Marcos 15

Umbu-Ungu Kala NT (UBU_KAL) vs VC

Sair da comparação
VC Versão Católica
1 Ipulueli-ou kolea kokele tangorumu kinie Pulu Yemo popo tondoringi ye awilime kinie, Juda yembomanga tapu yema kinie, Pulu Yemonga ungu manemanga pulume pilku mane siringi yema kinie, kanjollo yema pali,⸤Yesusinge kotemo pilku pora sikulie⸥ enone pali ⸤yu tenge mele⸥ ungu te ningu panjeringi. Aku ningu panjikulie yu liku, ka toko, mengo puku, ⸤Romo gapomano ye nomi⸥ Paillate molorumune mengo puku kote tenderingi.
1 Logo pela manhã se reuniram os sumos sacerdotes com os anciãos, os escribas e com todo o conselho. E tendo amarrado Jesus, levaram-no e entregaram-no a Pilatos.
2 Paillatene ⸤Yesusinge kotemo pilipelie⸥ yu walsipe pilipelie nimbendo: “Nu Juda yembomanga ye nomi kingimu molo moloye?” nirimu. Yesusini topondopa nimbendo: “Sike nikinu. Akumu na.” nirimu.
2 Este lhe perguntou: És tu o rei dos judeus? Ele lhe respondeu: Sim.
3 Pulu Yemo popo tondoringi ye awilimene Yesusi kote tendeko Paillatendo ⸤kolo toko⸥ ungu awisili ningulie ningendo “Yesusi yu tepa kenjilimo.” ningu yu kote tenderingi.
3 Os sumos sacerdotes acusavam-no de muitas coisas.
4 Aku niringimunge Paillatene Yesusindu nimbendo: “Nu ulu keri awisili terinu nikimili mele pilkulie ungu te topondoko naa nikinuye?” nirimu.
4 Pilatos perguntou-lhe outra vez: Nada respondes? Vê de quantos delitos te acusam!
5 Nalo Yesusi ⸤yu tepa kenjerimu niringi mele⸥ pundu topa ungu telu kepe naa nimbe ⸤karaye naa tepa we angilierimu kinie kanopalie⸥ Paillate mini-wale mundupe konopu awisili lipe mundorumu.
5 Mas Jesus nada mais respondeu, de modo que Pilatos ficou admirado.
6 ⸤Yesusi kote tendeko molangi,⸥ ye te, yunge imbi Barapasi, yu kinie ye mare kinie ‘Romo gapomanomone olio Juda yemboma naa nokopili.’ ningu ou Romo gapomanomo kinie opa tekolie yembo mare toko kondoringimunge ka ulkena peringi. ⸤Ponie tenga tenga Juda yembomane kolea awili Jerusalleme ongo akune suku⸥ Pulu Yemone enonga anda-kolepalime Naa Topa We Omba Purumu mele pilingendo langi noringi walema wendo orumu kinieenone ka ulkena perimu ye te imbi leko ‘Wendo liku mundou.’ ningu mawa teringi kinie ⸤Romo gapomano ye nomimuni⸥ kanu yemo wendo lipe yemboma sirimu.
6 Ora, costumava ele soltar-lhes em cada festa qualquer dos presos que pedissem.
7 — ausente —
7 Havia na prisão um, chamado Barrabás, que fora preso com seus cúmplices, o qual na sedição perpetrara um homicídio.
8 ⸤Romo ye nomimuni kanu walemo wendo orumu kinie aku terimu mele pilkulie⸥ yemboma ongo yundu mawa tekolie ningendo: “Ou ponie telu telu ningu iwalemo kinie teleno mele kinié kepe aku siku teani.” niringi.
8 O povo que tinha subido começou a pedir-lhe aquilo que sempre lhes costumava conceder.
9 Aku niringi pilipelie Paillatene enondo walsipelie nimbendo: “‘Juda yembomanga ye nomi kingimu wendo lipu eno siembo.’ konopu lekemeleye?” nirimu.
