Mateus 20
Umbu-Ungu Kala NT (UBU_KAL) vs ARA
1 “Aku nikiru ungumunge⸤ungu te niembo⸥: Pulu Yemone ye nomi kingimu molopa yemboma nokolemoakumu isipe mele: “Walse ponie pulu ye tene ‘Kongono tendeli ye mare yunge unjo waene poniena kongono tendangi.’ nimbe paa ipulueli-ou pupe li-porumu.
1 Porque o reino dos céus é semelhante a um dono de casa que saiu de madrugada para assalariar trabalhadores para a sua vinha.
2 “Kongono teangi.” nimbe lsimu yemando nimbendo: “Kinié tenge walemonga eno kou mone pape kinapape kina nimbu mele kalombo.” nirimu kinie enone “Kapola.” niringi kinie yuni eno yunge unjo waene poniena “Kongono teangi paa.” nimbe eno lipe mundorumu.
2 E, tendo ajustado com os trabalhadores a um denário por dia, mandou-os para a vinha.
3 Pe, ipulueli-ou nani killoko mele terimu kinie, yu kelepa yemboma maku toringi koleana pupe ye mare akune we angilieringi kanopalie
3 Saindo pela terceira hora, viu, na praça, outros que estavam desocupados
4 enondo nimbendo: “Eno kepe ⸤nanga⸥ unjo waene poniena kongono tendangi payo. Pe nane eno kou kapola mele kalombo.” nirimu
4 e disse-lhes: Ide vós também para a vinha, e vos darei o que for justo. Eles foram.
5 kinie eno puringi. Pe awi-tangoli terimu kinie kepe, ipupene tere killoko mele terimu kinie kepe, kelepa aku sipe pupe ye mare pea lsimula.
5 Tendo saído outra vez, perto da hora sexta e da nona, procedeu da mesma forma,
6 Ipupene pape killoko mele terimu kinie ⸤altopa⸥ pupe ye mare we angilieringi kanopalie enondo nimbendo: “Walemonga pali kongono naa teko ya inie nambemune we angilimeleye?” nirimu.
6 e, saindo por volta da hora undécima, encontrou outros que estavam desocupados e perguntou-lhes: Por que estivestes aqui desocupados o dia todo?
7 Enone yundu ningendo: “Ye tene olio kongonona naa limu-ne we angilimolo.” niringi. Yuni enondo nimbendo: “Eno kepe ⸤nanga⸥ unjo waene poniena kongono tende-paa.” nirimu.
7 Responderam-lhe: Porque ninguém nos contratou. Então, lhes disse ele: Ide também vós para a vinha.
8 Ena pora nirimu kinie unjo waene ponie pulu yemone yunge kongono nokoli yemondo nimbendo: “Kongono tekemele yema ‘sukundu waa.’ ningu eno kongono tengimunge mele kalonindu paa akilku ongi yema pulu polko mele kaloliku puku kumbi leko ongi yema paa akilku mele kalou.” nirimu.
8 Ao cair da tarde, disse o senhor da vinha ao seu administrador: Chama os trabalhadores e paga-lhes o salário, começando pelos últimos, indo até aos primeiros.
9 ⸤Aku nirimu kinie⸥ i pupene pape killoko mele terimu kinie “Kongono tendangi.” nimbe lsimu yema ⸤kumbi leko⸥ ongo pape kina pape kina nimbe sirimu lsingi.
9 Vindo os da hora undécima, recebeu cada um deles um denário.
10 Akilku ongo kongono tenderingi yema kou aku siku lsingi kanokolie kumbi leko ongo kongono tenderingi yema ongolie ‘Olio kou olandopa mele limolo.’ konopu lieringi nalo eno pape kina pape kina nimbe sirimu lsingila.
10 Ao chegarem os primeiros, pensaram que receberiam mais; porém também estes receberam um denário cada um.
11 Likulie enone ponie pulu yemondo iri tokolie ningendo:
11 Mas, tendo-o recebido, murmuravam contra o dono da casa,
12 “Akilku ongi yema ena telu manjiku kongono tengi, olio ipulueli-ou ombo kongono awili tepo temulu, ena awili tomumuni olio paa nomu kanumu, nalo eno kinie olio kinie kou kapola kapola teko sikinumu, kapola naa tekemo.” niringi.
12 dizendo: Estes últimos trabalharam apenas uma hora; contudo, os igualaste a nós, que suportamos a fadiga e o calor do dia.
