Marcos 9
Umbu-Ungu Kala NT (UBU_KAL) vs VC
1 Yesusi yuni enondo ungu te pea nimbendo: “Nane enondo paa sike nimbu sikirumu: Eno ya angilkimilimenga mare ou kolou naa kolangi Pulu Yemo ye nomi kingimu omba,enge nimbe molopa, melema kinie yemboma kinie pali nokomba ombá kanonge.” nirimu.
1 E dizia-lhes: Em verdade vos digo: dos que aqui se acham, alguns há que não experimentarão a morte, enquanto não virem chegar o Reino de Deus com poder.
2 Yesusini ⸤yu lombili andolimendo aku sipe nimbe sirimu kinie⸥pe koro te omba purumu kinie Pita keme Jemisi keme Jono keme eno lipe meli pupe mulúpaa olandopa polorumu tenga ola purumu. ‘Olio oliolio mindi molamili.’ nimbe eno akune lipe memba purumu. Akune puringi kinie eno kanoko molangi yunge kangimu alowa tepa,
2 Seis dias depois, Jesus tomou consigo a Pedro, Tiago e João, e conduziu-os a sós a um alto monte. E
3 yu pakorumu mulumbalema ena tondolo topa mongo paa takele telemo mele aku sipe paa kake terimu. Ya mana yembo tene wale pakoli te sopone kulumiye topa kake tendemba mele kapola molo. ⸤Yunge mulumbalema kake terimu mele paa olandopa.⸥
3 transfigurou-se diante deles. Suas vestes tornaram-se resplandecentes e de uma brancura tal, que nenhum lavadeiro sobre a terra as pode fazer assim tão brancas.
4 Yu aku sipe molopili, ⸤Juda yembomanga koronga-ou moloringili ye awili talo,⸥ Illainja kinie Mosisiselo ongolo Yesusi kinie ungu ningulu mona angilieringili kanoringi.
4 Apareceram-lhes Elias e Moisés, e falavam com Jesus.
5 Kanu kinie Pitane Yesusindu nimbendo: “Rapai,olio ya molopamolo peanga lepamo. Olione ulke takaye yepoko takondamili. Te nunge, te Mosisinge, te Illainjanga takondamili.” nirimu.
5 Pedro tomou a palavra: Mestre, é bom para nós estarmos aqui; faremos três tendas: uma para ti, outra para Moisés e outra para Elias.
6 (Nalo aku nirimumu eno pipilini paa koloringi kulu yuni nimbé mele naa pilipe ungu te walu nirimu.)
6 Com efeito, não sabia o que falava, porque estavam sobremaneira atemorizados.
7 Kanu kinie kupe te omba eno aki torumu kinie kupena suku ungu te wendo ombalie nimbendo: “I yemo nanga konopu mondolio Malomo. Yuni ungu nimbéma pilku liengi.” nirimu.
7 Formou-se então uma nuvem que os encobriu com a sua sombra; e da nuvem veio uma voz: Este é o meu Filho muito amado; ouvi-o.
8 Pe walsikele, eno mongo male-male teko kanokolie yeselo altoko naa kanoringi. Yesusi yu mindi eno-kinie molorumu kanoringi.
8 E olhando eles logo em derredor, já não viram ninguém, senão só a Jesus com eles.
9 Mulu polorumumunge manie onge oringi kinie Yesusini eno mane sipelie nimbendo: “Enone kinié kanongi mele isili-ou yembo teluri kepe ningu naa siengi. Pe mindi, Manie Omba Mana Ye A Lierimu Yemokolopalie altopa lomboropa ola molomba kinie temanemo toko anjo siengi. Ou molo!” nirimu.
9 Ao descerem do monte, proibiu-lhes Jesus que contassem a quem quer que fosse o que tinham visto, até que o Filho do homem houvesse ressurgido dos mortos.
10 Aku nirimu kinie eno yunge ungumu pilku liku ou anjo naa niringi nalo “yu “kolopolie altopo lomboropo ola molombo.” nikimu ungu kanumunge pulumu nambolka ulurindu nikimunje?” ningu eno enono kerepale niringi.
