Mateus 14
Umbu-Ungu Kala NT (UBU_KAL) vs NTLH
1 Kanu walemanga kolea Gallilli disiriki nokorumu ye nomi kingi Erotene Yesusini terimu mele temane toringi pilipelie
1 Naquele tempo Herodes, o governador da Galileia, ouviu falar a respeito de Jesus.
2 yu-kinie tapu toko molko yu liku tapondoringi tapu yemando nimbendo: “I ulume telemo yemo No Lindeli Jono lepamo! Yu kolopalie lomboropa wendo omumunge ulu tondoloma temba tondolomo yu-kinie pelemo.” nirimu.
2 Então ele disse aos seus funcionários: — Esse homem é João Batista, que foi ressuscitado. Por isso esse homem tem poder para fazer milagres.
3 ⸤Kingi Erotene aku sipe nirimu ungumunge pulumu isipe:⸥ Ou walse Erotene yunge angenu Pillipunge ambo menu Erodiasi mangopa lsimu. ⸤No Lindeli⸥ Jonone Erote aku sipe terimu kanopalie yundu alieli nimbendo: “Nuni ⸤Pulu Yemonga⸥ ungu mane te pulue toko angenanga ambomo mangoko lsinu. Akumu teko kenjerinu.” nirimu kinie Erotene yu lipe ka sipe ka ulkena panjerimu.
3 Pois Herodes tinha mandado prender João, amarrar as suas mãos e jogá-lo na cadeia. Ele havia feito isso por causa de Herodias, esposa do seu irmão Filipe.
4 — ausente —
4 Pois João Batista tinha dito muitas vezes a Herodes: “Pela nossa Lei você é proibido de casar com Herodias!”
5 Ka ulkena panjipelie ‘Yu topo kondambo.’ konopu lierimu nalo we yembomane ‘Jono yu Pulu Yemone ungu umbu tondolemoma pilipe yemboma nimbe silimo ye te molemo.’ningu kanoringimunge yu pipili kolopalie Jono topa naa kondorumu.
5 Herodes queria matá-lo, mas tinha medo do povo, pois eles achavam que João era profeta .
6 Pe walse kingi Erotenga meringi walemo wendo orumu kinie Erodiasi lemenu ulkena sukundu omba, yema maku toko kanoko molangi yu denisi terimu. Erotene ambo wenepomo aku terimu kanopa paa peanga kanopalie
6 No dia do aniversário de Herodes, a filha de Herodias dançou diante de todos, e ele gostou tanto,
7 yundu nimbendo: “Nando “Si.” nini melemo paa sike simbo.” nimbe, nimbe panjipe Pulu Yemonga imbi lepa mi lierimu.
7 que prometeu à moça: — Juro que darei tudo o que você me pedir!
8 Yuni aku sipe nirimu-ne anumuni pilipelie lemenu ungu te nimbe sirimu kinie pilipelie ambo wenepomone Erotendo nimbendo: “No Lindeli Jononga ⸤nomimu karu lekoyunge⸥ pengemo pellete tenga nosiku yando si.” nirimu. ⸤Jonone ou alieli “Erote kinie Erodiasiselone teko kenjeringili.” nirimumunge mumindili kolopalie Erodiasini ‘Yu kolopili. Sike kolomunje na kanambo.’ nimbe “Pengemo ongo si.” nirimu.⸥
8 Seguindo o conselho da sua mãe, ela pediu: — Quero a cabeça de João Batista num prato, agora mesmo!
9 Yuni aku sipe mele mawa terimu-ne pilipelie Erote konopu umbune terimu nalo yuni “Paa sike simbo.” nimbe, nimbe panjipe Pulu Yemonga imbi lepa mi lierimu mele kepe, yu konopu alowa temba kinie yu-kinie pea langi nongo moloringi yema yu kanoko keri kanonge mele kepe, aku uluselo pilipelie, ka ulkena nokoringi yemando ungu te nimbe mundupelie “Yuni mawa tepa “Si.” nikimu mele siengi kene ⸤No Lindeli⸥ Jononga ⸤nomimu karu leko yunge⸥ pengemo yando mengo waa.” nirimu.
9 O rei Herodes ficou triste, mas, por causa do juramento que havia feito na frente dos convidados, ordenou que o pedido da moça fosse atendido.
10 — ausente —
10 E mandou que cortassem a cabeça de João Batista, na cadeia.
11 Aku nirimu kinie pilkulie Jono toko kondoko, yunge pengemo pellete tenga nosiku, yando mengo ongo ambo wenepomo siringi kinie yuni lipe anumu molorumune memba pupe sirimu.
