Marcos 7
Umbu-Ungu Kala NT (UBU_KAL) vs NVT
1 ⸤Walse⸥ Parisi ye mare kinie Pulu Yemonga ungu manemanga pulume pilku mane siringi ye mare kinieeno Jerusalleme munduku siye kolko Yesusi molorumune ongo maku toko moloringimene
1 Certo dia, alguns fariseus e mestres da lei chegaram de Jerusalém para ver Jesus.
2 yu lombili andolimeneki kalaro molopili ou kulumiye naa toko langi we ambolko noringi kinie kanokolie kanoko keri kanoringi.
2 Observaram que alguns de seus discípulos comiam sua refeição com as mãos impuras, ou seja, sem lavá-las.
3 (⸤Sike kalaro naa molorumu nalo⸥ Parisi yema kinie we Juda yemboma kinie enonga anda-kolepalimene “Teaa.” niringi mele pilku liku tengendo ou ki pali nona munduku kulumiye toko kondokolie langi pe noringi. Wenaa noringi.
3 (Pois todos os judeus, sobretudo os fariseus, não comem sem antes lavar cuidadosamente as mãos, como exige a tradição dos líderes religiosos.
4 Makete koleana puku ulkendo ongolie kiou kulumiye naa tokolie ⸤maketena topo toko lsingi⸥ langime naa noringi. Anda kolepalimenga teringi ulu pulu lupe lupe awisili pilku liku teko moloringila. Kápoma kinie, mingime kinie, langi noringi poloma kinie, aku sipe melema taki-teki we kulumiye toringi.)
4 Quando chegam do mercado, não comem coisa alguma sem antes mergulhar as mãos em água. Essa é apenas uma das muitas tradições às quais se apegam, como a lavagem de copos, jarras e panelas. )
5 ⸤Juda yembomane aku siku teringi⸥ kulu Parisi yema kinie, Pulu Yemonga ungu manemanga pulume pilku mane siringi yema kinie, enone ⸤Yesusi lombili andolimene aku siku ki kulumiye naa toko langi we noringi kanokolie⸥ Yesusindu walsiku pilkulie ningendo: “Anda kolepalimene “Teaa.” niringi mele nunge lombili andolimene nambemune naa pilku liku telemeleye? Enonga kime kalaro molopili langi nolemele kanumu.” niringi.
5 Então os fariseus e mestres da lei lhe perguntaram: “Por que seus discípulos não seguem a tradição dos líderes religiosos? Eles comem sem antes realizar a cerimônia de lavar as mãos!”.
6 Yesusini enondo topondopa nimbendo: “Eno ⸤ungu manema pilku mane silimele yema kinie Parisi yema kinie⸥ eno topele mapele toli yema molemele!Pulu Yemone ungu umbu tondorumume pilipe yemboma nimbe sirimu ye Aisayane enondo nirimu mele papu nirimu. ⸤Enone kinié telemele mele yuni ou nimbe Pulu Yemonga⸥ bokune torumu molemo mele isipe:
6 Jesus respondeu: “Hipócritas! Isaías tinha razão quando profetizou a seu respeito, pois escreveu: ‘Este povo me honra com os lábios, mas o coração está longe de mim.
7 Enone ‘Nanga imbinirimu kanumu.
7 Sua adoração é uma farsa, pois ensinam doutrinas humanas como se fossem mandamentos de Deus’.
8 Pulu Yemone “Teaa.” nirimu ungu manema munduku siye kolkolie anda-kolepalimene “Teaa.” niringi mele mindi ambolko molemele.” ⸤nimbe Yesusini⸥ nirimu.
8 Vocês desprezam a lei de Deus e a substituem por sua própria tradição”.
9 ⸤Yesusini⸥ ungu mare pea enondo nimbendo: “Enonga anda-kolepalimene “Teaa.” niringi mele pilku liku tengendo Pulu Yemone “Teaa.” nirimu ungu manema bulu silimele mele papu telemeleye?