13 Yuni enonga ye tendo topondopa nimbendo: “Kangomo, nane nu tepo naa kenjikiru. “Pape kina simbo.” nindu kinie “Kapola.” ninu kanumu.
13 Mas o proprietário, respondendo, disse a um deles: Amigo, não te faço injustiça; não combinaste comigo um denário?
14 Kou sikirumu liku meli puyo. Nanga konopuni mindi pilipulie akilipe omu yemo nu sikiru mele yu aku sipu sindu.
14 Toma o que é teu e vai-te; pois quero dar a este último tanto quanto a ti.
15 Nanga nosilio melemanga konopuni pilipulie manda naa temboye? Molo pe ongi yema kou awili tepo sindumunge nu konopu keri panjikinuye?” nirimu.” ⸤nimbe Yesusini nirimu.⸥
15 Porventura, não me é lícito fazer o que quero do que é meu? Ou são maus os teus olhos porque eu sou bom?
16 ⸤Ungu iko akumu topa pora sipelie ungu ikomonga pulumu kamu nimbendo:⸥ “Aku sipela, akilku onge yemboma ⸤Pulu Yemone nokolemo talapena sukundu⸥ kumbi leko punge; kumbi leko onge yemboma akilku punge.” nirimu.
16 Assim, os últimos serão primeiros, e os primeiros serão últimos [porque muitos são chamados, mas poucos escolhidos].
17 Kanu kinie Yesusi kolea awili Jerusalleme pumbe purumu kinie yu lombili andoli engaki rurepo‘na kinie eno kinie oliolio molamili.’ nimbe eno lipe anjo memba pupelie enondo nimbendo:
17 Estando Jesus para subir a Jerusalém, chamou à parte os doze e, em caminho, lhes disse:
18 “Pilieme. Olio Jerusalleme pumolo pukumulu.Akune pumolo kinie Manie Omba Mana Ye A Lierimu Yemo ye tene ‘Tangi.’ nimbe Pulu Yemo popo tondoli ye awilime kinie, Pulu Yemonga ungu manemanga pulume pilku mane silimele yema kinie,lipe simbe, enone yu kote tendeko ‘Yu kolopili tangi.’ ningulie
18 Eis que subimos para Jerusalém, e o Filho do Homem será entregue aos principais sacerdotes e aos escribas. Eles o condenarão à morte.
19 Juda ye naa molemele yema liku singe.Kanu kinie kanu yemane yu ungu taka tondoko, ka pulsene toko, ‘Yu kolopili.’ ningu unjo perana uku toko panjinge. Kolopalie wale yepoko sipemonga Pulu Yemone yundu ‘Lomboroko ola molou.’ nimbé.” nirimu.
19 E o entregarão aos gentios para ser escarnecido, açoitado e crucificado; mas, ao terceiro dia, ressurgirá.
20 Kanu kinie Seperi malo Jemisi kinie Jonoselonga anumu Yesusi molorumune omba koporongo langopa yundu “‘Nu ulu te teani.’ nimbu mawa tembo okoro.” nirimu kinie
20 Então, se chegou a ele a mulher de Zebedeu, com seus filhos, e, adorando-o, pediu-lhe um favor.
21 yuni yundu nimbendo: “Nambolka uluri ‘nane tendambo.’ ningu nikinuye?” nirimu. Ambomone nimbendo: “Nu pe ye nomi kingimu moloni kinie inanga kango talo ⸤‘elo nu kinie pea ye nomime molamili.’ ningu⸥ ‘elonga te nunge ki umbukundu mondoko te nunge ki tarokondo mondani.’nimbu mawa tekero.” nirimu.
21 Perguntou-lhe ele: Que queres? Ela respondeu: Manda que, no teu reino, estes meus dois filhos se assentem, um à tua direita, e o outro à tua esquerda.
22 Yesusini enondo nimbendo: “Mawa tekemele mele eno pilku naa kondokomele. Na no mingine no nondopo nombomo elo manda nongeleye?”nirimu kinie elone “Manda nombolo.” niringili.
22 Mas Jesus respondeu: Não sabeis o que pedis. Podeis vós beber o cálice que eu estou para beber? Responderam-lhe: Podemos.
23 Yuni elondo nimbendo: “Na no mingine no nombomo pe elo paa sike nongele nalo nane elo “Nanga wanguselonga ongo molangili.” nimbomo kapola naa temba. Tatane yuyu akune molongeleselo koronga mako torumu.” nirimu.
23 Então, lhes disse: Bebereis o meu cálice; mas o assentar-se à minha direita e à minha esquerda não me compete concedê-lo; é, porém, para aqueles a quem está preparado por meu Pai.
