Marcos 2

Umbu-Ungu Kala NT (UBU_KAL) vs AAI

Sair da comparação
AAI TUR GEWASIN O BAIBASIT BOUBUN
1 Wale mare omba purumu kinie Yesusi Kapeniame taono altopa sukundu purumu. Yu ou perimu ulkena altopa omba molorumu yembomane pilkulie
1 Veya bai’ab na’atube sasawar ufunamaim Jesu matabir maiye na ana bar Capernaum titit ana veya, ana tur tasasar tit etei hinowar.
2 eno awisili ongo ulkena sukundu sukundu ongo liku maku toko moloringi kinie ulke kanune ekelepa terimu kulu yembo mare molonge kolea te naa lierimu kulu pena moloringila. Yuni eno ⸤Pulu Yemonga⸥ ungumu nimbe sipe molorumu.
2 Naatu sabuw moumurih maiyow hiru’ay bar awan karatan tit in etawan awan auman bai daririr iwa’an. Naatu i busuruf binan hima hinowar.
3 ⸤Yuni nirimu mele aku siku maku toko pilku molangi⸥ yembo mare kimbu ki kolopa pora sirimu ye te mengo oringi. Kanu yembomanga ye kisene kanu yemo taropola teko mengo Yesusi molorumune onge oringi nalo
3 Nati ana maramaim orot kwafe’en turan an uman murubin hi’abar Jesu isan hina.
4 yembo awisili ulkena ekelepa teko angilieringi kulu yu molorumune nondoko mengo punge aulke te naa lierimu kulu ulke imune mengo ola pukulieYesusi molorumune kana-kana ulkemo tekisikulie yemo taropola pali moko toko manie mundoringi.
4 Baise rou’ay gagamin orot bain run isan men karam, imih orot hibai hiyen Jesu batabat tafanamaim faifiy wan hitarayouw. Naatu orot ana emo’em auman murabamaim hiruru ra’iy.
5 ⸤‘Yesusini iyemo manda tepa konde limbe.’ ningu⸥ tondolo munduku pilkulieyu mengo oringi kanopa pilipelie Yesusini kimbu ki kolopa pora sirimu yemondo nimbendo: “Nanga kangomo, nunge konopune ulu pulu keri terinu pelemoma manie pupili, we siye kolkoro.” nirimu.
5 Naatu Jesu hai baitumatum i’itin ana maramaim orot an uman murubin isan eo, “Natu a bowabow kakafih anotanotawiyen.”
6 ⸤Kanu kinie,⸥ Pulu Yemonga ungu manemanga pulume pilku mane siringi ye mareenono akune molko ⸤Yesusini aku nirimu kinie pilkulie pilku keri pilku⸥ konopu kimbu sikulie, “Nendi yemone ungu aku sipe nambemune nikimuye? Yu Pulu Yemo marake tekemo. Yembomane ulu pulu keri telemelema nawene ‘Manie pupili, siye kolkoro.’ manda nimbeye? Pulu Yemone mindi manda telemo.” ningu enono ningu pilku molko konopu kimbú siringi.
6 Nati’imaim Ofafar bai’obaiyenayah afa hima’am hai notamaim hibabatiyih hio,
7 — ausente —
7 “Orot aisim iti na’atube eo’o? Iti i baigigimen tur, God akisinamo bowabow kakafih enotanotawiyen, men yait ta.”
8 Kanu kinie Yesusini eno aku siku konopu kimbú siku moloringi mele yunge konopuni sumbi sipe pilipelie enondo nimbendo: “Enone ⸤nane nikirumunge⸥ aku siku nambemune konopu kimbú sikimiliye?
8 Abisa isan hinotanot Jesu mar ta’imon so’ob, naatu eo, “Aisim nati na’atube kwanotanot?
9 Iyemondo “Nunge ulu pulu kerime manie pupili, we siye kolkoro.” nimbo kinie eno ulu te naa kanokolie ‘We-we tepa nikimu.’ konopu lengeye? Molo “Ola angilku nunge kunungumu liku mengo kimbu kongono teko andou.” nimbo kinie yu ola angilimbene naa angilimbenje mona lemba manda kanokolie ‘Aku sipe mindili sipe nikimunje.’ konopu lengeye?