10 E guardaram esta recomendação consigo, perguntando entre si o que significaria: Ser ressuscitado dentre os mortos.
11 Kanu kinie yu lombili andolimene ⸤yu sike molorumu mele ningu kanokolie⸥ yundu walsiku pilkulie ningendo: “⸤Pulu Yemone ‘olio nokopa kondopa lipe tapondomba.’ nimbe mako torumu ye nomi Kirasimu nuliemo⸥ Pulu Yemonga ungu manemanga pulume pilku mane silimele yemane “I llainja ⸤kelepa⸥ kumbi lepa ombá. ⸤Ye nomi Kirasimu pe akilipe ombá.⸥” nilimele akumu nambemune nilimeleye? ⸤Illainja kelepa naa opili nu koronga orunu moleno kanumu.⸥” niringi.
11 Depois lhe perguntaram: Por que dizem os fariseus e os escribas que primeiro deve voltar Elias?
12 Yesusini topondopa nimbendo: “ “I llainja ⸤kelepa⸥ kumbi lepa ombalie melema pali tepa mimi temba.” nilimele kanumu sike nilimele. Aku liemo Manie Omba Mana Ye A Lierimu Yemo kanoko keri kanoko mindili liku singe mele ⸤Pulu Yemonga⸥ bokune nambemune imbi toringi molemoye?
12 Respondeu-lhes: Elias deve voltar primeiro e restabelecer tudo em ordem. Como então está escrito acerca do Filho do homem que deve padecer muito e ser desprezado?
13 Nalo ⸤akumunge ungu te pea nimbu sikiru.⸥ Pilieme! Illainja koronga orumu. Yu orumu kinie ⸤kanu yemane yu kanoko imbi naa siku⸥ ‘Yu we-yere.’ konopu lekolie ‘yu-kinie temolo.’ ningu pilieringi ulume pali teringi.Yu-kinie aku siku tenge mele ou bokune imbi toringi molemola.” nirimu.
13 Mas digo-vos que também Elias já voltou e fizeram-lhe sofrer tudo quanto quiseram, como está escrito dele.
14 ⸤Yesusi kinie yu lombili andoli ye yepoko kinie⸥ eno yu lombili andoli ye wema moloringine yando ongo, yembo paa awisili akune kakapu teko maku toko moloringi kanoringi. Pulu Yemonga ungu manemanga pulume pilku mane siringi yemaneYesusi lombili andoli ye wema kinie ungu ningu, ungu mare walsiku pilku moloringi kanoringila.
14 Depois, aproximando-se dos discípulos, viu ao redor deles grande multidão, e os escribas a discutir com eles.
15 Yesusi orumu kinie kanokolie kanu maku toko moloringi yemboma suru awili teko ningu yu orumune lkisiku ongo yundu “⸤Awilimu,⸥ nu okonoye?” niringi.
15 Todo aquele povo, vendo de surpresa Jesus, acorreu a ele para saudá-lo.
16 Kanu kinie yuni enondo “Enone ungu nambolka ungumu kerepale nikimiliye?” nimbe walserimu kinie
16 Ele lhes perguntou: Que estais discutindo com eles?
17 kanu maku toko moloringi yembomanga ye tene topondopa yundu nimbendo: “Ungu Mane Silimu, nanga kangomo, kuru te yunge konopune molemomonga ungu manda naa nilimo-na nu molonu ⸤konopu lepolie⸥ membo ondu.
17 Respondeu um homem dentre a multidão: Mestre, eu te trouxe meu filho, que tem um espírito mudo.
18 Kurumuni kangomo wale marenga ambolopalie yu topa manie mundulimo kinie yu kuru kopari topa, apoupu memba, ungú kilkiyé lipe telemo. Nu lombili andolimendo aku temanemo topo sipu enone kanu kurumu ‘Makorangi.’ nimbu mawa tendu nalo eno manda naa tengi.” nirimu.
18 Este, onde quer que o apanhe, lança-o por terra e ele espuma, range os dentes e fica endurecido. Roguei a teus discípulos que o expelissem, mas não o puderam.
19 Aku nirimu kinie pilipelie Yesusini yemboma ⸤iri topalie⸥ nimbendo: “Kinié molemele yemboma eno ⸤‘Pulu Yemone ulume sike manda temba.’ ningu⸥ tondolo munduku naa pilku molemele yemboma, na eno-kinie molopo, wale nambepo mane sipu ulu mare lipu ora simbokinie mimi siku pilingeye? ⸤Na eno-kinie siye tekemo.⸥” nimbelie “Na moliona kangomo mengo waa.” nirimu kinie
19 Respondeu-lhes Jesus: Ó geração incrédula, até quando estarei convosco? Até quando vos hei de aturar? Trazei-mo cá!
20 kangomo yu molorumune mengo oringi. Mengo oringi kinie ⸤kangomonga konopune molorumu⸥ kurumuni Yesusi kanopalie kangomo topa manie mundorumu kinie kangomo kimbu kime peue mundupe apoupu merimu.
