Mateus 17
Umbu-Ungu Kala NT (UBU_KAL) vs AAI
1 Yesusini ⸤yu lombili andolimendo aku sipe nimbe sirimu kinie⸥pe koro te omba purumu kinie Pita keme Jemisi keme Jemisi angenu Jono keme eno lipe meli pupe mulúpaa olandopa polorumu tenga ola purumu. ‘Olio oliolio mindi molamili.’ nimbe eno akune lipe memba purumu.
1 Veya etei six sasawar ufunamaim Peter naatu James tain John hairi Jesu buwih bairi akisimo nawiyih hiyen hin oyaw gagamin tafantoro’ot hitit.
2 Akune puringi kinie eno kanoko molangi yunge kangimu alowa tepa, yunge kumbikeremo ena tondolo topa yembomanga mongo takele telemo mele pa awili-tepa tepa, yu pakorumu mulumbalema pa telemo mele aku sipe kake terimu.
2 Naatu nati’imaim matah yan hi’itin Jesu ana yumat botabir, ana itinin i veya’abe matar, ana faifuw i hikwes anababatun marakaw ta na’atube. Jesu, Moses, Elijah yate oyaw tafan, naatu ana bai’ufununayah babanane tema’am|alt="Transfiguration" src="CN01728B.TIF" size="col" loc="Mat 17.2" copy="©1978 David C. Cook Publishing Co." ref="17.2"
3 Yu aku sipe molopili, ⸤Juda yembomanga koronga-ou moloringili ye awili talo,⸥ Mosisi kinie Illainjaselo ongolo Yesusi kinie ungu ningulu mona angilieringili kanoringi.
3 Imaibo, Moses Elijah hairi hitit Jesu bairi hio ana bai’ufununayah hi’itih.
4 Kanu kinie Pitane Yesusindu nimbendo: “Awilimu, olio ya molopamolo peanga lepamo. Nuni “E.” ninu liemo, ulke takaye yepoko takondombo. Te nunge, te Mosisinge, te Illainjanga takondombo.” nirimu.
4 Peter Jesu isan eo, “Regah, gewasin aki iti ama’ama, o ina kokok na’at ayu boro sis tounu ana wowab ta o isa, ta Moses isan, naatu ta Elijah isan.”
5 Yuni aku sipe nimbe molopili kupe tondolo pa teli te omba eno aki torumu kinie kupena suku ungu te wendo ombalie nimbendo: “I yemo nanga konopu mondolio Malomo.Yu kanopo paa peanga kanolio. Yuni ungu nimbéma pilku liengi.” nirimu.
5 Baise iti na’at bat eo auman, sakuk ana marakawin auman na tar gabuwih, naatu sakuk wanawanan orot fanan hinowar eo, “Iti kek i ayu Natu, au yabow anababatun, i isan ayu abiyasisir, tain kwanarub nao’o kwananowar.”
6 Aku nirimu pilkulie yu lombili andoli ye ⸤yepoko⸥ paa mini-wale mundukulie mana manie molko tamalu peringi.
6 Bai’ufununayah iti orot fanawat hinonowar ana maramaim hai bir ra’at yumatah au babe me yan hira’iy.
7 Eno tamalu peringine Yesusi omba eno ambolopalie nimbendo: “Mini wale naa munduku ola angiliee.” nirimu.
7 Baise Jesu na butubunih eo, “Kwamisir, men kwanabirumih.”
8 Pe olando siku kanoringi kinie Yesusi yuyu molorumu kanoringi.
8 Imaibo nah hitara’ah hinunuw ra’at men yait ta hi’itin, baise Jesu akisinamo batabat hi’itin.
9 Mulú polorumumunge manie onge oringi kinie Yesusini eno mane sipelie nimbendo: “Enone kinié kanongi mele isili-ou yembo teluri kepe ningu naa siengi. Pe mindi, Manie Omba Mana Ye A Lierimu Yemo kolopalie lomboropa ola molomba kinie temanemo toko anjo siengi. Ou molo!” nirimu.
9 Oyaw wanane hire hinan basit Jesu awah bofot eo, “Abisa oyaw wan kwa’i’itin men yait ta ana tur kwana’owen. Kwanama, Orot Natun morobone namisiribo.”
