Mateus 19
Umbu-Ungu Kala NT (UBU_KAL) vs AAI
1 Yesusini aku sipe ungume nimbe pora sipelie nirimumuni, kolea Gallilli disiriki mundupe siye kolopa kolea Judia disiriki pupe no Jodane lumbilipe nekendo purumu.
1 Jesu iti tur eo in sawar ufunamaim, Galilee ihamiy in Judea wanawananamaim tit, Jordan harew rewan rounane.
2 Kanu kinie yembo awisili yu lombili oringi kinie yuni kuru torumu yemboma tepa konde lsimu.
2 Sabuw rou’ay gagamin hi’ufunun hinan etei iyawasih.
3 Parisi ye mareyu molorumune ongo ‘Yu nambolka nimbenje? Nimbe kenjimbenje manda manjipu piliemili.’ ninguyu walsiku pilkulie ningendo: “Ye tene yu yuyu pilipelie yunge ambomo “Kamu pu.” nimbé kinie kapola temba molo aku temba kinie ungu mane te pulue tombaye?” niringi.
3 Ofafar bai’obaiyenayah hina Jesu an hitain hibatiy hio, “Orot aawan nasisinaf kakaf isan karam boro nakwahir, naatu na kwakwahir i ofafar e’astu’ub ai en?”
4 Yuni anjo topondopa nimbendo: “Pulu Yemone ungu nirimu yunge bokune molemo mele kanoko kambu naa tongiye?
4 Jesu iyafutih eo, “Bo aneika God orot babin hairi sinafih himamatar isan Buk Atamaninamaim hikirum inu’in kwaiyab kwaitin?”
5 nimbendo:nirimu kanumu naa piliengiye?
5 Tur an i nati imih God eo, “Orot boro hinah tamah nihamiyih, aawan hairi hinita’imon biyah rou’ab, baise hairi hinita’imon biyah ta’imon namatar.
6 Pulu Yemone aku sipe nirimu kulu ye te ambo te limo kinie kangi telumu mele molembele-na elo altoko talo mele naa molembele, elo yembo telumu mele molembele. Yembo telumu molembele kene Pulu Yemone ambo ye talo ‘Telumu molangili.’ nilimo ambo yeselo yembo tene liku lupe lupe naa mundengi. Aku tengi liemo kapola naa temba.” nirimu.
6 Imih hairi men biyah rou’ab baise ta’imon. Abisa God bita’imon men yait ta natarbounih.”
7 Aku sipe nirimu kinie enone ningendo: “Aku liemo Mosisini ungu mane te sirimu mele nambemune sirimuye? Mosisini nimbendo:nirimu kanumu.”niringi.
7 Ofafar bai’obaiyenayah hibatiy maiye hio, “Bo aisim Moses ana ofafar ta kirum eo, ‘Orot aawan kwahirinamih, kwahikwahiren ana fef nakirum babin nitin nab nan.’”
8 Yesusini nimbendo: “Mosisini sike aku sipe nirimu nalo eno kara puku Pulu Yemone ambo yeselo kapola-kapola molongele mele ungu mane sirimumu liku su siku naa pilieringi kulu yuni “Aku teangi.” nirimu. Nalo ou pulu pulu, ⸤Pulu Yemone melema kokele tepa mimi terimu kinie⸥., ungu mane aku sipe te naa perimu kene
8 Jesu iyafutih eo, “Kwa a tafa’asaramaim, imih Moses ibasit baibin kwahiren isan eo, baise aneika i men iti na’atube ma’ama’amih.
9 nane eno isipu nimbu sikiru: Ye tene yunge ou limo ambomo makoropa “Kamu pu.” nimbelie kelepa ambo te limo kinie aku yemone wa ulu kerinele telemo. Yemonga ambomone ye te kinie wa ulu kerinele temu liemo manda topa makoromba. We molo. (“Pu.” nimbe makorolemo ambomo pe ye tene yu limo kinie kanu yemo kepe wa ulu kerinele telemola.)”nikiru.” nirimu.
9 Anababatun a tur ao’owen, orot yait aawan anayabin en asir nakwahir, naatu nare babin ta ufun nan hairi hinibiwa’an i bowabow kakafin esisinaf.”
10 ⸤Yuni aku nirimu kinie pilkulie⸥ yu lombili andoli yemane yundu ningendo: “Ye tene ambo limo kinie nuni nikinu mele aku siku molongele mele ungu mane te pelemo liemo ye te ambo naa lilkenje papu.” niringi.
10 Naatu Jesu ana bai’ufununayah hibatiy hio, “Orot babin hairi hai ma kakaf nati na’atube tama’am, gewasin men hitatabin, monok baibitar hitama.”
11 Nalo Yesusini topondopa nimbendo: “I ungu ⸤mane sikirumu⸥ yembomane pali manda naa pilku linge. ⸤Pulu Yemone⸥ mako topa tondoloma simbe yemboma mindi manda ⸤amboma ye naa puku yema ambo naa liku⸥ tenge.
