Marcos 4

Umbu-Ungu Kala NT (UBU_KAL) vs NTLH

Sair da comparação
NTLH Nova Tradução na Linguagem de Hoje 2000
1 Walse Yesusi altopa nomu ⸤Gallilli⸥ kélona pupe yemboma mane sipe molorumu kinie yembo paa awisili yu molorumune ongo maku toko moloringimunge nona andoli sipi te lierimumunge suku pupe manie molorumu, yemboma nomu kélona angilieringi.
1 Jesus começou a ensinar outra vez na beira do lago da Galileia. A multidão que se ajuntou em volta dele era tão grande, que ele entrou e sentou-se num barco perto da praia, onde o povo estava.
2 Yuni enondo ungu awisili nimbe simbendo ungu iko pokore torumu. ‘Eno mane siembo.’ nimbelie ungu iko te isipe topalie nimbendo:
2 Jesus usava parábolas para ensinar muitas coisas. Ele dizia:
3 “Pilieme. 4:3-9,13-20 Ye Tene Langi Umbu Poniena Tanda Sirimu Ungu IkomoYe tene rasi-witi umbu poniena andopa tanda sirimu.
3 — Escutem! Certo homem saiu para semear.
4 Tanda silipe andorumu kinie umbu mare aulkena manie purumu, kanume keramane ongo liku noringi.
4 E, quando estava espalhando as sementes, algumas caíram na beira do caminho, e os passarinhos comeram tudo.
5 Umbu mare kou perimune manie pupelie ma wallo-kolte mindi lierimu kulu nondopa muli topa wendo orumu.
5 Outra parte das sementes caiu num lugar onde havia muitas pedras e pouca terra. As sementes brotaram logo porque a terra não era funda.
6 Nalo pulkinio naa mundorumu kulu ena terimu kinie kanume kolorumu.
6 Mas, quando o sol apareceu, queimou as plantas, e elas secaram porque não tinham raízes.
7 Umbu mare kombulu-siri ka mele molorumune manie purumu, siri ka melemo wendo omba witi umbume topa norumu kulu omba peanga naa lepa mongo te naa torumu.
7 Outras sementes caíram no meio de espinhos, que cresceram e sufocaram as plantas. Por isso nada produziram.
8 Umbu mare ma peangana manie purumume wendo wendo omba akopalie mongo peangama torumu. Mare mongo tokapu-telu mele topa, mare mongo tokapu-talo mele topa, mare tokapu kise mele torumu.” ⸤nirimu.⸥
8 Mas as sementes que caíram em terra boa brotaram, cresceram e produziram na base de trinta, sessenta e até cem grãos por um.
9 Aku nimbelie “Yembo komu-peo lemomane iungumu piliee.” nirimu.
9 E Jesus terminou, dizendo:
10 Pe we yemboma pali puringi kinie yu lombili andoli ye engaki rurepo kinie yembo mare pea yu kinie moloringime kinie, enone yu walsikulie ningendo: “Nuyembomando ungu te ninindu nambemune ungu iko tolenoye?”niringi.
10 Quando a multidão foi embora, as pessoas que ficaram ali começaram, junto com os doze discípulos, a fazer perguntas a Jesus sobre parábolas .
11 Yuni enondo topondopa nimbendo: “Pulu Yemo yenomi kingimu molopa yemboma kinie melema kinie nokolemomonga ulu pulunce ou yuyu pilierimu kanu ulu pulume ‘Kinié eno ⸤na lombili olemele yemboma⸥ piliengi!’ nimbelie eno nimbe sikimu. Nalo ulsu molemele yemboma ‘Ungume nimbu siembo.’ nimbulie ungu ikoma mindi topo silio.nirimu akumunge we yembomando ungu ikoma mindi tolio.” nirimu.
11 Jesus disse a eles:
12 — ausente —
12 para que olhem e não enxerguem nada e para que escutem e não entendam; se não, eles voltariam para Deus, e ele os perdoaria.
13 Aku nimbelie Yesusini enondo kelepa nimbendo: “Ungu iko topo ninduakumunge ungu pulumu naa pilimeleye? Akumu naa pilkulie we ungu ikomanga pali ungu pulume nambeko pilingeye? ⸤Ungu ikomonga pulumu isipe:⸥
13 Então Jesus perguntou:
14 Langi umbu tanda sirimu yemone tanda sirimu umbume ⸤Pulu Yemonga⸥ ungumu.
14 E continuou:
15 Umbu mare tanda sirimu aulkena manie purumume yembo mare i siku mele molemele. Enone ungumu pilimele kinie pe ⸤kurumenga nomi⸥ Setenenesumbi sipe omba ungu tanda sili konopune pupe pelemoma wendo limo.
15 Algumas pessoas que a ouvem são como as sementes que caíram na beira do caminho. Logo que ouvem, Satanás vem e tira a mensagem que foi semeada no coração delas.