9 Pilatos respondeu-lhes: Quereis que vos solte o rei dos judeus?
10 ⸤We yembomane Juda yembomanga ye awilime munduku siye kolko enonga ungume liku su siku Yesusinge ungumu pilku yu lombili andoringimunge⸥ Pulu Yemo popo tondoringi ye awilimene Yesusi-kinie konopu keri panjikuliekote tenderingi-ne pilipelie Paillatene aku sipe nirimu.
10 {Porque sabia que os sumos sacerdotes o haviam entregue por inveja.}
11 Nalo Pulu Yemo popo tondoringi ye awilime we yemboma kondi toko ungu umbu tondokolie “ “Yesusi molo. Barapasi wendo lipe sipili.” niee!” niringi.
11 Mas os pontífices instigaram o povo para que pedissem de preferência que lhes soltasse Barrabás.
12 Aku niringi kinie pilipelie Paillatene enondo nimbendo: “Aku liemo ‘Judamanga ye nomi kingi’ nilimelemo nambe-eambonje.” nimbe walserimu kinie
12 Pilatos falou-lhes outra vez: E que quereis que eu faça daquele a quem chamais o rei dos judeus?
13 enone tondolo munduku ningendo: “Yu unjo perana kolopili uku toko panjei!” niringi.
13 Eles tornaram a gritar: Crucifica-o!
14 Aku niringi pilipelie yuni enondo nimbendo: “Aku nambemuneye? Yu mongo nambolka mongore limuye?” nirimu. Nalo enone ⸤altoko⸥ paa tondolo munduku ningendo: “Molo! Yu kolopili, unjo perana uku toko panjei!” niringi.
14 Pilatos replicou: Mas que mal fez ele? Eles clamavam mais ainda: Crucifica-o!
15 Kanu kinie Paillatene ‘Na-kinie konopu peanga leangi.’ nimbelie ye Barapasi ka ulkena wendo lipe eno sirimu. ⸤Aku tepalie⸥ Yesusi lipe ⸤yunge ami yema⸥ sipelie nimbendo: “Yu ka-pulsene tokolie pe ‘Unjo perana kolopili.’ ningu mengo puku unjo perana uku toko panji-pee.” nirimu.
15 Querendo Pilatos satisfazer o povo, soltou-lhes Barrabás e entregou Jesus, depois de açoitado, para que fosse crucificado.
16 Kanu kinie ⸤Romo⸥ ami yemane Yesusi liku gapomano ye nomimu perimu ulke awiliakune suku yemboma liku maku toringi koleana pukulie, enonga ami talape yema pali “⸤Yesusi ya molemona⸥ sukundu sukundu waa.” niringi.
16 Os soldados conduziram-no ao interior do pátio, isto é, ao pretório, onde convocaram toda a coorte.
17 Akune ongolie niringimuni ‘Yu ye nomi kingi te none tepili.’ ningu mulumbale kondoli peanga te pakondoko unjo ka koko molorumu te mulkupiye teko ‘Yenomi kingimunge waniemo.’ ningu pengena mere mundunduku,
17 Vestiram Jesus de púrpura, teceram uma coroa de espinhos e a colocaram na sua cabeça.
18 pe yu ⸤ungu taka tondoko⸥ imbi we kólo toko liku ola mundundungendo “Juda yembomanga ye nomi kingimu, nu angilinoye?” ningu
18 E começaram a saudá-lo: Salve, rei dos judeus!
19 ⸤koló kope liku⸥ yu pengena kope to-pou-pou tekolie kumbikerena olkambe toko kandoko, yu angilierimune ongo koporongo langoko tamalu peko yu we kólo toko kapi ningu imbi liku ola mundundoringi.
19 Davam-lhe na cabeça com uma vara, cuspiam nele e punham-se de joelhos como para homenageá-lo.
20 Yu aku siku ungu taka tondoko pora sikulie mulumbale kondolimu kulunduku yunge ou panjerimu mulumbalema altoko panjindikulie “Yu unjo perana kolopili uku topo panji-pemolo.” ningu yu liku ulsukundumeli puringi.