20 Eles lho trouxeram. Assim que o menino avistou Jesus, o espírito o agitou fortemente. Caiu por terra e revolvia-se espumando.
21 Aku terimu kinie kanopalie Yesusini kangomonga lapa walsipelie nimbendo: “Kangomo ikurumu tewale pulu polorumuye?” nirimu. Lapane nimbendo: “Yu kokele anumuni merimu kinie aku sipe terimu.
21 Jesus perguntou ao pai: Há quanto tempo lhe acontece isto? Desde a infância, respondeu-lhe.
22 Wale awisili yu kopari topa tepena topa mundupe, nona topa mundupe telemo kene nuni manda liku tapondonu liemo olio kondo kolko liku tapondou.” nirimu.
22 E o tem lançado muitas vezes ao fogo e à água, para o matar. Se tu, porém, podes alguma coisa, ajuda-nos, compadece-te de nós!
23 Yesusini nimbendo: “Nuni nambemune “Manda liku tapondoni molo moloye?” nikinuye? ‘Nane nu manda lipe tapondomba.’ ningu tondolo munduku pilienu liemoulume pali sike wendo ombá.” nirimu.
23 Disse-lhe Jesus: Se podes alguma coisa!... Tudo é possível ao que crê.
24 Yesusini aku nirimu kinie pilipelie kangomonga lapane tondolo ru nimbelie nimbendo: “Nane ‘sike nuni liku tapondoni.’ nimbu pilkiru nalo ‘Sike.’ nimbu pilkiru ungumu tondolo mundupu ambolombo mele manda naa tekemo kene ‘Sike.’ nimbu pilkiru mele ‘tondolo pupili.’ ningu liku tapondani.” nirimu.
24 Imediatamente exclamou o pai do menino: Creio! Vem em socorro à minha falta de fé!
25 ⸤Kanu kinie⸥ yemboma lkisiku sukundu sukundu kanonge onge oringi kanopalie Yesusini kurumu iri topalie nimbendo: “Kere pipi siku, komu pipi siku teleno kurumu, kangomonga konopune ongo wendo puku, altoko paa naa ongo molani. Kamu pu!” nirimu kinie
25 Vendo Jesus que o povo afluía, intimou o espírito imundo e disse-lhe: Espírito mudo e surdo, eu te ordeno: sai deste menino e não tornes a entrar nele.
26 kurumuni kangomo tondolo topa manie mundorumu kinie yu kimbu kime peue mundorumu kinie kurumu kalle nimbe yunge konopune wendo orumu. Kanu kinie kangomo yu kolopa lierimu none terimu kanokolie yembo awisilini “Yu kolomu.” niringi.
26 E, gritando e maltratando-o extremamente, saiu. O menino ficou como morto, de modo que muitos diziam: Morreu...
27 Nalo Yesusini yunge kimu ambolopalie yu ola lsimu kinie ola angilierimu.
27 Jesus, porém, tomando-o pela mão, ergueu-o e ele levantou-se.
28 ⸤Kanu kinie Yesusini kurumu topa makoropa pora sipelie⸥ ulkena sukundu ⸤yu lombili andolime kinie⸥ purumu kinie lombili andolime enone Yesusi pea enono molkolie yu walsiku pilkulie ningendo: “Kuru akumu olione nambemune manda naa makoromuluye?” niringi kinie
28 Depois de entrar em casa, os seus discípulos perguntaram-lhe em particular: Por que não pudemos nós expeli-lo?
29 Yesusini topondopa nimbendo: “I ulumu mele temolondo Pulu Yemo kinie ungu nimbu mawa temolomone mindi manda temolo. We manda naa temolomo.” nirimu.
29 Ele disse-lhes: Esta espécie de demônios não se pode expulsar senão pela oração.
30 ⸤Yesusi kinie yu lombili andolime kinie⸥ eno aku koleamo munduku siye kolko ⸤yemboma moloringi koleama naa puku⸥ kolea Gallilli disiriki sumbi siku ongo punge puringi. Akune punge puringi kinie yu lombili andolime ungu mane silipe purumu kulu ‘Na lombili andolime ungu mane sikiru mele we yembomane naa piliengi kene olio we yembomane naa kanangi, pea naa pamili.’ nimbe yu kinie yu lombili andolime kinie enono kiyengo ningu puringi. ⸤Yu-kinie pe wendo ombá mele⸥ yuni eno ungu mane silipe purumu mele i sipe: “Manie Omba Mana Ye A Lierimu Yemo ka sikulie ⸤yu tonge⸥ yema anjo singe kinieenone yu toko kondonge. Kolopalie wale yepoko sipemonga yu lomboropa ola molomba.” nirimu.