9 Disse ainda: “Vocês se esquivam com habilidade da lei de Deus para se apegar à sua própria tradição.
10 Akumunge Mosisini nimbendo:nimbenirimu kanumu.
10 Por exemplo, Moisés deu esta lei: ‘Honre seu pai e sua mãe’ e ‘Quem insultar seu pai ou sua mãe será executado’.
11 Nalo eno yemane ningendo: “Ye tene yunge anumu lapaselondo nimbendo: “Nane elo mele mare lipu tapondopo silkema koronga ‘Pulu Yemo simbo.’ nimbu panjerindu kanumunge elo manda naa lipu tapondopo simbo.” nimbelie
11 Vocês, porém, ensinam que alguém pode dizer a seus pais: ‘Não posso ajudá-los. Jurei entregar como oferta a Deus aquilo que eu teria dado a vocês’.
12 yunge anumu lapaselo naa lipe tapondomba kinie papu.” ningu mane silimele.
12 Com isso, desobrigam as pessoas de cuidarem dos pais,
13 Aku siku mane silimele ungumuni ‘Anda-kolepalimene mane siringi ulu pulume olandopa.’ ningu ‘Pulu Yemone nirimu ungumu uluri molo. Manie pupili.’ nilimele. Enone ulu lupe lupe awisili aku siku teko molemele.” nirimu.
13 anulando a palavra de Deus a fim de transmitir sua própria tradição. E esse é apenas um exemplo entre muitos outros”.
14 Aku nimbelie Yesusini maku toko moloringi yembomando “Na moliona waa.” nimbelie enondo nimbendo: “Nane ⸤aku nikirumungeungu te⸥ nimbo tekero ungumu enone pali komu tendeko ungumunge pulumu pilku kondayo.
14 Jesus chamou a multidão para perto de si e disse: “Ouçam, todos vocês, e procurem entender.
15 Yembomanga kangine ulsukundu lepalie kerena pupe olona suku pulimo meltene ⸤Pulu Yemo manda popo tonge aulkemo pipi silimo⸥ kalaro te manda naa mondolemo. Yembomanga konopune sukundu pepalie wendo olemo ulumene mindi yemboma kalaro mondolemo.
15 Não é o que entra no corpo que os contamina; vocês se contaminam com o que sai do coração.
16 (Yembo komu-peo lemba yemboma iungumu mimi siku piliengi!” nirimu.)
16 Quem tem ouvidos para ouvir, ouça com atenção!”.
17 Kanune maku toko moloringi yemboma Yesusini mundupe siye kolopa ulkena suku purumu kinie yu lombili andolimene yu walsiku pilkulie ningendo: “Aku ungu ikomonga pulumu nambolkanje? Ningu para sieni.” niringi kinie
17 Então Jesus entrou numa casa para se afastar da multidão, e seus discípulos lhe perguntaram o que ele queria dizer com a parábola que havia acabado de contar.
18 Yesusini enondo nimbendo: “Kinié kepe naa pilkimiliye? Yembo tenga kangine ulsu lepalie sukundu pulimo melte yunge konopune naa pupe, olona suku pupe ulsu omba le-murune kamu pulimomonga yu kalaro manda naa mondolemo mele naa pilkimiliye?” nirimu. (Yesusini aku sipe nirimumunge “Langimene pali yemboma kalaro te naa mondolemo.” nimbendo nirimu.)
18 “Vocês também ainda não entendem?”, perguntou. “Não percebem que a comida que entra no corpo não pode contaminá-los?
19 — ausente —
19 O alimento não vai para o coração, mas apenas passa pelo estômago e vai parar no esgoto.” (Ao dizer isso, declarou que todo tipo de comida é aceitável.)