11 Baise Jesu iuwih eo, “Men orot etei boro iti bai’obaiyen hini’ufununimih, baise iyabowat God rurubinihiwat boro hini’ufunun.
12 Ye mare anupilini melemele kinie amboma kinie telune tapu toko peko ulu kerime tenge enge te naa pelemo. Ye mare ‘Amboma kinie telune naa peangi.’ ningu enonga láka tondolemele.Marene enono ‘Ye nomi kingi Pulu Yemonga yema molopo yunge kongonoma manjipu tendamili.’ ningu eno enono mi leko ambo naa limele. Iungumu yembo pilku linge yemboma piliengi!” nirimu.
12 Ef hai yabih moumurih na’in, imih orot men tetatabinamih, afa men tetatabin anayabin afa i yahoh fim, orot afa i yahoh tebowabow, naatu afa i God ana bowabow isan tenotanot, imih men tetatabin. Orot yait iti bai’obaiyen bainamih nakok, basit nab i akisin.”
13 Kanu kinie yembomane enonga ambolangoma ‘Yesusi yunge kimuni ambolopa Pulu Yemo kinie enonga mawa tendepili.’ ningu yu molorumune mengo oringi. Nalo yu lombili andolimene iri toko ⸤“Naa mengo waa.”⸥ niringi.
13 Sabuw afa kek gidigidih Jesu uman tafah tayara’aten yoyoban isan hibow hinan, ana bai’ufununayah sabuw hikwararih hiotanih.
14 ⸤“Molo.” niringi kinie⸥ kanopalie Yesusini nimbendo: “Pulu Yemo ye nomi kingimu molopa nokolemo yembo talapeakumu i ambolangoma mele molemele yemboma enonga yembo talapemo kene enone i ambolangoma na moliona wangi pipi siku “Molo.” naa niee.” nirimu.
14 Baise Jesu eo, “Kek kwaihamiyih tena biyau tetit, men kwana’otanih. Anayabin sabuw iyab iti kek hai baitumatum na’atube God ana aiwobomaim tema’am.”
15 Aku nimbelie yuni ambolangoma ⸤kondo kolopa⸥ yunge kimuni eno telu telu nimbe ambolopalie kanu koleana mundupe siye kolopa purumu.
15 Basit Jesu kek tafah yara’aten isah yoyoban sawar, imaibo ihamiyih in.
16 Walse ye te Yesusi molorumune omba yundu walsipe pilipelie nimbendo: “Ungu Mane Silimu, na nambolka ulu peangamo tembo kinie konde molopa kondopa mindi puli ulu pulumu limboye?” nirimu.
16 Ana veya ta orot ta na Jesu ibatiy eo, “Bai’obaiyenayan, sawar menatan gewasin anasinaf boro ma’ama wanatowan anab?”
17 Yesusini yundu nimbendo: “Nuni na nambemune ulu peangamondo walsiku pilkinuye? Yembo telu mindi peanga molemo. Nuni ‘konde molopo kondopo mindi puli ulu pulumu limbo.’ konopu lienu liemo ⸤Pulu Yemonga⸥ ungu mane ⸤Mosisini yando nimbe sirimume⸥ tenge panjiku teko molani.” nirimu.
17 Jesu orot iya’afut eo, “Aisim sawar gewasin isan ayu kubibatiyu? God akisinamo i orot gewasin. O inakok ma’ama wanatowan bain ma’amih, basit ofafar ini’ufunun.”
18 Yemone walsipelie nimbendo: “Aku ungu manemanga temando nikinuye?” nimbe walserimu kinie Yesusini topondopa nimbendo: “‘‘Yembo toko naa kondangi.” nimbe,
18 Orot Jesu ibatiy eo, “Ofafar i menatan?” Jesu iya’afut eo, “Men tura ina’asabun, turanah a’aawah bairi men kwaniwa’an, men inabain, men orot babin afa isah inayanuw,
19 “Aminieli lanieli kinie teko kondoko,ungu mane akume sirimu pelemo kanumu.” nirimu.
19 hinat tamat inakakafiyih naatu o taiyuw isa kubiyabow na’atube taituwa isah iniyabow.”
20 Aku nirimu kinie pilipelie kanu kango yemone nimbendo: “Na kanu ungu manema pali pilipu lipu tepo molio. Pe kinié nambolka uluri olandopa teamboye?” nimbe walserimu.
20 Orot iya’afut eo, “Iti ofafar etei asinaf sawar, abisa’awat tema’am boro anasinaf?”
21 Yesusini yundu topondopa nimbendo: “Nu ‘kamu ye sumbi nilimumolambo.’ konopu lienu liemo nu puku nunge mele nosilinoma pali kou mone li-pukulie, kou mone linime yembo koropama moke teko sikulie na lombili ou.” nirimu. “Nunge ⸤mana⸥ melema aku teni kinie mulu koleana nunge mele kande kandema lemba.” nirimu.