30 Tendo partido dali, atravessaram a Galiléia. Não queria, porém, que ninguém o soubesse.
31 — ausente —
31 E ensinava os seus discípulos: O Filho do homem será entregue nas mãos dos homens, e matá-lo-ão; e ressuscitará três dias depois de sua morte.
32 Nalo yuni nirimu ungumu pilku sundukulie ‘Iungumunge pulumu nambolkarenje, naa pilkimulu.’ niringi nalo “Nambolka ningu nikinuye?” ningu walsiku pilingendo pipili kolko naa walseringi.
32 Mas não entendiam estas palavras; e tinham medo de lho perguntar.
33 ⸤Ongolie⸥ kamu Kapeniame taonona suku oringi. Molonge ulkena suku puku moloringi kinie Yesusini yu lombili andolime walsipe pilipelie nimbendo: “Eno aulkena ungu nambolkarenga kerepale niliku ongiye?” nirimu.
33 Em seguida, voltaram para Cafarnaum. Quando já estava em casa, Jesus perguntou-lhes: De que faláveis pelo caminho?
34 Nalo enone ‘Olionga ye nawe paa olandopa molemoye?’ ningu kerepale ningu kere-kuru lsingi kulu Yesusindu eno niringi mele ningu para singemonga pipili kolkolie molko duma lsingi.
34 Mas eles calaram-se, porque pelo caminho haviam discutido entre si qual deles seria o maior.
35 Kanu kinie Yesusi yu manie molopalie yu lombili andoli rurepondo “Na moliona waa.” nimbelie nimbendo: “Yembo tene ‘Yembomanga awilimu molambo.’ nimbelie yu we yembomo molopa yembomanga kendemandemo molopili.” nirimu.
35 Sentando-se, chamou os Doze e disse-lhes: Se alguém quer ser o primeiro, seja o último de todos e o servo de todos.
36 Aku nimbelie ambolango kanga te lipe ⸤yu lombili andolime⸥ angilieringine mondopalie nirimumuni, aku ambolangomo yuni kangulupe enondo nimbendo:
36 E tomando um menino, colocou-o no meio deles; abraçou-o e disse-lhes:
37 “Yembo tene ‘Na Awilimunge yembomo molio.’ nimbei ambolangomo mele lipe tapondomba kinie kanu yembomone aku tembamonga na lipe tapondombala. Na lipe tapondomba yembomone na manjipe naa lipe tapondomba. Ambolangomo lipe tapondombamonga kanu yembomo yuni na lipe mundorumu yemo lipe tapondombala.” nirimu.
37 Todo o que recebe um destes meninos em meu nome, a mim é que recebe; e todo o que recebe a mim, não me recebe, mas aquele que me enviou.
38 ⸤Yesusi lombili andoli ye⸥ Jonone Yesusindu nimbendo: “Ungu Mane Silimu, olio kanomulu, ye tene nunge imbimu lepakuru mare yembomanga konopune molongime “Ongo wendo paa!” nimbe topa makoropa molomu kanomulu. Kanopolie yu olio pea tapu topo naa molemolo kene yundu “Nu aku siku naa tei!” nimulu.” nirimu.
38 João disse-lhe: Mestre, vimos alguém, que não nos segue, expulsar demônios em teu nome, e lho proibimos.
39 Aku nirimu kinie pilipelie Yesusini yundu ⸤kanu yemone terimu ulumundu⸥ nimbendo: “Yembo tene nanga imbi lepa ulu tondolo te tepalie yuni kelepa nondopa nando ungu te manda nimbe naa kenjimbe kene enone yundu “Molo!” naa niengi.
39 Jesus, porém, disse-lhe: Não lho proibais, porque não há ninguém que faça um prodígio em meu nome e em seguida possa falar mal de mim.
