Marcos 1
Umbu-Ungu Kala NT (UBU_KAL) vs NVI
1 Yesusi, Pulu Yemone mako topa “Olio nokopa kondomba ye te lipu mundumbo.” ou nimbe mako torumu ye nomi Kirasimu, Pulu Yemonga Malo,yunge temane peangamo pulu polorumu mele⸤ya inie tombo tokoro⸥.
1 Princípio do evangelho de Jesus Cristo, o Filho de Deus.
2 ⸤Yesusi, Pulu Yemone mako torumu ye nomi Kirasimunge temane peanga imu wendo ombándo ye te ou omba temba mele⸥ Pulu Yemone ungu umbu tondorumume pilipe yemboma nimbe sirimu ye AisayanePulu Yemonga ungu te nimbe boku torumu akune molemo mele isipe:
2 Conforme está escrito no profeta Isaías: "Enviarei à tua frente o meu mensageiro; ele preparará o teu caminho"—
3 ‘Kolea ku lielinenimbe ⸤Aisayane Jonone paa pe temba mele ou aku sipe nimbe sipe bokune torumu molemo.⸥
3 "voz do que clama no deserto: ‘Preparem o caminho para o Senhor, façam veredas retas para ele’ ".
4 Akumunge, ⸤temane peangamo pulu polombando No Lindeli⸥ Jono kolea ku lieli tenga wendo omba ⸤aku sipe⸥ ungu mare yemboma nimbe sipe molorumu. Kolea Judia disiriki yemboma pali kinie kolea Judianga kolea awili Jerusalleme yemboma pali kinie eno yu molorumune puku yunge ungumu pilinge puringi. Yuni ungu te enondo nimbe sipelie nimbendo: “Eno ulu pulu keri telemelema kanoko keri kanoko konopu alowa tekolie ‘Pulu Yemone olionga ulu pulu kerime ‘We manie pupili.’ nimbe siye kolopili.’ ningu ‘No liemili.’ ningu waa.” nirimu. Aku sipe nirimu kinie enonga ulu pulu keri teringime ningu para siringi kinie yuni eno no Jodane kolo no linderimu.
4 Assim surgiu João, batizando no deserto e pregando um batismo de arrependimento para o perdão dos pecados.
5 — ausente —
5 A ele vinha toda a região da Judéia e todo o povo de Jerusalém. Confessando os seus pecados, eram batizados por ele no rio Jordão.
6 Jono kongi kemelenga indini teli wale pakoli te pakopa, kongi kilumuni teli kakomo topalie, kuli-kumbe kinie pilimu-no kinie aku langiselo mindi nomba molorumu.
6 João vestia roupas feitas de pêlos de camelo, usava um cinto de couro e comia gafanhotos e mel silvestre.
7 Yuni yemboma ungu nimbe sirimu mele isipe: “Nane sike eno no lindilio nalo ye te akilipe ⸤nondopa⸥ ombá ⸤tekemo⸥mo yuni eno ⸤Pulu Yemonga⸥ Mini Kake Telimu lindimbe ⸤linge⸥. Ina akilipe ombá yemo yunge tondolomo paa olandopa, nanga tondolomo paa maniendopa, na yu-kinie manda molo. Yembo awilimenga kongono keri tendeli kendemande yembomane sike enonga awilimenga kongono keri tendengendo manie molko enonga yembo awilimenga kimbu sume ka pilke tondolemele nalo na ye paa kerimu moliomonga kanu ombá yemo yunge kimbu su ka pilke tondoli kanu kongonomo paa olandopa mele, nane tendelkanje kapola naa telka. ⸤Na ye paa kerimu, yu ye paa awilimu.⸥” nirimu.
7 E esta era a sua mensagem: "Depois de mim vem alguém mais poderoso do que eu, tanto que não sou digno nem de curvar-me e desamarrar as correias das suas sandálias.
8 — ausente —
8 Eu os batizo com água, mas ele os batizará com o Espírito Santo".
9 ⸤Jono yemboma no lindipe molorumu⸥ kanu walemo kinie Yesusi kolea Gallilli disiriki Nasarete taono mundupe siye kolopa ⸤Jono molorumune⸥ orumu kinie Jonone yu no Jodane kolo no linderimu.
9 Naquela ocasião Jesus veio de Nazaré da Galiléia e foi batizado por João no Jordão.
10 ⸤Yesusi no lipe pora sipelie⸥ nona wendo omba angilierimu kinie sumbi sipe mulúmu kengeya lepa anjo yando purumu kanopalie, Pulu Yemonga Minimu, kera waembono mele, manie omba Yesusi molorumune pupe kangine ola molorumu kanorumula.
