Marcos 3
Umbu-Ungu Kala NT (UBU_KAL) vs AAI
1 Pe walse Yesusi pupe Juda yemboma maku toko Pulu Yemonga ungu pilieringi ulke tenga purumu. Kanu ulkena ye te molorumu, yunge ki te kamu kolopa kukorumu.
1 Jesu iban matabir maiye na Kou’ay Bar wanawanan run, naatu orot uman murubin i nati’imaim ma’ama.
2 Kanu kinie akune moloringi ye marene ‘Yesusini ulu te tepa kenjimbe kinie yu kote tendemolo.’ ningu ulu te tepa kenjimbe te ⸤alieli koroko molkolie⸥ ‘⸤Koro molemolo⸥ wale Sambate kinieyuni yemo tepa konde limbenje.’ ningu yu mimi siku kanoko moloringi.
2 Sabuw afa Jesu baikubibiruwin isan i nati’imaim hima hi’i’itin, saise orot uman murubin Baiyarir Ana Veya tabiyawas hitikubibiruw isan.
3 Yesusini kanu ki kolopa kukorumu yemondo nimbendo: “Yemboma molemelena ongo ola angilieni.” nirimu.
3 Jesu orot uman murubin iu, “Kuyen kuna iti nou’umaim.”
4 Kanu kinie yemando nimbendo: “Sambate wale kinie ulu nambolka ulu te manda temoloye? ‘Sambate walemonga ungu manemone “Teangi.” nilimo mele teamili.’ nimbu yemboma lipu tapondomolo kinie manda molo tepo kenjimolo kinie mandaye? ‘Naa kolangi konde pangi.’ nimbu temolomo manda molo topo kondomolomo mandaye?” nimbe walserimu kinie pilkulie enone ungu te topondoko naa ningu we moloringi.
4 Imaibo sabuw isah eo, “Baiyarir ana veya’amaim ata ofafar i gewasin sinaf isan ebibasit or kakafin sinaf isan ebibasit? Orot tanibais yawas nab or tanimurub?” Baise i men tur ta hi’omih.
5 Yuni eno neme-neme nimbe kanopalie mumindili kolopa eno yemo kondo naa koloringi kanopalie lakopa konopu keri panjipelie ki kolopa kukorumu yemondo nimbendo: “Nunge kimu sinio si.” nirimu kinie yemone yunge kimu sinio sirimu kinie ki kolopa kukorumumu altopa kamu peanga lierimu.
5 Jesu nan ufun inuwanuw itih yumatah fofokar isan yan so’ar, baise ibanak maiye isah iyababan, anayabin matah kufaf hisisinaf kakaf. Imaibo orot isan eo, “Uma ku’otofair.” Orot uman otofair tit igewasin.
6 ⸤Yesusini aku terimu kinie kanokolie⸥ Parisi yemapena puku, eno kinie ye nomi kingi Erotenga talapena yema kinie maku toko “Yu nambepo topo kondomoloye?” ningu aulke te kororingi.
6 Basit Pharisee mar ta’imonamo Kou’ay Bar hitumar hitit hin Herod ana kou’ay bairi rabin morob isan baban hio.
7 Yesusi kinie yu lombili andolime kinieeno nomu Gallilli puringi kinie yembo awisili lombili puringila.Kolea Gallilli disiriki yemboma kinie, Judia disiriki yemboma kinie, kolea awili Jerusalleme yemboma kinie, Idumia disiriki yemboma kinie, no Jodane nekendo lemo koleamanga yemboma kinie, kolea awili Taya kinie Saidonoselo lierimu koleamanga yemboma kinie, aku koleamanga moloringi yemboma pali Yesusi ulume tepa molorumu mele pilkulie yu molorumune oringi.
7 Jesu ana bai’ufununayah bairi hitit hina Galilee harew Kukufamaim hitit. Naatu sabuw rou’ay gagamin maiyow hi’ufunun hinan i Galilee’ine, Judea’ane,
8 — ausente —
8 Jerusalemane, Idumea ana umanika, naatu Jordan sisibin veya yeninane na’atube bar merar gagamin Taiya naatu Sidon wanawanahine hina. Sabuw etei i Jesu abisa sisinaf ana tur hinowar hina.
9 Yesusini yembo awisili tepa konde lsimu kulu yembo kuru lupe lupe torumumene ‘Yu ambolamili.’ ninguyu angilierimune nondoko pungendo ekelepa teringi kulu Yesusini yu lombili andolimendo nimbendo: “Yembo paa awisili ongo molemele. Yemboma na molombona nondoko ongo ekelepa naa teangi kene sipi te nondoko mengo ongo nosiengi. Na molombona yemboma nondoko ongo ekelepa tenge kinie sipine suku pumbo.” nirimu.
