eo, naatu kek rufut eo, ‘Basit, Regah boro anan.’ Baise kwahir bar ma men in masaw bowamih.
31 “Kanu kangoselonga nawene lapanga ungumu pilipe lipe terimuye?” nirimu. Enone topondoko “Komomo.” niringi. Yesusini enondo nimbendo: “Nane enondo paa sike nimbu sikirumu: Eno ⸤Juda yembomanga ye awilime⸥ Pulu Yemo ye nomi kingimu molopa nokolemo talapena sukundu⸤kumbi leko naa punge⸥.. Kou takisi lili yema kinie wapora toli amboma kinie ⸤kanu yemboma, eno Juda yembomanga ye awilimene kanoko keri kanolemelema⸥ kumbi leko punge.
31 Naatu kek menatan i tamah fanan bai?”
32 ⸤No Lindeli⸥ Jono omba eno sumbi siku molonge aulkemo lipe ora sirimu kinie enone yu nirimumu ‘Kolo tokomo.’ konopu leko yunge ungumu pilku naa lsingi nalo kou takisi lili yema kinie wapora toli amboma kinie yuni nirimu ungumu ‘Sike.’ ningu tondolo munduku pilieringi. Nalo kanu ambo ye kerimene aku teringi kinie kepe kanokolie ‘Konopu alowa tepo ‘Yuni sike nikimu.’ nimbu tondolo mundupu piliemili.’ naa niringila. Akumunge ⸤kanu ambo ye “Tepo kenjilimolo.” ningu konopu alowa telemelema Pulu Yemo molemona kumbi leko punge⸥..” ⸤nirimu.⸥u
32 Anayabin John Baptist na ef gewasin bai’ufnunin isan bi’obaiyi, kwa men kwaitumitumimih, baise kabay o’onayah, naatu sagasagadiy hitumitum, sawar i kwa’itin, baise men kafa’imo a not uf kwabotabir kwaitumitumimih.”
33 ⸤Aku nimbelie Yesusini kanu ye awilimendoaltopa nimbendo:⸥ “Ungu iko te pea tambo pilieyo. “Kolea pulu ye tene unjo waene ponie tepalie pala terimu. Poniena sukundu loyekolo akupe waene-no ingi tepa mondombando tepa mimi tepalie nirimumuni, pe ponie nokonge ulke takaye te polo kulupe ola takorumu. Ye mare kanopa lipelie enondo nimbendo: “Nanga poniemo tapu tendeko unjo mongoma inie toko nokondangi. Pe waene mongo polo tomba kinie unjo mongoma moke tepo, kongono tendenge mele mare eno liengi mare na liembo.” nimbe kanu poniemo eno sipelie yu kolea paa suluringe pupe molorumu.
33 Jesu eo maiye, “Oroubon tabo kwananowar. Orot me matuwan ana veya ta masaw bo grape tanum, fur ear ituwafut naatu Wine bunubunuw ana hub bai naatu ana masaw sabuw bowayah uwih hima’uh hima i tafaram afa bai nanawanamih in.
34 Kanu kinie pe waene mongo polo tomba terimu kinie ponie pulu yemone yunge kendemande ye mare “Nanga waene-mongo siengi puku liku mendeko wangi paa.” nimbe ponie nokoringi yema moloringine lipe mundorumu.
34 Naatu grape hiyamur bairuhin ana veya kakabom, basit orot ana akir wairafih iyafarih hina bowayah biyah ibo au nowahine ai ro’oh bairut isan.
35 Nalo kendemande yema ⸤oringi kinie⸥ ponienokoli yemane eno ambolko likulie te kopene toko, te toko kondoko, te kouni toringi.
35 “Baise bowayah himisir orot ana akir wairafih hibow, ta hibai hirab, ta hi’asabun morob, naatu ta kabayamaim hirab.
36 Altopa ponie pulu yemone kendemande ye mare awisili mele lipe “Nanga waene mongo lindi-pee.” nimbe lipe mundorumu, ou kendemande ye koltalo mele lipe mundorumu. Nalo ponie nokoli yemane ou-pulu-pulu oringi kendemande yema-kinie teringi mele pe kendemande oringi yema-kinie akula teringi.
36 Orot ana akir wairafih afa’abo iyafarih hina, moumurihika men marasika biyafarih na’atube’emih, baise bowayah himisir akir wairafih hibow, wan hinan isah hisisinaf na’atube hisinaf hibow hirouw.