10 Assim que saiu da água, Jesus viu os céus se abrindo, e o Espírito descendo como pomba sobre ele.
11 Kanu kinie mulune ola ungu te wendo ombalie nimbendo: “Nu nanga konopu mondolio kangomo. Nu-kinie konopu sipu molio.” nirimu.
11 Então veio dos céus uma voz: "Tu és o meu Filho amado; em ti me agrado".
12 ⸤Yesusi no lsimu kinie Pulu Yemonga Minimu yu-kinie omba molopalie nirimumuni,⸥ sumbi sipe Minimuni Yesusi kolea ku lieline pulu sipe mundorumu.
12 Logo após, o Espírito o impeliu para o deserto.
13 ⸤Akune purumu kinie,⸥ oli te koro talo Yesusi aku kolea ku lieline takera melema kinie molopili ⸤kurumenga nomi⸥ Seteneomba yu kondi torumu.Kanu kinie ⸤mulu koleana⸥ angelloma ongo yu nokoringi.
13 Ali esteve quarenta dias, sendo tentado por Satanás. Estava com os animais selvagens, e os anjos o serviam.
14 Kanu kinie ⸤No Lindeli⸥ Jono ka siku ka ulkena panjeringikinie pilipelie Yesusi kelepa kolea Gallilli disiriki omba Pulu Yemonga temane peangamo topa silipe andorumu.
14 Depois que João foi preso, Jesus foi para a Galiléia, proclamando as boas novas de Deus.
15 ⸤Topa silipe andopalie⸥ nimbendo: “Kinié enamo kamu wendo okomo, Pulu Yemo ye nomi kingimu molomba enamonondopa wendo okomo kene ulu pulu kerime munduku siye kolko konopu alowa teko, ‘Temane peangamo yu sike ungumu.’ ningu tondolo munduku piliee.” nirimu.
15 "O tempo é chegado", dizia ele. "O Reino de Deus está próximo. Arrependam-se e creiam nas boas novas! "
16 ⸤Aku sipe nilipe andopa⸥ nomu Gallilli kélona andopalie Yesusini Saimono kinie Saimono angenu Enderuselo oma lili wale te nomune toko munduku moloringili kanorumu. Oma lsingili akumu elonga kou kongono teringili kanumu.
16 Andando à beira do mar da Galiléia, Jesus viu Simão e seu irmão André lançando redes ao mar, pois eram pescadores.
17 ⸤Aku siku teko moloringili kanopalie⸥ Yesusini elondo nimbendo: “Na lombili wale. Oma lingelendo oma lili wale te liku nona manie mundulimbele kinie omama walena omba pelemo mele, pe ‘nanga kongonomo tengelendo nanga ungumu pilkulu ningu siliku andongele kinie yemboma nanga talapena sukundu ongo molangi.’ nimbu ‘Elo na lombili wale.’ nikiru.” nirimu.
17 E disse Jesus: "Sigam-me, e eu os farei pescadores de homens".
18 ⸤Aku nirimu kinie pilkululie⸥ tamburumbu elonga oma lili walema munduku siye kolkololie Yesusi lombili puringili.
18 No mesmo instante eles deixaram as suas redes e o seguiram.
19 ⸤Kanu kinie⸥ yu laye kolte welto pupelie, Seperinge malo Jemisi kinie Jemisi angenu Jono kinie elonga nona andoli sipine sukundu molkolo oma lili walema toko tambuloringili kanopalie
19 Indo um pouco mais adiante, viu num barco Tiago, filho de Zebedeu, e João, seu irmão, preparando as suas redes.
20 walsikele elondo “Wale.” nirimu. Kanu kinie lapa Seperi kinie kongono yema kinie sipine sukundu molangi munduku siye kolkololie Yesusi lombili puringili.
20 Logo os chamou, e eles o seguiram, deixando Zebedeu, seu pai, com os empregados no barco.
21 ⸤Kanu ye pokore Yesusi lombili puringi kinie⸥ yu kinie eno Kapeniame taono puringi. Kanu kinie ⸤Juda yembomanga⸥ koro moloringi wale Sambatemowendo orumu kinie Yesusi Juda yemboma maku toko Pulu Yemonga ungumu pilieringi ulkena suku pupe yemboma mane sirimu.
21 Eles foram para Cafarnaum e, assim que chegou o sábado, Jesus entrou na sinagoga e começou a ensinar.
22 Mane sirimu kinie Pulu Yemonga ungu manemanga pulume pilku eno mane siringi yemanewe mane siringi mele Yesusini aku sipe mane naa sirimu. Namba lierimu yemane pipili naa kolko tondolo munduku mane siringi mele yuni aku sipe mane sirimu kulu pilkulie yembomane mini-wale mundoringi.