20 Depois de terem escarnecido dele, tiraram-lhe a púrpura, deram-lhe de novo as vestes e conduziram-no fora para o crucificar.
21 ⸤Romo ami yemane Yesusi Jerusalleme pala ulsukundu mengo punge pukulie niringimuni,⸥ kolea Sairiniye te, yu Allekesanda kinie Rupasiselonga lapa Saimono, yu Jerusalleme pumbe orumu kinie kanokolie yu ambolko liku ka mele siku Yesusi kolomba unjo peramo “Kolo wangoko mendei!” ningu siringi.
21 Passava por ali certo homem de Cirene, chamado Simão, que vinha do campo, pai de Alexandre e de Rufo, e obrigaram-no a que lhe levasse a cruz.
22 Pukulie kolea Golkota Yesusi mengo puku akune moloringi. (Golkotanga ungu pulumu ‘penge ombele lieli koleamo’.)
22 Conduziram Jesus ao lugar chamado Gólgota, que quer dizer lugar do crânio.
23 ⸤Yesusi akune mengo pukulie niringimuni, ‘Yemboma mindili naa nangi.’ ningu⸥ no-waenena suku marasini ‘mo’ nili te munduku noseringi aku no-waenemo ‘Yu nopili.’ ningu, siringi nalo naa lipe norumu.
23 Deram-lhe de beber vinho misturado com mirra, mas ele não o aceitou.
24 Kanu kinie ⸤ami yemane⸥ yu unjo perana ola uku toko panjikulie unjomo liku ola anjeringi. ⸤Aku tekolie, ouunjona ola uku toko naa panjikulie⸥ yunge mulumbale ⸤kulunduku noseringime⸥ ‘Moke teamili.’ ningu eno yu mele mele linge mele pilingendo kou-kate teko pe mulumbalema lsingi.
24 Depois de o terem crucificado, repartiram as suas vestes, tirando a sorte sobre elas, para ver o que tocaria a cada um.
25 Ena topa nane killoko terimu kinie yu unjo perana panjeringi.
25 Era a hora terceira quando o crucificaram.
26 ‘Yu mongo lsimu mele yemboma kanangi.’ ningu IYEMO JUDA YEMBOMANGA YE NOMI KINGIMU ningu imbi toko unjona ola mondoringi.
26 A inscrição que motivava a sua condenação dizia: O rei dos judeus.
27 Opa tekolo melema wa lsingili ye talo pea unjo talonga uku toko panjeringila. Te Yesusi yunge ki-umbukundu uku toko, te ki-tarokondo uku toko panjeringi.
27 Crucificaram com ele dois bandidos: um à sua direita e outro à esquerda.
28 (Aku teringimunge ungu te ou Aisayane nimbe boku torumu mele wendo orumu. Aku ungumu isipe:nirimu.)
28 {Cumpriu-se assim a passagem da Escritura que diz: Ele foi contado entre os malfeitores {Is 53,12}.}
29 Akune ongo puringi yembomane Yesusi ⸤kanoko keri kanokolie yu⸥ ungu taka tondoko iri mele tokolie ningendo: “Aa! “Ulke tembelemo tekisipulie altopo wale yepoko omba pupili takopo limbo.” nirinu yemo,
29 Os que iam passando injuriavam-no e abanavam a cabeça, dizendo: Olá! Tu que destróis o templo e o reedificas em três dias,
30 ‘Naa kolambo.’ ningu nu nunu liku tapondoko unjo perana manie ou.” niringi.
30 salva-te a ti mesmo! Desce da cruz!
31 Aku sikula Pulu Yemo popo tondoringi ye awilime kinie Pulu Yemonga ungu manemanga pulume pilku mane siringi yema kinieenone kepe yu ungu taka tondokolie ningendo: “Yu yembo wema ‘Naa kolangi.’ nimbe lipe tapondorumu nalo yu yuyu ‘Naa kolambo.’ nimbe manda naa lipe tapondokomo.