9 Naatu rou’ay i ra’at kwanekwan kafa’imo yaten hitayen, imih Jesu ana bai’ufununayah iuwih wa ta hiyabuna.
10 — ausente —
10 Anayabin sabuw moumurih na’in iyawasih, naatu sabuw afa hisasawow i ef hinunuwet hitan hitabutubun isan.
11 ⸤Yembomanga konopune⸥ kuru moloringimene yu kanokolie alieli koporongo langoko tondolo ru ningulie ningendo: “Nu Pulu Yemonga Malo.”niringi
11 Naatu sabuw afa biyahimaim afiy kakafih hima’am hinuw hi’i’itin ana maramaim i nanamaim hire rabih hikirir hio, “O God Natun.”
12 nalo Yesusini enondo nimbendo: “Yu ⸤sike⸥ molemo mele ⸤yembomane naa piliengi kene⸥ paa naa ningu para siee!” nirimu.
12 Jesu afiy kakafih kwararih iuwih eo, “Men yait ta ana tur kwana’owen ayu i yait!”
13 ⸤Pe walse⸥ Yesusi yu ma pangi tenga ola pupelie yuyu pilipelie ‘yu kinie pea tapu topo molamili.’ nimbe pilierimu yemando “Waa.” nirimu kinie yu molorumune oringi.
13 Imaibo Jesu yen in heher wanamaim bat, basit orot i ana kokomaim eafih hina biyan hitit.
14 Oringi yemanga ye engaki rurepo lipe, yu kinie pea tapu toko molko, “Eno nanga kongonomo tende-pangi lipu mundumbo yema molangi.” nimbe eno mako torumu.‘Eno koleamanga andoko Pulu Yemonga temane peangamo toko si-puku, yembomanga konopune kuru molombama toko makoronge tondolomo eno-kinie pepili andoko toko makorangi lipu mundumbo.’ nimbe kanu ye engaki rurepo aku sipe lipe mako torumu.
14 Naatu nah 12 rubinih tur abarayah iwabih eo, “Ayu arubini saise kwa boro bairit tanama aniyafari kwanatit kwanan kwanabinan.
15 — ausente —
15 Naatu boro fair kwanab Wagabur kwananunih hinatit.”
16 Kanu ye rurepo mako torumumenga imbime isipe: Saimono (yunge imbi te Pita) yu keme,
16 Orot nah 12 Jesu rurubiniyih wabih i iti, Simon, wabin ta Peter (Jesu ufibo iwab),
17 Seperi malo Jemisi keme, Jemisi angenu Jono keme, (elo imbi te Boanekesi sirimula. Boanekesi yunge ungu pulumu mulú tolimunge maloselo.) elo kinie,
17 James, tain John hairi, orot Zebedee natunatun, Jesu wabih Boaneges, wabih anayabin farafarar natunatun.
18 ⸤Pita angenu⸥ Enderu keme, Pillipu keme, Batollomiu keme, Mateyu keme, Tomasi keme, Allapiasinge malo Jemisi keme, Tadiasi keme, “Olio Juda yemboma oliolio gapomano molamili.” niringi talape ye Saimono keme,
18 Andrew, Philip, Bartholomew, Matthew, Thomas, James, orot Alpheus natun, Thaddeus, tafaram kafafarayan orot wabin Simon ana orot ta,
19 Judasi Isikeriote, Yesusi pe lipe opa puluema sirimu yemo keme, ⸤aku yema ‘yunge kongonomo tende-pangi lipu mundumbo.’ nimbe mako torumu yema⸥..
19 naatu Jesu ana yanuwayan orot Judas Iscairot.
20 Kanu kinie Yesusi kinie yu lombili andolime kinie eno ulke tenga sukundu puringi kinie yembo awisili akune ongo liku maku toko moloringi kulu eno langi nonge ena te kepe paa naa lierimu.
20 Imaibo Jesu ana au bar in, ibanak maiye sabuw moumurih na’in hiru’ay naatu Jesu ana bai’ufununayah bairi veya men ma boro bay hitaa.
21 Kanu kinie Yesusi pulu lierimu yemboma ⸤Yesusini aku terimu mele⸥ pilkulie “Kangomo paa kekelepa tomu.” ningu yu linge oringi.
21 Naatu i taintuwan tur hinonowar ana veya bainamih hina hitit, anayabin sabuw hio, “I koko’aw isan matar!”
22 Pulu Yemonga ungu manemanga pulume pilku mane siringi ye mareJerusalleme molko oringi kanu yemane ningendo: “Kurumenga nomi BelsipuliYesusinge konopune molopalie yu tondolo silimo-na yuni kurume topa makorolemo.” niringi.
22 Ofafar bai’obaiyenayah afa Jerusalemane hinan hio, “I biyanamaim i Wagabur Beelzebul hitarasum ema’am, imih Wagabur hai ukwarin fair itin Wagabur nunih tititit.”