37 Kanu kinie ponie pulu yemo yuni ⸤konopuni pilipelie⸥ ‘Nanga kangomo pipili kolko yunge ungume pilku liku, yu waene-mongoma singe.’ konopu lepalie yunge malomo lipe mundorumu.
37 Uftoro’ot i natun iyun na bowayah isah, not eo, ‘Sabuw boro natu hinakakafiy.’
38 Nalo ponie nokoli yemane ponie pulu yemonga malo ombá orumu kanokolie enone enono ningendo: “Andi okomo yemo pe lapanga melema limbe yemo okomo. Yu topo kondopo iponiemo olio kamu liemili.” ningulie
38 “Baise bowayah orot natun nan hi’itin hio, ‘Iti orot masaw matuwan natun enan kwanatabai tarab emorob, saise iti sawar etei boro it ata sawaramih tanabow.’
39 enone yu ambolko liku poniena ulsu mundukulie yu toko kondoringi.”⸤nimbe Yesusini nirimu.⸥
39 Hina kek hibai fur ufunane hirouw re hitit hibai hi’asabun morob.”
40 ⸤Yesusini ungu iko akumu topa pora simbendo kanu Juda yembomanga ye awilimendo walsipelie nimbendo:⸥ “Ponie nokoli yemane aku teringimunge ponie pulu yemo ombalie kanu ponie nokoli yema-kinie yuni nambolka uluri temba konopu lekemeleye?” nirimu.
40 Naatu Jesu ibatiyih eo, “Masaw matuwan namatabir nanan iti sabuw bowayah isah boro mi’itube nasinaf?”
41 Enone yundu topondoko ningendo: “Yuni kanu ye kerime ‘kamu molko kenjengi.’ nimbe tepa kenjipelie ponie nokonge ye lupe mare lipe waene-mongo polo tomba kinie waene-mongoma moke teko, mare ponie pulu yemo singe yema poniemo simbe.” niringi.
41 Hiya’afut hio, “Nati orot bowayah etei boro narauw hinamorob, naatu masaw boro nab sabuw afa nitih hinama hinakaif, saise ai ro’oh hinabiyamur bowayah boro hinirut ibo au nowan hinitin.”
42 Yesusini ⸤Pulu Yemonga Juda yemboma nokoringi yemane yu toko kondonge mele pilipelie⸥enondo nimbendo: “Pulu Yemonga bokune sukundu molemo ungu te kanoko naa pilimeleye? ⸤Aku ungumu isipe mele:⸥nimbe molemo kanumu.
42 Imaibo Jesu iuwih eo, “Buk Atamaninamaim hikirum inu’in kwaiyab kwa’itin.
43 Aku ⸤nirimu⸥.munge nane eno ⸤Pulu Yemonga Juda yemboma⸥ nimbu sikirumu: Pulu Yemo enonga ye nomi kingi molopa eno nokolemo mele mundupe siye kolopalie nimbémone, yembo talape lupe tene yunge ungumu pilku liku teko molongema lipe nokomba.
43 “Isan imih a tur ao’owen. Mar ana aiwob kwa biyamaim tema’am boro nabosairen sabuw iyab ub gewasih hitanum teyey boro i nitih.
44 (Ikou ⸤nikiru⸥.munge ola yembo te a topa topalie ombele melema elke tomba. Nalo yembo te molombana ola koumu omba yu topalie kanu yembomo topa nurupulu tomba.)” nirimu.
44 “Orot yait iti agim afe’en nare narabirab i boro natarsisib, baise agim nare orot babin narabirab boro mutufor nifofob.”
45 Kanu kinie Pulu Yemo popo tondoringi ye awilime kinie Parisi yema kinieYesusini ungu iko torumume pilkulie enone yu tonge teko moloringi mele yuni nirimu pilkulie
45 Firis hai ukwarih naatu Ofafar Bai’obaiyenayah Jesu ana oroubon eo hinowar hitatam.
46 enone yu ka singe teringi nalo yembomane ‘Yu Pulu Yemone ungu umbu tondolemoma pilipe yando nimbe silimo ye te.’konopu lieringi kulu yemboma pipili kolkolie yu isili-ou ambolko ka naa siringi.
46 Imih bain fatuminamih himisir, baise sabuw rou’ay hina hima’ama isah hibir. Anayabin sabuw etei Jesu hi’i’itin i God ana dinab orot ta.

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Mateus 21, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.