11 Aí trouxeram a cabeça num prato, entregaram para a moça, e ela a levou para a sua mãe.
12 Aku teringi pilkulie Jono lombili andoringi yema ongo yunge onomo liku mengo puku ono tekolie Yesusi molorumune puku temane toko siringi. ⸤Kingi Erotene No Lindeli Jono ou aku sipe topa kondorumu kolorumumunge pe Yesusini ulu tondoloma terimu mele pilipelie “Jono nomi karu lierindu yemo lomboropa ola molemo lemo.” nirimu.⸥
12 Então os discípulos de João vieram, levaram o corpo dele e o sepultaram. Depois foram contar isso a Jesus.
13 ⸤Ye nomi kingi⸥ Erotene No Lindeli Jono topa kondorumu pilipelie nirimumuni, Yesusi yu molorumu koleamo mundupe siye kolopa ‘Tenga nanu molambo.’ nimbe nona andoli sipi tenga sukundu pupe nomu ⸤Gallilli⸥ nekendo pupe kolea ku lieli tenga yuyu pumbe purumu. Nalo yembo awisili yu aku terimumu pilkulie enonga koleama munduku siye kolko kimbu kongono teko nomu kélona makaye teko puku yu purumune akiliku lombili puringi.
13 Ao saber o que havia acontecido, Jesus saiu dali num barco e foi sozinho para um lugar deserto. Mas as multidões souberam onde ele estava, vieram dos seus povoados e o seguiram por terra.
14 Yesusi no kélona ombalie yembo paa awisili akune maku toko moloringi kanopalie eno kondo kolopa enonga kuru torumume ‘Konde pangi.’ nimbe eno tepa konde lsimu.
14 Quando Jesus saiu do barco e viu aquela grande multidão, ficou com muita pena deles e curou os doentes que estavam ali.
15 Pe ipupene ena pumbe terimu kinie yu lombili andolime yu molorumune ongo yundu ningendo: “I koleana yembo te naa pelemo, ena kamu pukumu kene ya maku toko molemele yemboma ‘Puku kolea marenga langi topo toko li-pengi.’ ni.” niringi.
15 De tardinha, os discípulos chegaram perto de Jesus e disseram: — Já é tarde, e este lugar é deserto. Mande essa gente embora, a fim de que vão aos povoados e comprem alguma coisa para comer.
16 Nalo yuni yu lombili andolimendo topondopa nimbendo: “Nambemune ‘yembo akume ‘We pangi.’ niembo.’ ningu nikimiliye? Enone enono yemboma langi mare liku siee.” nirimu.
16 Mas Jesus respondeu:
17 Enone yundu ningendo: “Ya langi awisili molo. Pillawa kaloli kanga kise pakera kinie oma kaloli talo kinie aku langi pokore mindi lemo.” niringi.
17 Eles disseram: — Só temos aqui cinco pães e dois peixes.
18 Yuni “Na moliona yando mengo waa.” nirimu.
18 — Pois tragam para mim! — disse Jesus.
19 Kanu kinie yembomando “Erana manie molaa.” nimbelie yuni kanu pillawa kaloli kise pakera kinie oma talo kinie lipelie mulu koleana olando sipe kanopa ⸤Pulu Yemo kinie⸥ “Ange.” nimbe pillawa kalolime ambolopa pike lepa ⸤oma kinie⸥ lombili andolime moke tepa sipelie “Anjo yemboma siee.” nirimu, enone yemboma moke teko siringi.
19 Então mandou o povo sentar-se na grama. Depois pegou os cinco pães e os dois peixes, olhou para o céu e deu graças a Deus. Partiu os pães, entregou-os aos discípulos, e estes distribuíram ao povo.
20 Eno pali kanu langime noringi kinie olo terimu. Pe lombili andolimene langi goli lierimume liku maku toko wale-basikete engaki rurepo toko peke siringi.
20 Todos comeram e ficaram satisfeitos, e os discípulos ainda recolheram doze cestos cheios dos pedaços que sobraram.
21 Langi noringi yema manjipe pape tausini mele. Ambo ambolango ⸤mare pea langi noringi⸥ akume olandopa.
21 Os que comeram foram mais ou menos cinco mil homens, sem contar as mulheres e as crianças.
22 ⸤Yemboma langi sirimu noringi⸥ kinie Yesusini yu lombili andoli yemando sumbi sipe nimbendo: “Maku toko molemele yemboma nane “Pangi.” niembo. Eno nona andoli sipine ola puku no nekendo kumbi leko paa.” nirimu.
22 Logo depois, Jesus ordenou aos discípulos que subissem no barco e fossem na frente para o lado oeste do lago, enquanto ele mandava o povo embora.