22 Todos ficavam maravilhados com o seu ensino, porque lhes ensinava como alguém que tem autoridade e não como os mestres da lei.
23 Kanu kinie ulke kanune suku kuru te ye tenga konopune molopa ya ambolorumu ye te molorumu, ⸤yemonga konopune suku molorumu kanu kurumuni yu “Ungu ni.” nimbe tópeb sirimu-ne⸥
23 Justamente naquela hora, na sinagoga, um homem possesso de um espírito imundo gritou:
24 yuni opa ungu nimbelie nimbendo: “Nasarete taono ye Yesusi, nu pea olio ⸤kurume⸥-kinie telune tapu topo manda naa molomolo. Nu olio-kinie nambemune onuye? Nu olio toko kondoni onuye? Nane nunge imbi pilio. Nu Pulu Yemonga Ye Kake Telimu.” nirimu.
24 "O que queres conosco, Jesus de Nazaré? Vieste para nos destruir? Sei quem tu és: o Santo de Deus! "
25 ⸤Aku sipe nirimu kulu pilipelie⸥ Yesusini kanu kurumu iri topalie yundu nimbendo: “Nu ungu naa ningu yemonga konopune ongo wendo pu.” nirimu kinie
25 "Cale-se e saia dele! ", repreendeu-o Jesus.
26 kurumuni yemo ambolopa tondolo mundupe puru-puru sipelie kalle nilipe omba wendo purumu.
26 O espírito imundo sacudiu o homem violentamente e saiu dele gritando.
27 ⸤Yesusini aku terimu kanokolie⸥ yemboma suru ningu, mini-wale munduku eno enono anjo yando ningendo: “I ulumu nambolka uluri tekemonje? Ungu mane konde te wendo ombámo. Ye namba lieli tene we yembomando “Teaa.” nilimo mele iyemone kurumendo kepe aku sipe nilimo kinie kanu kurume yunge ungumu pilku liku telemele.” niringi.
27 Todos ficaram tão admirados que perguntavam uns aos outros: "O que é isto? Um novo ensino — e com autoridade! Até aos espíritos imundos ele dá ordens, e eles lhe obedecem! "
28 Kanu kinie kolea Gallilli disiriki koleamanga pali yuni aku sipe terimu mele temanemo tamburumbu anjo anjo purumu pilieringi.
28 As notícias a seu respeito se espalharam rapidamente por toda a região da Galiléia.
29 Kanu kinie ⸤Yesusi-kinie, yu lombili andoli yema kinie⸥ eno kanu maku toko Pulu Yemonga ungumu pilieringi ulkemo munduku siye kolko wendo ongolie niringimuni, eno kinie, Jemisi Jonoselo kinie eno puku Saimono kinie Enderuselonga ulkena puringi.
29 Logo que saíram da sinagoga, foram com Tiago e João à casa de Simão e André.
30 Ulkena sukundu puringi kinie Saimononga kolepa ambomo kuru topa kangi nopili lierimumu Yesusi ningu siringi.
30 A sogra de Simão estava de cama, com febre, e falaram a respeito dela a Jesus.
31 Aku siku niringi pilipelie ambomo lierimune pupe yunge kimu ambolopalie yu ola lsimu kinie kangi nomba kelierimu kinie ambomone ⸤ola angilipe wendo ombalie⸥ oringi yema langi sipe nokorumu.
31 Então ele se aproximou dela, tomou-a pela mão e ajudou-a a levantar-se. A febre a deixou, e ela começou a servi-los.
32 Pe kolea kalá topa ena purumu kinie, kuru torumu yemboma kinie, konopune kuru molorumu yemboma kinie, Yesusi molorumune mengo oringi.
32 Ao anoitecer, depois do pôr-do-sol, o povo levou a Jesus todos os doentes e os endemoninhados.
33 Kanu koleana moloringi yemboma pali Saimononga ulke kerepulune ongo maku toringi.
33 Toda a cidade se reuniu à porta da casa,
34 Kanu kinie Yesusini yembo kuru lupe lupe torumu awisili tepa konde lipe, yembomanga konopune moloringi kuru awisili topa makororumula.Kurumene Yesusi ⸤Pulu Yemonga Malo, yu Pulu Yemone mako topa lipe mundorumu ye nomi Kirasimu⸥ molorumu mele pilieringi kulu yuni enondo “Molio mele anjo ningu naa siee.” nimbe enonga kerema pipi sirimu.