16 Aku sipela, umbu mare tanda sirimu kou perimune manie purumume yembo mare i siku mele molemele. Enone ungumu pilkulie walsikele sumbi siku konopu siku pilku limele.
16 Outras pessoas são como as sementes que foram semeadas onde havia muitas pedras. Quando ouvem a mensagem, elas a aceitam logo com alegria;
17 Nalo eno pulkinio naa mundukulie ungumu laye kolte mindi pilku molemele. Pe eno konopune umbune telemo kinie molo eno ⸤Pulu Yemonga⸥ ungumu pilku liku molemele mele yembo lupemane kanoko keri kanokolie ungu taka tondoko teko kenjiku mindili silimele kinie enonga pilimele ungume siye kolemele.
17 mas depois de pouco tempo essas pessoas abandonam a mensagem porque ela não criou raízes nelas. E, quando por causa da mensagem chegam os sofrimentos e as perseguições, elas logo abandonam a sua fé.
18 Umbu mare tanda sirimu siri ka mele molorumune manie purumume yembo mare kepe i siku mele molemele. Enone ungumu pilimele
18 Ainda outras são parecidas com as sementes que foram semeadas no meio dos espinhos. Elas ouvem a mensagem,
19 nalo konopune umbune telemo umbunema kinie, mele awisili nosikulie ‘Aku melemane olio lipe tapondolemo tapondomba.’ ningu pilku molemele ulume kinie,mele naa nosilimelema waka kolko ‘liemili.’ konopu lemele ulu mare kinie, kanu sili ulu mare wendo omba ungu kanumu topa nolemo kinie ungumuni uluri naa tepa langi mongo naa tolemo.
19 mas, quando aparecem as preocupações deste mundo, a ilusão das riquezas e outras ambições, estas coisas sufocam a mensagem, e ela não produz frutos.
20 Umbu mare tanda sirimu ma peangana manie purumume yembo mare i siku mele molemele. Enone ungumu pilkulie ungu pulumu pilku kondoko ungumu kamu pilku limele. Pe eno langi mongo mele tolemele. Kanu yembo marenga langi mongo tokapu telu mele topa, yembo marenga mongo tokapu talo mele topa, marenga mongo tokapu kise mele topa, aku sipe tolemo.⸤Ungu ikomonga ungu pulumu aku sipe.⸥” nirimu.
20 E existem aquelas pessoas que são como as sementes que foram semeadas em terra boa. Elas ouvem, e aceitam a mensagem, e produzem uma grande colheita: umas, trinta; outras, sessenta; e ainda outras, cem vezes mais do que foi semeado.
21 ⸤Aku nimbelie ungu iko te pea topa nimbendo:⸥ “Yembomane tepe-llame kandokolie mingine suku panjilimeleye? Molo polo maniekondo nosilimeleye? Polo tenga ola nosilimele kanumu.
21 Jesus continuou:
22 Aku sipe mele, kinié lopi telemo melema pe walse mona lemba yemboma kanonge; kinié aki topa lemo melema pe walse patemba kinie yembomane kanu melema kanonge.
22 Pois tudo o que está escondido será descoberto, e tudo o que está em segredo será conhecido.
23 Yembo komu-peo lemomane ⸤ungu nikirumu⸥ piliee.” ⸤nirimu.⸥
23 Se vocês têm ouvidos para ouvir, então ouçam.
24 “Enone ungu pilimele akumu mimi siku piliengi! Enone melema yemboma silimele mele ⸤Pulu Yemone⸥ eno aku sipe mele kalomba. Mare olandopa simbela.
24 Disse também:
25 Melema nosilimo yembomo nane mare pea simbo, yu paa awisili nosimbe. Nalo melema naa nosilimo yembomo yu nosilimoma kepe wendo limbo.”nirimu.
25 Quem tem receberá mais; mas quem não tem, até o pouco que tem será tirado dele.
26 Yesusini ungu te pea nimbendo: “Pulu Yemo ye nomi kingimu molopa yemboma nokolemo akumuisipe mele: “Ye tene langi umbu mana tanda silimo.
26 Jesus disse:
27 Aku yemo ipulueli uru pepa, tangoli ola molopa ⸤andopa kongono tepa⸥., telemo kinie langi umbu tanda silimoma muli topa omba awi lemo nalo aku sipe telemomonga pulumu yemone nimbe naa kanopa naa pilimo.
27 Quer ele esteja acordado, quer esteja dormindo, ela brota e cresce, sem ele saber como isso acontece.
28 Langi umbu tolemoma mamone yu yuyu ‘wendo opili.’ nilimo. Ou kumbi lepa muli tolemo. Pe gomo angilimo. Pe langi mongo tolemo.
28 É a própria terra que dá o seu fruto: primeiro aparece a planta, depois a espiga, e, mais tarde, os grãos que enchem a espiga.