9 Menatan i hamehamen? Orot an uman murubin ana abowabow kakafih notawiyen isan ana’o i hamehamen? Ai, anau ana ir nanu nab nanan i hamehamen?
10 Nalo “Manie Omba Mana Ye A Lierimu Yemotondolo pelemomone ya ma koleana yembomanga ulu pulu kerime “Manie pupili, we siye kolkoro.” manda nimbé.’ ningu piliengi!’ nimbu aku sipu nindu.” nirimu. Aku nimbelie kimbu ki kolopa pora sili yemondo nimbendo:
10 Baise ani’obaiyi kwanaso’ob, Orot Natun iti tafaramamaim ana fair i ema’ama bowabow kakafih notawiyen isan.” Naatu orot an uman murubin isan eo,
11 “Nane ‘Nu ola angilku nunge kunungumu liku mengo ulkendo pu.’ nikiru.” nirimu.
11 “Ayu au’uwi, kumisir a ir kunu kubai au bar kwen!”
12 Aku nirimu kinie yemo ola angilipe tamburumbu kunungumu lipe mepa, eno pali kanoko molangi omba pena purumu. Yuaku terimu kanokolie eno suru ningu mini-wale mundukulie Pulu Yemonga imbi liku ola mundunduku yukapi ningulie ningendo: “Olio iulu wendo okomo kanokomolo mele ou walse kepe ulu te aku sipu paa naa kanorumulu.” niringi.
12 Inu’in misir, ana ir tensamur bai nu nah yan foun hibat hi’itin remor tit in, nati’imaim sabuw etei hifofofor men kafaita naatu God hibora’ara’ah hio, “Aki sawar iti na’atube men a’itin!”
13 Yesusi ⸤ulkemo mundupe siye kolopa⸥ pena pupelie altopa nomu Gallilli kélona pupe andopa molorumu. Kanu kinie yu molorumune yembo awisili ongo liku maku toko moloringi kinie yuni eno mane sirimu.
13 Jesu matabir na Galilee harew kukuf rewanamaim tit, rou’ay gagamin isan hina naatu i busuruf i’obaibiyih.
14 Kanu kinie yu pumbe pupelie nirimumuni, Allapiasi malo LLipaikou takisi lsingi ulkena ⸤kou takisi lipe⸥ molorumu kanopalie yundu “Nu na-kinie pea pambili lombili ou.” nirimu. Kanu kinie LLipai yu ola angilipe yulombili purumu.
14 Nati’imaim remor inan kabay o’onayan Levi, Alpheus natun ana bowabow efanamaim ma’am itin isan eo, “Ayu kwi’ufnunu.” Levi misir Jesu i’ufunun hairi hin.
15 Pe Yesusi LLipainge ulkena langi nomba molorumu kinie kou takisi lili yema kinie, ⸤Juda ye awilimene⸥ “ulu pulu keri teli ye” ⸤niringi⸥ wema kinie awisili ongo Yesusi kinie yu lombili andoli yema kinie eno pea manie molko langi noringi. Aku sili yembo awisili alieli yu lombili andoringimunge eno awisili ⸤akune lombili puku⸥ pea langi nongo moloringi.
15 Nati ufunamaim Jesu Levi ana bar wanawanan kabay o’onayah naatu bowabow kakafih sinafuyah moumurih maiyow Jesu hi’ufunun bairi hinan ana bai’ufununayah bairi himare bay hi’aa, naatu sabuw kakafih afa moumurih maiyow auman hibi’ufunun.
16 Yesusi yu “ulu pulu keri telime” niringi yembo wema kinie kou takisi lili yema kinie pea langi nongo moloringi kanokolie Parisi ye marene,Pulu Yemonga ungu manemanga pulume pilku mane siringi kanu yemane, Yesusi lombili andolimendo ningendo: “Kou takisi lili yema kinie, ulu pulu kerime teli wema kinie, eno-kinie yu nambemune langi pea nokomeleye?” niringi.