20 ⸤“Kerena sukundu pulimo melemane aku sipe uluri naa telemo.” nimbelie⸥ yuni kelepa nimbendo: “Yembo tenga konopune sukundu pepalie wendo olemo kanu melemane yembo te ⸤Pulu Yemo popo tomba aulkemo pipi silimo⸥ kalaro te mondolemo. Ulu pulu kerime ou konopumuni pilkulie ⸤pe kamu telemelemonga⸥ “Konopune pepalie wendo olemo melemane kalaro mondolemo. ⸤We naa telemele.⸥” ⸤nikiru.⸥ Kanu melema i sipe: Konopumuni ulu kerime pilimele; wa ulu kerinele lupe lupema andoko telemele; wa nolemele; yemboma toko kondolemele; ambo ye pulime molo ye ambo lilime yembo lupema kinie ulu kerinele telemele;
20 Em seguida, acrescentou: “Aquilo que vem de dentro é que os contamina.
21 — ausente —
21 Pois, de dentro, do coração da pessoa, vêm maus pensamentos, imoralidade sexual, roubo, homicídio,
22 yembomanga mele nosilimelema ‘Na liembo.’ nilimele; ulu pulu keri lupe lupema telemele; kolo tolemele; yembomane kanokolie pipili kolemele ulume pipili naa kolko sumbi siku telemele; yembo lupema molemele mele kepe enonga melema yama mengo ‘Yu malo.’ konopu lemele; ‘Yemboma pipili kolko molko kenjengi!’ ningu ungu bulkundu nindilimele; ‘Na imbi ola molemo. Na pilipe konginjeli olandopa pelemo. Yembo lupema tondolo te naa pelemo.’ ningu kara pulimele; kekelepa toli ulume telemele; ulu pulu akume pilku telemele.
22 adultério, cobiça, perversidade, engano, paixões carnais, inveja, calúnias, orgulho e insensatez.
23 Aku ulu pulu kerime pali yembomanga konopune sukundu pepa wendo olemomane yemboma ⸤Pulu Yemonga kumbikerena punge aulkemo pipi silimo⸥ kalaro mondolemo. ⸤Ulsu lepa olona pulimo melemane uluri naa telemo⸥” nirimu.
23 Todas essas coisas desprezíveis vêm de dentro; são elas que os contaminam”.
24 Kanu kinie Yesusi molorumu kolea ⸤Geneserete⸥mundupe siye kolopa ⸤Juda yemboma moloringi kolea Gallilli disiriki ulsukundu⸥ kolea awili Taya kinie Saidonoselo lierimu koleana sukundu purumu. Akune purumu kinie yu ‘Yemboma na naa kanangi.’ nimbe ulke tenga sukundu pupe molorumu nalo yu omba molorumu mele yemboma pilieringi.
24 Então Jesus deixou a Galileia e se dirigiu para o norte, para a região de Tiro. Não queria que ninguém soubesse onde ele estava hospedado, mas não foi possível manter segredo.
25 Yesusi yu omba molorumu akumu pilipelie ambo te yu molorumune sumbi sipe omba yunge kumbikerena manie molopa tamalu perimu. Kanu ambomo yu ⸤Pulu Yemonga⸥ Juda yembomanga talapena ulsukundu ambo te, kolea Siria poropinji sukundu kolea Ponisia disiriki yunge pulu koleamo. Ambomonga lemenunge konopune kuru te molopa ambolorumu kulu Yesusi molorumune omba manie molopa tamalu pepa yundu mawa tepalie nimbendo: “Nanga ambolamo kuru te konopune sukundu molemo kene yu ⸤kondo kolko⸥ kurumu toko makorou.” nirimu.
25 De imediato, uma mulher que tinha ouvido falar dele veio e caiu a seus pés. A filha dela estava possuída por um espírito impuro,
26 — ausente —
26 e ela implorou que ele expulsasse o demônio que estava na menina. Sendo ela grega, nascida na região da Fenícia, na Síria,
27 ⸤Ambomo yu ambo lupe, Juda ambo te molo, nimbe kanopalie⸥ Yesusini ambomondo ⸤ungu iko te topalie⸥ nimbendo: “Ambolangoma langi ou nangi olo tepili. Enonga langime lipu owama simolo kinie kapola naa temba.” nirimu.
27 Jesus lhe disse: “Primeiro devem-se alimentar os filhos. Não é certo tirar comida das crianças e jogá-la aos cachorros”.
28 Ambomone yundu nimbendo: “Awilimu,sike nikinu nalo owamane kepe ambolangomanga langi pundu manie pulimoma liku nolemele kanumu.” nirimu.