40 Yembo te olio kinie opa-puluemo naa molemomo olionga opa-lkerayemo molemo kanumu.” ⸤nirimu.⸥
40 Pois quem não é contra nós, é a nosso favor.
41 “Nane enondo paa sike nimbu sikirumu: Eno no waka lemba kinie yembo tene ‘Eno Kirasinge yemboma molemele kene no te nangi kolopo siembo.’ nimbe eno te kolopa simu liemo, Kirasinge kongono tendenge yemboma yuni mele kalomba kinie kanu yembomo kepe komu naa sindipe yu konopu lipe mundupe mele kalombala.” nirimu.
41 E quem vos der de beber um copo de água porque sois de Cristo, digo-vos em verdade: não perderá a sua recompensa.
42 “Yembo tene i ambolangomonga ⸤mele yembo⸥ te na ‘Sike’ nimbe tondolo mundupe pilimo ambolangomo‘Ulu kerime tepili.’ nimbe kondi tombamonga kanu ambolangomo tondolo mundupe pilimo mele mundupe siye kolopa bulu simu liemo ⸤ambolangomo ou kondi naa topili⸥ yu kou paa awili temoko toko nomine lendeko ‘Yu kamu kolo-popili.’ ningu paka toko nomune paa maniekondo mundulimelanje paa papu.Aku siku toko mundulimela kinie yu kolopalie pe yu Pulu Yemonga ambolango tendo ‘Ulu kerime tepili.’ nimbe kondi manda naa tolka. Nalo yu aku siku nomune naa mundulimela kinie yu yemboma kondi tombamonga Pulu Yemone yu mongo awili silke kene enone yu nomune papu paka toko mundulimela.
42 Mas todo o que fizer cair no pecado a um destes pequeninos que crêem em mim, melhor lhe fora que uma pedra de moinho lhe fosse posta ao pescoço e o lançassem ao mar!
43 “Nunge kiselone ulu pulu keri te temu liemo aku kiselo kari leko lteani. Nu konde mololiku mindi puni koleanakiselo naa angiliepili puni kinie peangamo. Nunge ki talo we angiliepili nu tepe kolea,akune suku toko mundunge kinie kerimu.
43 Se a tua mão for para ti ocasião de queda, corta-a; melhor te é entrares na vida aleijado do que, tendo duas mãos, ires para a geena, para o fogo inextinguível
44 — ausente —
44 {onde o seu verme não morre e o fogo não se apaga}.
45 “Molo nunge kimbuselone ulu pulu keri te temu liemo aku kimbuselo kari leko lteani. Nu konde mololiku mindi puni koleana kimbuselo naa angiliepili puni kinie peangamo. Nunge kimbu talo we angiliepili nu tepe kolea,akune suku toko mundunge kinie kerimu.
45 Se o teu pé for para ti ocasião de queda, corta-o fora; melhor te é entrares coxo na vida eterna do que, tendo dois pés, seres lançado à geena do fogo inextinguível
46 — ausente —
46 {onde o seu verme não morre e o fogo não se apaga}.
47 “Molo nunge mongoselone melte kanokolie konopuni ‘liembo.’ ningu pilku ulu pulu keri te tenu liemo aku mongoselo akuku lteani. Nu Pulu Yemo ye nomi kingimu molopa nokolemo koleanamongoselo naa angiliepili puni kinie peangamo. Mongo talo we angiliepili nu tepe kolea,akune suku toko mundunge kinie kerimu.
47 Se o teu olho for para ti ocasião de queda, arranca-o; melhor te é entrares com um olho de menos no Reino de Deus do que, tendo dois olhos, seres lançado à geena do fogo,
48 — ausente —
48 onde o seu verme não morre e o fogo não se apaga.
49 “Yembomane Pulu Yemo popo toko kalemele melema singendo ‘Pulu Yemone kanopalie ‘Langi kake telime.’ nimbe kanopili.’ ningu api kusa mundukulie silimeleaku siku mele yemboma molongena tepemo, api kusa mele, yemboma kinie pali wendo ombá.
49 Porque todo homem será salgado pelo fogo.
50 Api kusa yu mele peangamo nalo yu songo naa temba kinie ‘Yu kelepa songo tepili.’ ningu ulu te manda telemeleye?⸤Api kusa langimenga mundulimele kinie songo telemo aku siku⸥ eno api kusa mele molko yemboma kinie anjo yando konopu telune pupili taka liku molangi.”nirimu.
50 O sal é uma boa coisa; mas se ele se tornar insípido, com que lhe restituireis o sabor? Tende sal em vós e vivei em paz uns com os outros.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Marcos 9, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.