16 Ofafar bai’obaiyenayah iyab Pharisee ana kou’ayamaim hima’ama hi’itin hina ana bai’ufununayah hibatiyih, “Aisim sabuw nati na’atube bairi te’aa?”
17 Aku siku niringi pilipelie Yesusini enondo nimbendo: “Kuru naa tolemo yemboma doketana naa pulimele. Kuru tolemo yemboma mindi doketana pulimele kanumu.Nane “Yembo sumbi nilime na molombona wangi.” nimbondo ma koleana naa orundu.‘Ulu pulu keri teli yemboma na molombona wangi.’ nimbondo orundu. Ulu pulu keri teli yemboma lipu tapondombondo orundu.” nirimu.
17 Jesu nowar naatu iyafutih eo, “Sabuw aurih sawow en adanafur orot boro men hinakok, baise sabuw iyab sawusawuwih adanafur orot boro hinakok. Ayu men sabuw gewasih isah anamih, baise kakafih isah.”
18 No Lindeli Jono lombili andoringi yema kinie, Parisi yema lombili andoringime kinie, eno walse-walse langi mi toko naa noringi melewalse aku siku teko moloringila. ⸤Aku teringi kulu⸥ yembo mare Yesusi molorumune ongo yu walsiku pilkulie ningendo: “Jono lombili andolime kinie,Parisi yema lombili andolime kinie,alieli langi mi toko naa nolemele nalo nu lombili andolimeaku siku naa telemele akumu nambemune naa telemeleye?” niringi.
18 Veya ta John Baptist ana bai’ufununayah naatu Pharisee bairi hiyoyohar isan, sabuw afa hina Jesu biyan hitit hibatiy, “Aisim John Baptist ana bai’ufununayah naatu Pharisee hai bai’ufununayah bairi teyoyohar baise o a bai’ufununayah i en?”
19 ⸤Aku siku niringi kinie pilipelie⸥ Yesusini topondopa enondo ⸤ungu iko te topa yu-kinie ulu te wendo ombá mele nimbelie⸥ nimbendo: “Ambo limbe ye te yunge pulu lemo yema kinie molemo kinie eno konopu sikulie “Langi mi topo naa namili.” manda ningeye? ⸤Manda naa ninge.⸥
19 Jesu iyafutih eo, “Kwanotanot sabuw tabin ana yasisir isan nanawan hinanan boro amurumurubih hinamatabir? Aiyab! Tabin boubun isan nanawan sabuw nati’imaim boro men hinayoharamih.
20 Nalo pe, ambo limbe yemo eno molongena ongo wendo linge kinie kanu walemanga sike ⸤konopu keri panjiku⸥ langi naa nongendo mi tonge. ⸤Isili-ou molo.⸥”⸤nirimu.⸥
20 Baise veya enan tabin boubun boro biyahimaim hinabosair imaibo hinayohar.
21 “Mulumbale ou te sungu nilimo kinie olione mulumbale paa konde tenga te kopisipu lipu, sungu nilimomonga naa topo tambululimolo kanumu. Yembo tene aku sipe topa tambulkenje kanu mulumbalemo nona panjilke kinie mulumbale konde kopiselimu kanga lepa llinimbelie mulumbale oumu kelepa kamu awili tepa sungu nilke.
21 Na’atube faifuw boubun reban men karam hinab faifuw atamanin hinafitimih, anayabin faifuw boubun nakaro’om faifuw atamanin boro natakweb mahar nara’at.
22 Kongi-meme kalumuni teli mingi ou tengano-waene konde naa lakolemolo kanumu. Yembo tene mingi ou tenga no-waene konde te kolkanje kanu no-waenemo mingine sukundu pepalie pe akolka kinie kanu mingi oumu naa akopa sungu nilke. Kanu kinie nomo kepe mingimu kepe kamu keri lelka. Akumunge no-waene konde kongi-meme kalumuni teli mingi kondena mindi kolemolo kanumu.” nirimu.