21 Jesu iu eo, “O inakok a yawas baigewasinamih. Basit inan a sawar etei sabuw hai sawaramih initih hinatobon, naatu kabay inab yababan wairafih initih. O inan ini’ufununu, nati na’atube inasinaf maramaim o boro isa sawar nakaram.”
22 Kanu kango yemo mele paa awisili noserimumunge Yesusini yundu aku nirimu kinie pilipelie yu konopu keri panjilipe anjo purumu.
22 Orot iti tur nonowar ana maramaim yababan auman ana ubar in, anayabin i aurin sawar etei karam.
23 ⸤Aku terimu kulu kanopalie⸥ Yesusini yu lombili andolimendo nimbendo: “Pulu Yemo ye nomi kingi molopa nokolemo koleana suku pungendo yembo kamakoma paa mindili siku suku punge.
23 Naatu Jesu tatabir ana bai’ufununayah iuwih eo, “Tur anababatun au’uwi. Orot sawar wairafin i men karam mar ana aiwobomaim narun, boro isan nafokar.
24 Enondo altopo nikiru: Kongi kemele ⸤kongi paa awili tenalo⸥ kale suru toline suku pumbendo mindili kanga mele sipelie pumbe. Nalo yembo kamakoma Pulu Yemo ye nomi kingi molopa nokolemo koleanasuku pungendo mindili paa awili mele siku punge.” nirimu.
24 Au’uwi maiye camel sou’umaim sorabon isan i fokar, anayabin koun butun gagamin. Ef ta’imon nati na’atube orot sawar wairafin i men karam mar ana aiwobomaim narun, boro isan nafokar.”
25 Aku nirimu kinie pilkulie yu lombili andolime paa mini-wale munduku suru ningulie anjo yando ungu-mele tekolie ningendo: “Aku liemo mindili nolemela aulkena nawe manda wendo pupe, molopo kondomolo aulkena pumbeye?Te molonje.” niringi.
25 Bai’ufununayah iti tur hinonowar ana maramaim hifofofor men kafaita. Naatu hio, “Yait i boro yawas nab?”
26 Yesusini eno neme-neme nimbe kanopalie nimbendo: “Sike yemboma enono manda molo nalo Pulu Yemone manda tendemba. Pulu Yemo yuni ulume pali kapola telemo. Ulu te yuni manda naa temba te molo.”nirimu.
26 Jesu mutufor nuw itih eo, “Sawar etei orot isah i hifokar, baise God isan sawar etei i men fokarihimih.”
27 Yuni aku nirimu kinie pilipelie Pitane yundu nimbendo: “⸤Pe olio-kinie nambolka uluri wendo ombáye?⸥ Olio olionga melema pali mundupu siye kolopo nu lombili purumulu pulimolo kene mele nambolka melema limoloye?” nirimu.
27 Basit Peter misir eo, “Kwi’iti, aki ai sawar etei ai hamiyen o abi’ufununi abisa boro anab?”
28 Yesusini nimbendo: “Nane enondo paa sike nimbu sikirumu: Pe ⸤Pulu Yemone⸥ melema pali ‘konde pupili.’ nimbé kinie Manie Omba Mana Ye A Lierimu Yemo yunge ye nomi kingi polo pa tondolo teline molopa yemboma nokomba kinie, eno na lombili andolemele yema pea ye nomi kingi polo rureponga molkolie ningemone, Isirele yembo talape rureponokonge.
28 Jesu iuwih eo, “Anababatun a tur ao’owen. Tafaram nabobotabir ana maramaim, Orot Natun boro ana urama’ama bonamanamarinamaim namare. Naatu kwa ayu au bai’ufununayah na 12 auman boro urama’amamaim kwanamare Israel sabuw hai big etei 12 kwanakaifih kwanama.
29 Yembo na konopu mondoko nanga kongono tendengendo enonga ulkema, angenupili, kemulupili, anupili, lapali, ambolangoma, koleama, akume munduku siye koloringi yemboma pali, ya mana paa olandopa mele awisili likulie, konde molko kondoko mindi puli ulu pulumu lingela.
29 Sabuw iyab ayu wabu’umaim hai bar hai me, taituwah, ruburubuh, hinahinah tamahinah hihamiyen ayu tibi’ufununu boro hai yawas tafan ana ya’abar anitih. Naatu yawas wanatowan auman anitih hinab.
30 Nalo kinié awili molemele yembomanga awisili pe ⸤Pulu Yemo ye nomi kingi molopa nokomba koleana⸥ yembo koropama molonge; kinié koropa pupili molemele yemboma pe yembo awilime molonge.” ⸤nimbe Yesusini nirimu.⸥
30 Baise sabuw iyab boun wan hi’iyon tenan boro hinan hini’uf naatu sabuw iyab hi’uf tenan boro hinan wan hini’iyon. Imih sabuw iyab iti tafaramamaim orot gagamih tema’am maramaim boro aurih efan en. Baise sabuw iyab iti tafaramamaim God isan tibi’akir maramaim boro orot gagamih hinama.”
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Mateus 19, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.