31 Desta maneira, escarneciam dele também os sumos sacerdotes e os escribas, dizendo uns para os outros: Salvou a outros e a si mesmo não pode salvar!
32 Yu sike Pulu Yemone olio ‘Nokopa kondomba ye te lipu mundumbo.’ ou nimbe mako torumu ye nomi Kirasimu omba molopa, yu sike olio Isirele yembomanga ye nomi kingimumolemo liemo yu yuyu unjona manie opili. Yu yuyu manie ombá kinie kanopolie ‘Yu sike Pulu Yemone mako topa lipe mundorumu ye nomi Kirasimu. Yu sike olionga ye nomi kingimu.’ nimbu tondolo mundupu pilimolo.” niringi. Ye talo yu-kinie unjoselonga uku toko panjeringi yeselone yu aku siku ungu taka tondoringilila.
32 Que o Cristo, rei de Israel, desça agora da cruz, para que vejamos e creiamos! Também os que haviam sido crucificados com ele o insultavam.
33 ⸤Yesusi unjona ola we angiliepili⸥ awi-tangoli ena tuwellepo killoko terimu kinie kolea pali sumbulu topalie, pe ipupene ena tere killoko terimu kinie kelepa tangorumu.
33 Desde a hora sexta até a hora nona, houve trevas por toda a terra.
34 Ipupene ena tere killoko terimu kinie Yesusini ru nimbelie nimbendo:nirimu. Akumu Juda yembomanga ungu te. Akumunge ungu pulumu isipe:nirimu.
34 E à hora nona Jesus bradou em alta voz: Elói, Elói, lammá sabactáni?, que quer dizer: Meu Deus, meu Deus, por que me abandonaste?
35 Akune nondoko angilieringimenga marene yuni akunirimu kinie pilku ⸤sundukulie⸥ ningendo: “Pilieme! Yu Illainja walsikimu.” niringi.
35 Ouvindo isto, alguns dos circunstantes diziam: Ele chama por Elias!
36 Aku nirimu kinie pilieringimenga ye te lkisipe pupe ulú-pinje mele te lipe no-waene kombili teli mare akune panjipelie, ‘Yesusi no-waene kombili teli pinjena pelemomo nopili.’nimbe memba omba unjo pepena tenga ka topa olando sirimu. Sipelie yuni nimbendo: “Kinié unjona we angiliepili. Illainjane sike yu ⸤unjona⸥ manie limbendo okomonje, kanopo kanamili.” nirimu.
36 Um deles correu e ensopou uma esponja em vinagre e, pondo-a na ponta de uma vara, deu-lho para beber, dizendo: Deixai, vejamos se Elias vem tirá-lo.
37 Yesusi ungu te tondolo mundupe nimbeliekolorumu.
37 Jesus deu um grande brado e expirou.
38 ⸤Romo⸥ ami ye wane anderete nokorumu ye te Yesusi toringi ami yema nokopa molorumu kanu yemone Yesusi ungu te nimbe kolorumu mele pilipe kanopalie nimbendo: “I yemo yu paa sike Pulu Yemonga malo lepamo.” nirimu. ⸤Yesusi aku sipe kolorumu kinie ulu awili te walsikele wendo orumu.⸥ Pulu Yemo popo toko kaloringi ulke tembele ⸤Jerusalleme suku angilierimu akune sukundu Pulu Yemo molorumu⸥ Suluminia Paa Kake Telimunge kerepulune ⸤‘Yemboma sukundu naa pangi.’ ningu ou alieli⸥ mulumbale awili tene pipi siku panjeringi angilierimu. ⸤Yesusi kolopa pora sirimu kinie⸥ kanu mulumbalemoawi-suku-singine olakondo maniendo sipe olá torumu.