23 Yembomando “Paa.” nimbelie yu yuyu Pulu Yemo kinie ungu nimbendo ma pangine ola purumu. Kanu kinie ena pupe kolea kala torumu kinie akune yuyu molorumu.
23 Depois de mandar o povo embora, Jesus subiu um monte a fim de orar sozinho. Quando chegou a noite, ele estava ali, sozinho.
24 Sipimu no nekendo pumbendo nomu awi suku singine kokele pumbe purumu kinie sipi kumbikundu mendo sipe poporomene topa, nomu torumula kinie nomo ola pupe manie omba terimu, sipimu topa ola-munde manie-munde tepa topele-mapele torumu.
24 Naquele momento o barco já estava no meio do lago. E as ondas batiam com força no barco porque o vento soprava contra ele.
25 Kanu kinie ipulueli kolea muni naa liepili ⸤yu lombili andolime sipine ola molko⸥ puringine Yesusi nona ola kimbu kongono tepa ombá orumu.
25 Já de madrugada, entre as três e as seis horas, Jesus foi até lá, andando em cima da água.
26 Enone yu nona ola kimbu kongono tepa orumu kanokolie niringimuni, pipili awili teko kolkolie “Kuru te okomaa!” ningu mini-wale mundoringi kinie
26 Quando os discípulos viram Jesus andando em cima da água, ficaram apavorados e exclamaram: — É um fantasma! E gritaram de medo.
27 Yesusini tamburumbu enondo nimbendo: “Eno konopu tondolo pupili molayo. Namindi okoro. Pipili naa kolaa.” nirimu.
27 Nesse instante Jesus disse:
28 ⸤Yuni aku nirimu pilieringi kinie⸥ Pitane topondopa nimbendo: “Awilimu,akumu sike nu nunu onu liemo nu okonona na nona ola angilipu wambo walsei.” nirimu.
28 Então Pedro disse: — Se é o senhor mesmo, mande que eu vá andando em cima da água até onde o senhor está.
29 Yuni “Ou.” nirimu kinie Pita sipine ulsu pupe pukue topa nona manie pupelie nona ola kimbu kambilipe Yesusi molorumune pumbe purumu.
29 — Venha! — respondeu Jesus. Pedro saiu do barco e começou a andar em cima da água, em direção a Jesus.
30 Nalo poporome tondolo torumu kinie kanopalie pipili kolopa yu no wangomba tepalie, “Awilimu, na liku tapondou!” nimbe ru nirimu.
30 Porém, quando sentiu a força do vento, ficou com medo e começou a afundar. Então gritou: — Socorro, Senhor!
31 Kanu kinie Yesusini ki sinio sipe mundupe Pita kundupe ola lipelie yundu nimbendo: “Nane ulu telioma nu wallo kolte mindi pilino lemo. Ou ‘Yuni na lipe tapondomba, sike nona ola manda pumbo.’ konopu lekolie altoko konopu alowa nambemune teko ‘Na no wangombonje?’ ningu pilienuye?” nirimu.
31 Imediatamente Jesus estendeu a mão, segurou Pedro e disse:
32 Sipine suku puringili kinie poporome topa kelierimu.
32 Então os dois subiram no barco, e o vento se acalmou.
33 Aku terimu-ne kanokolie sipine suku moloringi yemane Yesusinge imbi liku ola mundunduku kapi ningu “Nu paa sike Pulu Yemonga Malo lepamo.” niringi.
33 E os discípulos adoraram Jesus, dizendo: — De fato, o senhor é o Filho de Deus!
34 Kanu kinie ⸤Yesusi kinie yu lombili andolime kinie⸥ nomu ⸤Gallilli⸥ nekendo pukulie nomu kélona kolea Geneserete lierimune wendo oringi.
34 Jesus e os discípulos atravessaram o lago e chegaram à região de Genesaré.
35 ⸤Kanu koleana sipine manie oringi kinie⸥ akune moloringi yemane Yesusi kanoko imbi sikulie akundu lierimu koleamanga moloringi yemboma pali ningu mundoringi kinie yembomane kuru torumu yemboma pali yu omba molorumune mengo ongolie niringimuni,
35 Ali o povo reconheceu Jesus e avisou todos os doentes das regiões vizinhas. Então muitas pessoas levaram doentes a ele,
36 “‘Nunge wale pakoli pundumu kepe ambolangi.’ ni.” ningu mawa teringi. Kanu kinie kuru torumu yembomane yunge wale pakolimu amboloringi yemboma pali kamu konde puringi.
36 pedindo que deixasse que os doentes pelo menos tocassem na barra da sua roupa. E todos os que tocavam nela ficavam curados.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Mateus 14, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.