10 Aku nirimu kinie pilkulie yu lombili andolimene ⸤yu sike molorumu mele ningu kanokolie⸥yundu walsiku pilkulie ningendo: “⸤Pulu Yemone ‘olio nokopa kondopa lipe mundumbo.’ nimbe mako torumu mako torumu ye nomi Kirasimu nu liemo⸥ Pulu Yemonga ungu manemanga pulume pilku mane silimele yemane “I llainja ⸤kelepa⸥ kumbi lepa ombá. ⸤Ye nomi Kirasimu pe akilipe ombá.⸥” nilimele melenambemune nilimeleye? ⸤Illainja kelepa naa opili nu koronga orunu moleno kanumu.⸥” niringi.
10 Naatu bai’ufununayah Jesu hibatiy hio, “Bo aisim Ofafar Bai’obaiyenayah teo Elijah i boro mat nan.”
11 Yesusini topondopa nimbendo: “‘‘I llainja ⸤kelepa⸥ kumbi lepa ombalie melema pali tepa mimi temba.” nilimele kanumu sike nilimele.
11 Jesu iyafutih eo, “Tur anababatun. Elijah i boro mat nan sawar etei nayabuna.
12 Nalo ⸤akumunge ungu te pea nimbu sikirula.⸥ Pilieme. Illainja koronga orumu. Yu orumu kinie ⸤kanu yemane⸥ yu kanoko imbi naa siku ‘Yu we yere.’ konopu lekolie ‘Yu-kinie temolo.’ ningu pilieringi ulume pali teringi.Aku siku mele Manie Omba Mana Ye A Lierimu Yemomindili liku singela.”nirimu.
12 Baise a tur a’owen, Elijah i na titaka, baise sabuw men hi’inan, imih hai kokomaim sawar kakafih isan hisinaf. Ef nati ta’imon Orot Natun boro na’atube isan hinasinaf umahimaim ni’akir.”
13 Aku sipe nirimu kinie pilkulie lombili andolimene ‘No Lindeli Jonondo nikimu.’ ningu pilieringi.
13 Imaibo bai’ufununayah naniyan hibai, Jesu i John Baptist isan hai tur eo’owen.
14 ⸤Yesusi kinie yu lombili andoli ye yepoko kinie⸥ eno ⸤mulune manie⸥ ongolie yemboma maku toko moloringine oringi kinie ye te Yesusi orumune omba koporongo langopa
14 Hire hina sabuw rau’ay gagamin biyah hititit ana maramaim, orot ta na Jesu nanamaim sun yowen
15 mawa tepalie nimbendo: “Awilimu, nanga kangomo kondo koloyo. Yu kuru kopari tolemo-na mindili awili tepa nolemo. Taki-teki yu tepena pupe nomanga pulimo.
15 eo, “Regah au kek kwiwanbaban, au kek i sawow kakafin bai ebimamayay, mar etei en wairaf wan eyey, naatu harew yan ere’er.
16 Nu lombili andoli yema molongine kangomo membo ondu kinie enone yu manda teko konde naa lingi.” nirimu.
16 Ayu abai ana a bai’ufununayah isah, baise i men karam boro hitiyawas.”
17 Aku nirimu kinie pilipelie Yesusini ⸤yemboma iri topalie⸥ nimbendo: “Kinié molemele yemboma eno ⸤‘Pulu Yemone ulume sike manda temba.’ ningu⸥ tondolo munduku naa pilimele. Eno konopu karaye tepa pepili molemele yemboma, na eno wale nambepo mane sipu ulu mare lipu ora simbo kinie mimi siku pilingeye? ⸤Na eno-kinie siye tekemo.⸥” nimbelie “Na moliona kangomo mengo waa.” nirimu.
17 Jesu eawar foten eo, “Kwa sabuw isa i baitumatum en naatu a ef i kwasa’ir. Kwanotanot ayu boro bairi maninaka tanama? Naatu kwanotanot abit boro maninaka ana’abar bairi tanan? Kek kwabai kwana a’itin.”
18 Mengo oringi kinie Yesusini kanu kurumu iri torumu kinie yu kangomonga ⸤konopune⸥ omba wendo purumu kinie kanu enamonga kangomo manda molorumu.