24 Angenungulu ⸤Jemisi kinie Jonoselone ‘Yesusinge wanguselonga molambili.’⸥ ningu mawa teringili mele pilkulie lombili andoli ye rureponga talo⸤wemane⸥ elo-kinie konopu keri panjeringi.
24 Ora, ouvindo isto os dez, indignaram-se contra os dois irmãos.
25 Kanu kinie Yesusini eno “Waa.” nimbelie nirimumuni, enondo nimbendo: “Olio Juda yembomanga ulsu molemele yembo talapemanga ye nomime enonga yemboma tondolo munduku nokoko kongono enge nilime alieli silimele. Ye imbi ola molemo yema enonga yemboma ‘Mindili nangi.’ ningu nokolemele. Yembomane enonga ye nomimenga ungume liku su singe aulke te naa lemo. Aku siku telemele mele enone pilimele kanumu.
25 Então, Jesus, chamando-os, disse: Sabeis que os governadores dos povos os dominam e que os maiorais exercem autoridade sobre eles.
26 Nalo ⸤we yembomanga ye nomimene enonga yemboma tondolo munduku nokolemele mele na lombili andoli yema⸥ eno enono aku siku anjo yando naa teangi. Enonga ye te ‘Na imbi olandopa molopili. Na ye awilimu molambo.’ nimbé yemo enonga kongono tendeli yemo molopili.
26 Não é assim entre vós; pelo contrário, quem quiser tornar-se grande entre vós, será esse o que vos sirva;
27 ‘Na enonga ye nomimu molopo eno nokambo.’ nimbé yemo enonga kongono kendemande tendeli yemo molopili.
27 e quem quiser ser o primeiro entre vós será vosso servo;
28 Aku sipela, Manie Omba Mana Ye A Lierimu Yemokepe ‘Yembomanga ye awilimu molopo eno nokambo. Enone nanga kongono tendeli kendemande yemboma molangi.’ nimbe naa orumu. ‘Yembomanga kongono tendeli kendemande yemo molopo eno lipu tapondopo, ulu pulu kerimene eno ka sipe nokolemo mele naa tepili kapola molangi kene na yembo awisilinge nimbu pundu tondopo nanga kangimu sipu, enonga kolo wangopo kolondambo.’nimbe orumu.” nirimu.
28 tal como o Filho do Homem, que não veio para ser servido, mas para servir e dar a sua vida em resgate por muitos.
29 Yesusi kinie yu lombili andolime kinie eno kolea awili Jeriko munduku siye kolko punge puringi kinie we yembo awisili yu lombili puringi.
29 Saindo eles de Jericó, uma grande multidão o acompanhava.
30 Kanu kinie mongo keri lierimu ye talo aulke alselsena molkolo Yesusi omba purumu mele pilkululie yundu tondolo ru ningu walsikulie ningelendo: “Awilimu, ⸤ye nomi kingi⸥ Depisini kalopa lsimu yemo,olto kondo kolou.” niringili.
30 E eis que dois cegos, assentados à beira do caminho, tendo ouvido que Jesus passava, clamaram: Senhor, Filho de Davi, tem compaixão de nós!
31 Yembomane elo iri toko “Ungu naa nili taka liku molale.” niringi. Nalo elone paa tondolo ru ningu walsikululie ningelendo: “Awilimu, Depisini kalopa lsimu yemo, olto kondo kolou.” niringili.
31 Mas a multidão os repreendia para que se calassem; eles, porém, gritavam cada vez mais: Senhor, Filho de Davi, tem misericórdia de nós!
32 Yesusi we angilipelie “Elo wale.” nimbelie elondo nimbendo: “Nane elo nambe-eambo konopu lekembeleye?” nirimu kinie
32 Então, parando Jesus, chamou-os e perguntou: Que quereis que eu vos faça?
33 mongo keri lierimu yeselone ningelendo: “Awilimu, ‘oltonga mongoselo ‘Altopa umbu mongo angiliepili.’ nieni.’ konopu lekembolo.” niringili.
33 Responderam: Senhor, que se nos abram os olhos.
34 Kanu kinie Yesusini elo kondo kolopa mongona ambolorumu kinie elo tamburumbu mongoma peanga lierimu, melema kanokololie, Yesusi lombili puringili.
34 Condoído, Jesus tocou-lhes os olhos, e imediatamente recuperaram a vista e o foram seguindo.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Mateus 20, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.