28 “Senhor, é verdade”, disse a mulher. “No entanto, até os cachorros, debaixo da mesa, comem as migalhas dos pratos dos filhos.”
29 Kanu kinie Yesusini yundu nimbendo: “Ambomo, nu aku siku nikinumu papu nikinu. Aku siku nikinumunge kuru kanumu nunge ambolamonga konopune sukundu molopa omba wendo pumu kene nu ⸤konopu waengo siliku⸥ pu.” nirimu.
29 “Boa resposta!”, disse Jesus. “Vá para casa, pois o demônio já deixou sua filha.”
30 ⸤Yesusini aku sipe nirimu pilipelie⸥ ambomo kelepa ulkendo pupe kanorumu kinie lemenu konopune kuru te naa molopili uru peli polona ola we molorumu kanorumu.
30 E, quando ela chegou à sua casa, sua filha estava deitada na cama, e o demônio a havia deixado.
31 Yesusi kolea awili Taya mundupe siye kolopa kolea awili Saidono sukundu omba pupe, ‘Kolea Awili Rureponga Talo’ niringi koleana sukundu omba pupe, nomu Gallilli kélona ⸤sukundu⸥ orumu.
31 Jesus saiu de Tiro e subiu para Sidom antes de voltar ao mar da Galileia e à região das Dez Cidades.
32 Akune moloringi yembomane yu molorumune ye komu sipe ungu sumbi sipe naa nirimu ye te mengo ongo “⸤Yu konde pupili⸥ nunge kimuni ambolou.” ningu tondolo munduku mawa teringi.
32 Algumas pessoas lhe trouxeram um homem surdo e com dificuldade de fala, e lhe pediram que pusesse as mãos sobre ele e o curasse.
33 Kanu kinie yembo kakapu teko moloringime mundupe siye kolopa “Oltolo molambili.” nimbe kanu yemo tenga memba pupelie nirimumuni, komuselonga ki sundu suku mundupe, lkambe topa yemonga alumbelumu kimuni ambolopalie,
33 Jesus o afastou da multidão para ficar a sós com ele. Pôs os dedos nos ouvidos do homem e, em seguida, cuspiu nos dedos e tocou a língua dele.
34 mulúne olando sipe kanopa, tondolo mundupe múlu lipe, Juda yembomanga ungu lepa yemondo nimbendo: “Epata!” nirimu. (Kanu ungumunge pulumu “Komumuni pilie!” nirimu.)
34 Olhando para o céu, suspirou e disse: “ Efatá! ”, que significa “Abra-se!”.
35 Aku nirimu kinie tamburumbu yemo komu-peo lepa yu ungu kapola pilipe, alumbelumu takele terimu kanumu pe nimbe umbu alumbelu angilierimu kinie yu ungu sumbi sipe nirimu.
35 No mesmo instante, o homem passou a ouvir perfeitamente; sua língua ficou livre, e ele começou a falar com clareza.
36 Kanu kinie Yesusini enondo tondolo mundupe nimbendo: “Nane iulu tekero mele anjo yembo telurindu kepe paa naa ningu siee!” nirimu. Nalo yu “Molo.” nimbe karaye terimu mele ta ningu anjo yemboma yuni terimu mele temane toko siliku mindi andoringi.
36 Jesus ordenou à multidão que não contasse a ninguém, mas, quanto mais ele os proibia, mais divulgavam o que havia acontecido.
37 ⸤Yu terimu mele kanoringi yemboma kinie, anjo temane toko siringi pilieringi yemboma kinie⸥ eno paa mini-wale munduku suruningulie ningendo: “Apa! Yu telemo ulume peangama mindi telemo. “Komu silimoma ungu pilku, ungu naa nilimelema ungu ningu, teaa.” nilimo kinie kepe ungume pilku ungume ningu telemele.” niringi.
37 Estavam muito admirados e diziam repetidamente: “Tudo que ele faz é maravilhoso! Ele até faz o surdo ouvir e o mudo falar!”.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Marcos 7, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.