18 Jesu demon kakafin kwarar tatab naatu kek ihamiy bihir tit. Nati ana maramaim kek mar ta’imon yawas.
19 Aku terimu kinie kanokolie Yesusi lombili andoli yema Yesusi yuyu molorumune ongo walsiku pilkulie ningendo: “Kuru akumu olione nambemune manda naa makoromuluye?” niringi kinie
19 Imaibo Jesu ana bai’ufununayah hina akisinamo biyan hitit hibatiy hio, “Aisim aki demon kakafin men anun tit?”
20 Yesusini topondopa nimbendo: “⸤‘Pulu Yemone sike olio lipe tapondomba.’ ningu⸥ tondolo munduku naapilimelemonga ulu tondolo i-silime manda naa telemele. Nane eno paa sike nimbu sikirumu: Unjo tenga mongo akumu mele paa kanga nalo kanu mongomo mana mundulimele kinie unjo akopa awi lepa angilimo mele, aku sipe enone ‘Pulu Yemone olionga ungume pilimbe. Olio lipe tapondomba.’ ningu wallo kolte mindi pilkulie ipolemo mulúmundu “Anjo puku ne koleana angiliei.” ninge kinie sike aku sipe pupe angilimbe. ‘Teamili.’ ninge ulumenga ulu manda naa tenge ulu te naa pemba.
20 Jesu iuwih eo, “Anayabin, kwa a baitumatum i kikimin maiyow. Anababatun a tur ao’owen, a baitumatum iti ai momor ro’on na’atube nama’am na’at, iti oyaw isan boro kwanao, ‘Iti’imaim kwen ni’imaim kubat.’ Karam boro namatar, boro men abisa ta isa nafokaramih.
21 (Pulu Yemo mawa teko langi mi toko naa nongolie kuru i-silime yembomanga konopumenga manda makoronge. Ulu tondolo i-silime we manda naa tenge.)” nirimu.
21 Sawar iti na’atube i yoyoban naatu yoharamaim boro hinamatar men abisa ta’amaim.”
22 ⸤Pe walse,⸥ kolea Gallilli disiriki puku moloringi kinie Yesusini yu lombili andolimendo nimbendo: “Manie Omba Mana Ye A Lierimu Yemo ⸤ka sikulie yu tonge⸥ yema anjo singe kinie
22 Jesu ana bai’ufununayah hina Galilee hibita’imon ana maramaim iuwih eo, “Orot Natun boro baban hinao hinab gawan sabuw umahimaim hinayai.
23 enone yu toko kondonge. Kolopalie wale yepoko sipemonga Pulu Yemone yundu ‘Lomboroko ola molou.’ nimbé.” nirimu. Aku nirimu pilkulie enonga konopune sukundu meme kulupi perimu kulu pilkulie paa kondo koloringi.
23 Nati sabuw boro hina’asabun namorob, veya tounu ufunamaim boro morobone na misir maiye.” Ana bai’ufununayah hai yababan ra’at.
24 Pe Yesusi kinie yu lombili andolime kinie Kapeniame taonona oringi kinie Pulu Yemo popo toringi ulke tembelemonga kou takisilsingi yema ongo Pita walsikulie ningendo: “‘Nunge ungu mane sili yemone ulke tembelemonga kou takisi tolemo.’ konopu lekemolomo. Sikeye?” niringi kinie
24 Jesu ana bai’ufununayah bairi hina Capernaum hititit ana maramaim, Tafaror Bar ana kabay o’onayah hina Peter hibatiy hio, “O a bai’obaiyenayan Tafaror Bar isan kabay ebibaiyan?”
25 Pitane “Tolemo.” nirimu. Kanu kinie Pita ulkena sukundu pupelie ungu te nimbé terimu kinie Yesusini yu ou walsipelie nimbendo: “Saimono, nu nambolka konopu lekenoye? Ye nomi kingimene kou takisi lupe lupema lingendo namele “Taa.” nilimeleye? Enonga yemboma kinie kou takisi limele molo yembo lupema “Taa.” nilimeleye?” nirimu.
25 Peter iyafutih eo, “Jesu i Tafaror Bar isan kabay ebibaiyan.”
26 Pitane topondopa nimbendo: “Yembo lupemando “Takisi taa.” nilimele.” nirimu. Aku nirimu kinie pilipelie Yesusini yundu nimbendo: “Aku liemo kingimungeyembomane takisi naa tonge.
26 Peter iya’afut eo, “Nanawan sabuw.”
27 Nalo takisi naa tombolo kinie ulke tembele-takisi limele yemane olto kanoko keri kanonge kapola naa temba kenenomune puku uku mundu-peni. Uku mundukulie oma te toni aku omamonga keremo aká tendeni kinie kou tepemba, aku koumu likulie mengo puku oltonga pea liku tere leko takisi tou.” nirimu.
27 Baise men basit sabuw isah tanasinaf kakaf, kabay o’onayah yah naso’ar, imih inan harew kukufamaim initokar siy wan inatatain awan inabohai’i kabay inab inan airit isat inibaiyan.”
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Mateus 17, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.