23 Aku siku niringi pilipelie ⸤Yesusi Setene-kinie opa pulue moloringilimunge ‘Setenene yu naa lipe tapondolka paa piliengi!’ nimbe⸥ Yesusini enondo “Waa.” nimbelie enondo ungu iko topa nimbendo: “Setenene Setene yuyunambepa topa makorombaye?
23 Imih Jesu e’af hina biyan hitit naatu oroubonamaim eo, “Satan boro mi’itube i taiyuwin nanun?
24 Yembo talape te konopu telune naa pupili molko suku-singine owe panjiku eno enono opa teko lupe lupe molemele kinie kanu talapemo pora nilimo.
24 Tafaram ta’imon hinakusib rou’ab namatar hinabiyow i hai fair boro naririm,
25 ⸤Molo⸥ ulke telune pelemele yemboma konopu telune pupili naa molko eno enono opa telemele kinie kanu yembo talapemo sungu siku yu mele mele molemele.
25 na’atube ain uf rara’amaim
26 Aku sipela, Seteneneyunge kuru te makorolkanje aku telkamonga yunge talapemo kinie opamele telka. Pe yunge talapemo kapola naa molemela. Pora nilke.
26 Imih Demon Ana Aiwob wanawananamaim hinakusib taiyuwih hinabiyow, i hai aiwob boro nariririm, naatu boro nan yomanin nasawar.
27 “Ye enge nili tene yunge ulkemo nokopa kondolemo kinie ye tene we manda sukundu omba melema wa lipe meli pulimoye? Akumu manda molo. Ou wa noli yemone ye enge nilimunge kimbu kime ka topalie yunge ulkena manda omba melema wa limo kanumu.
27 “Men yait ta boro orot fairin ana bar nakwib narun ana sawar nabowamih, baise wantoro’ot orot fairin nab nafatum, imaibo boro narun ana sawar nabow.
28 “⸤Akumunge⸥ nane enondo paa sike nimbu sikiru: Yembomane ulu pulu kerime teko ⸤Pulu Yemo⸥ ungu taka tondoko ningu kenjilimele ulume kinie, enonga ulu pulu keri wema kinie pali ⸤Pulu Yemone⸥ ‘Manie pupili.’ nimbe siye kolomba.
28 Turobe a tur ao’owen sabuw bowabow kakafih tisisinaf naatu baigigimen tur teo’o etei boro notawiyen hinab.
29 Nalo yembo tene Mini Kake Telimu ungu taka tondopa, nimbe kenjipe, marake telemo yembomo yu Pulu Yemone aku sipe ulu pulu keri telemoma ‘Manie naa pupili.’ nimbe paa siye naa kolomba. ‘Alieli pepa mindi pupili.’nimbé.” ⸤nimbe Yesusini⸥ nirimu.
29 Baise orot yait Anun Kakafiyin isan baigigimen tur nao’o boro men nanotawiyimih, anayabin i wanatowan ana bowabow kakafin sinaf ana ubar bai.’”
30 Enone “Yu kuru te yunge konopune molemo.” niringimunge ⸤aku siku Mini Kake Telimu ningu kenjeringimunge⸥ Yesusini enondo aku sipe nirimu.
30 Jesu tur iti eo anayabin sabuw afa hi’o, “Afiy kakafin biyanamaim hitarasum tema’am.”
31 Kanu kinie yembo awisili manie ⸤molko⸥ Yesusini ⸤mane sirimu ungume pilku⸥ molangi yunge anumu kinie angenupili kinie yu-kinie ungu ningendo ongo pena angilku “Yu-kinie ungu niemili opili.” ningu ungu te ningu mundoringi kinie yembomane yundu ningendo: “Aminie kinie angenali kinie nu-kinie ungu ningendo ongo pena angilimele.” niringi.
31 Imaibo Jesu hinah naatu taitin hina hitit ufun hibat naatu tur hiyafar run isan.
32 — ausente —
32 Sabuw rou’ay gagamin Jesu hi’arbebera’uh hima’am himisir isan hio, “Ku’itin o hinat, tait ruburub etei ufun tebatabat, tekokok o hina’iti.”
33 Yesusini enondo topondopa nimbendo: “Nanga anumu naweye? Nanga angenupili nameleye?” nimbelie nirimumuni,
33 Jesu iyafutih eo, “Ayu hinai, naatu ayu taitu i, iyab?”
34 yunge ungumu manie molko pilku moloringi yemboma neme-neme nimbe kanopalie nimbendo: “I yemboma nanga anumu kinie nanga angenupili kinie molemele.
34 Jesu nuw sabuw nan ufun hima’am itih naatu eo, “Kwa iti kwama’am i ayu hinai naatu taitu.
35 Pulu Yemone “Teangi” nilimo mele pilku liku telemele yemboma nanga anumu kinie nanga angenupili kinie nanga kemulupili kinie molemelemonga aku sipu nikiru.” nirimu.
35 Yait God ana kokomaim esisinaf i ayu taitu, ruburubu naatu hinai.”
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Marcos 3, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.