34 e Jesus curou muitos que sofriam de várias doenças. Também expulsou muitos demônios; não permitia, porém, que estes falassem, porque sabiam quem ele era.
35 Ipulueli-ou, kolea muni ou naa lepa sumbulu topa pepili Yesusi ola molopa penando pupelie nirimumuni, kolea ku lieli tenga pupe, akune Pulu Yemo-kinie ungu nimbe molorumu.
35 De madrugada, quando ainda estava escuro, Jesus levantou-se, saiu de casa e foi para um lugar deserto, onde ficou orando.
36 Saimono kinie pea moloringi yema kinie eno yu koroliku lombili pukulie niringimuni,
36 Simão e seus companheiros foram procurá-lo
37 yu kanoko lendekolie yundu ningendo: “Yembomane pali nu korokomele.” niringi.
37 e, ao encontrá-lo, disseram: "Todos estão te procurando! "
38 ⸤Aku niringi pilipelie⸥ yuni enondo nimbendo: “Na kolea marenga kepe ungu nimbu siembo kene ikoleamo mundupu siye kolopo kolea tenga pamili. Ne nondopa lemo koleamanga pamili. Na koleamanga pali ungu nimbu simbondo mana manie orundu kanumu.” nirimu.
38 Jesus respondeu: "Vamos para outro lugar, para os povoados vizinhos, para que também lá eu pregue. Foi para isso que eu vim".
39 Aku nimbelie yu kolea Gallilli disiriki sukundu koleamanga pali andopa Juda yemboma maku toko Pulu Yemonga ungumu pilieringi ulkemanga sukundu pupe ungu nimbe sipe, yembomanga konopune kuru moloringime topa makororumu.
39 Então ele percorreu toda a Galiléia, pregando nas sinagogas e expulsando os demônios.
40 Walse ye te kuru laká nomba perimumuYesusi molorumune omba yunge kumbikerena koporongo langopa yu mawa tepalie nimbendo: “Nunge konopumuni na ‘Konde pambo.’ konopu lienu liemo nuni na manda teko konde lini.” nirimu.
40 Um leproso aproximou-se dele e suplicou-lhe de joelhos: "Se quiseres, podes purificar-me! "
41 Kanu kinie Yesusini yu paa kondo kolopalie yunge kimuni yemo ambolopalie yundu nimbendo: “‘Nu konde pani.’ konopu lekero kene konde pu.” nirimu kinie
41 Cheio de compaixão, Jesus estendeu a mão, tocou nele e disse: "Quero. Seja purificado! "
42 kuru lakámo tamburumbu nomba kelierimu, yemo konde pupe umbu kalu lsimu.
42 Imediatamente a lepra o deixou, e ele foi purificado.
43 Kanu kinie Yesusini yu ungu te tondolo mundupe nimbendo: “Nuni ya ulu tekeromo yembo telurindu kepe paa naa ni!Sumbi siku puku Pulu Yemo popo tondoli yemonunge kangimu liku ora siku, ‘Na altopo kangi peanga liepili molkoro kene.’ ningu Mosisini “Tei.” nimbe ungu mane sirimumu pilku liku tenindu “Pulu Yemo popo toko kalko sie.” nirimu mélemo liku Pulu Yemo popo tondoli yemondo “Kalondou.” ningu yu sieni. Pe yembomane nu kanokolie ‘Yu sike kangi peanga liepili molemo.’ ningu piliengi kene nikiru mele isili-ou te-pou.” nirimu.
43 Em seguida Jesus o despediu, com uma severa advertência:
44 — ausente —
44 "Olhe, não conte isso a ninguém. Mas vá mostrar-se ao sacerdote e ofereça pela sua purificação os sacrifícios que Moisés ordenou, para que sirva de testemunho".
45 Nalo yemo yu anjo pupelie ungu awisili yembo awisilindu anjo anjo nimbe para silipe andopa, Yesusini yu-kinie terimu temanemo topa sirimu. Yemone aku terimu kulu Yesusi ⸤‘Yembo awisili na molombona nondoko nondoko ongo maku naa tangi.’ nimbe⸥ altopa taonomanga sukundu mona manda naa andopalie kolea ku lieline molorumu, nalo kanune yembo awisili kolea lupe lupemanga molko sukundu sukundu ongo yu molorumune maku toringi.
45 Ele, porém, saiu e começou a tornar público o fato, espalhando a notícia. Por isso Jesus não podia mais entrar publicamente em nenhuma cidade, mas ficava fora, em lugares solitários. Todavia, assim mesmo vinha a ele gente de todas as partes.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Marcos 1, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.