38 O véu do templo rasgou-se então de alto a baixo em duas partes.
39 — ausente —
39 O centurião que estava diante de Jesus, ao ver que ele tinha expirado assim, disse: Este homem era realmente o Filho de Deus.
40 Ambo mare ⸤Yesusi toringi mele⸥ sulu teko kanoko angilieringi. Enonga ambo te Makatalla taono ambo Maria, te Josese kinie angenu Jemisi kinie elonga anumu Maria, te ambo Sallomi.
40 Achavam-se ali também umas mulheres, observando de longe, entre as quais Maria Madalena, Maria, mãe de Tiago, o Menor, e de José, e Salomé,
41 Yesusi kolea Gallilli disiriki, ⸤kanu ambomanga pulu kolea,⸥ akune ou we andorumu kinie kanu amboma yu lombili andoko liku tapondoko nokoringi. Yu kinie, Jerusalleme olando oringi ambo awisili wema kepe, ambo pokore kanoko angilieringi akune eno kepe ⸤Yesusi toringi mele⸥ kanoko angilieringi.
41 que o tinham seguido e o haviam assistido, quando ele estava na Galiléia; e muitas outras que haviam subido juntamente com ele a Jerusalém.
42 Opalikundu ⸤Juda yembomanga koro moloringi⸥ wale Sambatemonondopa wendo ombá terimu. Sambate walemo wendo ombá kinie koro molongendo kinié mele melema liku undu-undu siringi walemo wendo orumu, aku walemonga ⸤Yesusi ou kolopili⸥ kolea kala tomba terimu kinie,
42 Quando já era tarde - era a Preparação, isto é‚ é a véspera do sábado -,
43 Arimatia taono ye Josepo, yu Juda yembomanga kanjollo ye awili te molopa, yu kepe ‘Pulu Yemo ye nomi kingimu molopa olio nokomba walemowendo opili.’ nimbe nokopa molorumu yemo. Yu omba pipili naa kolopa⸤Romo gapomano ye nomi⸥ Paillate molorumune sumbi sipe pupe “Yesusinge onomo na si.” nimbe mawa terimu.
43 veio José de Arimatéia, ilustre membro do conselho, que também esperava o Reino de Deus; ele foi resoluto à presença de Pilatos e pediu o corpo de Jesus.
44 Yesusi walsikele kolorumu pilipelie Paillate yuni ⸤‘Yemboma unjo perana uku topo panjilimolo kinie ena awisili omba pupili we pelemele. Pe kinié yu sike walsikele kolomunje molo nambe-emunje?’ nimbe pilipe⸥ konopu lipe mundupe ami ye wane anderete nokorumu yemo “Opili.” nimbelie yundu walsipelie “Yesusi koronga kolomuye?” nirimu.
44 Pilatos admirou-se de que ele tivesse morrido tão depressa. E, chamando o centurião, perguntou se já havia muito tempo que Jesus tinha morrido.
45 Ami yema nokoli yemone “E.” nirimu kinie pilipelie yuni ami yema nokolimundu nimbendo: “Kapola, ya yemone ⸤Yesusinge⸥ onomo lipili.” nirimu.
45 Obtida a resposta afirmativa do centurião, mandou dar-lhe o corpo.
46 ⸤Paillatene “Kapola.” nirimu kinie⸥ Josepo pupe mulumbale te topo topa lipe onomo manie lipe, múlumuni kulupi topalie kou kande te akuku noseringi kou kandemonga suku memba pupe noserimu. Nosipelie kou kande kerepulune kou awili te perele-marele memba omba pipi sirimu.
46 Depois de ter comprado um pano de linho, José tirou-o da cruz, envolveu-o no pano e depositou-o num sepulcro escavado na rocha, rolando uma pedra para fechar a entrada.
47 Makatalla taono ambo Maria kinie Josese anumu Mariaselone yunge onomo ⸤kou kandena⸥ noserimu mele kanoringili.
47 Maria Madalena e Maria, mãe de José, observavam onde o depositavam.

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Marcos 15, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.