22 Na’atube men yait ta wine boubun bai, wine ana koukufet atamaninamaim ririmih, anayabin wine boubun nagadid nayen koukufet boro nataseb, naatu wine, koukufet hairi boro hai yabih en hinamatar. Imih wine boubun i boro koukufet boubunamaim hinarir saise hairi boro gewasih hinabat.”
23 Walse, ⸤Juda yembomanga koro moloringi⸥ wale Sambate tenga,Yesusi kinie yu lombili andolime kinie rasi-witi poniemanga ongo puringi kinie yu lombili andoli yemane rasi-witi mongo mare ⸤nongendo⸥ inie toringi.
23 Baiyarir ana veya Jesu ana bai’ufununayah bairi sanabey wanawanan hiremor hinan naatu hibusuruf sanabey hirut,
24 Aku teringi kanokolie Parisi yemaneYesusindu ningendo: “Kána! ⸤Koro molemolo⸥ wale Sambatemonga ‘Kongono naa teangi.’ nimbe pelemo ungu manemonambemune nu lombili andoli yemane manemo pulue tokolie aku siku tekemeleye?” niringi.
24 Pharisee Jesu hi’u, “Kwi’itin aisim it ata Baiyarir ana ofafar o abai’ufununayah te’a’astu’ub?”
25 Yesusini topondopa nimbendo: “Eno Pulu Yemonga bokune sukundu ⸤anda-kolepa ye nomi kingi⸥ Depisiniterimu mele nimbe molemo temanemo kanokolie ⸤temanemonga pulumu⸥ naa pilimeleye? Depisi kinie yu pea puringi yema kinie eno ⸤langi⸥ molo torumu⸤munge⸥ engelene kolkolie niringimuni,
25 Jesu iyafutih eo, “David ana orot bairi aa himomorob ana veya abisa sisinaf kwaiyab kwa’itin? Ana orot bairi aa himomorob ana veya
26 Pulu Yemo popo tondoringi ye awili olandopa Apayata molopili Depisi Pulu Yemo molorumu sele-ulkena sukundu pupe, Pulu Yemonga kumbikerena lierimu pillawa kalolime lipe nomba, yu pea puringi yema sirimu noringila kanumu.Kanu pillawa kalolimendo Pulu Yemone ungu mane sipelie nimbendo:nirimu ⸤kanu ungu manemo pulue torumu⸥ kanumu. ⸤Eno konopu talo nambemune lemeleye? Depisi yuni ou aku terimu mele eno pilku keri naa pilimelemonga pe kinié na lombili andoli yemane tekemele mele kanoko keri naa lakanaa!⸥” nirimu.
26 in God ana bar wanawanan run naatu faraw kakafiyin bai eaan. Iti mamatar i Abiathar Firis Gagamin ma’am ana veya. It ata ofafar eo i firis akisihimo iti rafiy hinaa, baise David eaan naatu ana orot turin itih hi’aa.”
27 Aku nimbelie ungu te pea nimbendo: “Pulu Yemone ‘Yemboma molko kondangi.’ nimbe koro molonge wale Sambatemo lipe eno sirimu kanumu. ‘Sambate walemo pepa kondopili.’ nimbe yemboma lipe Sambate walemo naa sirimu.
27 Naatu Jesu ana tur yomanin baisawarin isan iti na’atube eo, “Baiyarir i orot ana gewasin isan matar, baise orot i men Baiyarir isan ni’akiramih.
28 Akumunge Sambate walemo kepe Manie Omba Mana Ye A Lierimu Yemo nokolemo yemo molemo-na ⸤Sambate wale kinie yemboma molko kondongendo tenge mele manda nimbé kanumu⸥.” nirimu.
28 Imih Orot Natun i Baiyarir Tamah anababatun.”

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Marcos 2, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.