29 Pe langi nou lemo kinie ‘Langi inie topo sukundu sukundu limbo walemo wendo okomo.’ nimbelielangi umbu tolemo yemone langi inie tolemo. ⸤Pulu Yemo ye nomi kingi molopa yemboma nokolemo aku sipe molemo.⸥” nirimu.
29 Quando as espigas ficam maduras, o homem começa a cortá-las com a foice, pois chegou o tempo da colheita.
30 Pe Yesusini enondo kelepa nimbendo: “Pulu Yemo ye nomi kingimu molopa yemboma nokolemo akumu nambolka melte mele niemboye? ‘Yu kingimu molopa yemboma nokolemo mele piliengi nimbu siembo.’ nimbulie nambolka ungu ikomo topo niemboye?” ⸤nimbelie nirimumuni, altopa ungu iko te pea topalie nimbendo:⸥
30 Jesus continuou:
31 “Pulu Yemo ye nomi kingi molopa yemboma nokolemo akumu unjo masetete umbu mele: Yemboma langi umbu poniena mundulimelemanga pali unjo masetete umbumu yu paa kangamo.
31 Ele é como uma semente de mostarda, que é a menor de todas as sementes.
32 Nalo poniena mundulimele kinie wendo omba awi lemo kinie poniena molemo melemanga pali yu paa awilimu. Kamu awi lepa unjo mele angilimo kinie kerama kanu unjo kolamanga ongo pelemele. Pulu Yemo ye nomi kingi molomba mele aku sipe.” nirimu.
32 Mas, depois de semeada, cresce muito até ficar a maior de todas as plantas. E os seus ramos são tão grandes, que os passarinhos fazem ninhos entre as suas folhas.
33 Yesusini ungume yemboma nimbe simbendo ungu iko awisili aku sipema topa sirimu. Eno manda pilinge mele topa sirimu.
33 Assim, usando muitas parábolas como estas, Jesus falava ao povo de um modo que eles podiam entender.
34 Eno ungu te nimbe simbendo ungu iko te mindi torumu. ⸤Ungu te sumbi sipe naa nimbe sirimu.⸥ Nalo yu kinie yu lombili andolime kinieeno enono moloringi kinie yuni yunge ungumenga pulume pali eno sumbi sipe nimbe para sirimu.
34 E só falava com eles usando parábolas, mas explicava tudo em particular aos discípulos.
35 Kanu walemonga kolea kala torumu kinie Yesusini yu lombili andoli yemando nimbendo: “Nomu nekendo pamolo.” nirimu kinie
35 Naquele dia, de tardinha, Jesus disse aos discípulos:
36 nona andoli sipi tenga Yesusi ou suku molopalie ungume nirimuakune suku yu we molopili nomu kélona maku toko moloringi yemboma munduku siye kolko yu mengo puringi. Sipine puringi kinie sipi mare pea puringila.
36 Então eles deixaram o povo ali, subiram no barco em que Jesus estava e foram com ele; e outros barcos o acompanharam.
37 Kanu kinie, nomune punge puringi kinie poporome paa awili te nomune torumu. Aku terimu-ne nomumu apisipe ola ombalie no sipine sukundu sukundu omba peke lepalie sipimu memba nona manie pumbe terimu
37 De repente, começou a soprar um vento muito forte, e as ondas arrebentavam com tanta força em cima do barco, que ele já estava ficando cheio de água.
38 nalo Yesusi sipimunge bulkundu penge kanda wale tenga we uru perimu. Yu lombili andoli yemane yu toko makinjindikulie ningendo: “Ungu Mane Silimu, olio no wangopo kolomolomonga nu mini-wale naa pukumuye?” niringi.
38 Jesus estava dormindo na parte detrás do barco, com a cabeça numa almofada. Então os discípulos o acordaram e disseram: — Mestre! Nós vamos morrer! O senhor não se importa com isso?
39 Yu makilipelie poporomemo iri topa nomumundu nimbendo: “Taka liku molou!” nirimu kinie poporomemo topa kelepa nomumu lope naa tepa paa we lierimu.
39 Então ele se levantou, falou duro com o vento e disse ao lago: O vento parou, e tudo ficou calmo.
40 Kanu kinie yuni lombili andolimendo nimbendo: “‘Pulu Yemone olio nokomba.’ ningu konopu tondolo naa pekemo yema, eno nambemune mini-wale mundukumiliye?” nirimu.
40 Aí ele perguntou:
41 ⸤Yuni terimu mele kanokolie⸥ yemane mini-wale munduku pipili awili teko kolkolie anjo yando enono walsikulie ningendo: “Apa! Iyemo nawenje? Poporomemone kepe nomumuni kepe yunge ungumu pilku liku kelkembele.” niringi.
41 E os discípulos, cheios de medo, diziam uns aos outros: — Que homem é este que manda até no vento e nas ondas?!

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Marcos 4, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.