Marcos 12

Umbu-Ungu Kala NT (UBU_KAL) vs AAI

Sair da comparação
AAI TUR GEWASIN O BAIBASIT BOUBUN
1 Walse Yesusini ⸤Juda yembomanga ye awilimendo⸥ ungu ikoma eno topa simbendo ungu iko te isipe torumu: “Ye tene unjo waene ponie tepalie pala terimu. Poniena sukundu loyekolo akupe waene-no ingi tepa mondombando tepa mimi tepalie nirimumuni, pe ponie nokonge ulke takaye te polo kulupe ola takorumu. Ye mare kanopa lipelie enondo nimbendo: “Nanga poniemo tapu tendeko unjo mongoma inie toko nokondangi. Pe waene mongo polo tomba kinie unjo mongoma moke tepo, kongono tendenge mele mare eno liengi, mare na liembo.” nimbe kanu poniemo eno sipelie yu kolea paa suluringe pupe molorumu.
1 Imaibo Jesu oroubonamaim sabuw i’obaiyih eo, “Orot ana masaw bo ai ro’on tanum fur ear ituwafut, naatu wine bunubunuw ana hub bai, kaifenayan ana bar wowab sawar naatu sabuw afa tubunih hima masaw hikaif, masaw matuwan bainanawanamih in.
2 Kanu kinie pe waene mongo polo tomba terimu kinie ponie pulu yemone yunge kendemande ye te “Nanga waene-mongo siengi puku liku mendeko wani pu.” nimbe ponie nokoringi yema moloringine lipe mundorumu.
2 Grape iyamur bairuhin ana veya, ana akir orot iyafar na masaw kaifenayah biyah tit ibo aunowan bairuhin isan.
3 Nalo kendemande yemo ⸤orumu kinie⸥ ponie nokoli yemane yu ambolko likulie yu wale awisili kopene toko waene mongo mare naa siku yando we liku mundoringi.
3 Baise masaw kaifenayah akir orot hibai hirab uman en hiyafar matabir in.
4 Altopa ponie pulu yemone kendemande ye te lipe ⸤“Nanga waene mongo lindi-pou.” nimbe lipe⸥ mundorumu. Nalo yu ⸤orumu kinie⸥ ponie nokoli yemane yu ambolko likulie toko pengemo toko siku yu teko kenjeringi.
4 Naatu masaw matuwan ibanak akir orot ta iyafar maiye na. Masaw kaifenayah akir orot hibai ukwarin hitut hi’a’afiy erebiya’ohow matabir.
5 Altopa ponie pulu yemone kendemande ye te lipe mundorumu kinie enone yu toko kondoringi. Kendemande ye mare awisili mele lipe mundorumumenga mare wale awisili kopene toko, mare toko kondoringi.
5 Masaw matuwan akir orot tabo iyafar maiye nan hibai hirab morob, naatu akir wairafih moumurih maiyow biyafarih afa hibow hirouw afa hibow hi’asbunubunuw himorob.
6 Kanu kinie ponie pulu yemo yunge ye telu mindi molorumu, yunge malo, yu konopu mondorumu kangomo. Yuni ⸤konopuni pilipelie⸥ ‘Nanga kangomo pipili kolko liku awi siku, yu waene mongo mare singe.’ konopu lepalie yunge malomo kamu lipe mundorumu.
6 “Orot ta’imonamo ihamiy ma’am i masaw matuwan natun ana yabow akisinamo, uftoro’ot iyafar not eo, ‘Natu boro hinakakafiy.’
7 Nalo ponie nokoli yemane ponie pulu yemonga malo ombá orumu kanokolie enone enono ningendo: “Andi okomo yemo pe lapanga melema limbe yemo okomo. Yu topo kondopo iponiemo olio kamu liemili.” ningulie
7 “Baise masaw kaifenayah orot natun nan hi’itin taiyuwih hio, ‘Masaw matuwan natunaban iti, kwana ta’asabun, saise sawar tanab it ninowat.’
8 enone yu ambolko liku toko kondoko ⸤yunge onomo⸥ poniena toko ulsu mundoringi.”⸤nimbe Yesusini nirimu.⸥
8 Imih himisir kek hibai hirab morob naatu biyan hibai hisaroun masaw ufunane ra’iy.
9 ⸤Yesusini ungu iko akumu topa pora simbendo kanu Juda yembomanga ye awilimendo walsipelie nimbendo:⸥ “Ponie nokoli yemane aku teringimunge pe ponie pulu yemone eno-kinie nambolka uluri tembaye? Yu omba kanu ye kerime topa kondopalie ‘Ye marene lupe poniemo nokondangi.’ nimbe lipe simbe.” ⸤nirimu.⸥
9 “Masaw matuwan iti tur nanonowar boro mi’itube nasinaf? Orot boro nan masaw kaifenayah nabow narouw hinamorob naatu masaw boro nab sabuw afa nitih hinama hinakaif.
10 ⸤Yesusini Pulu Yemonga Juda yemboma nokoringi yemane yu toko kondonge mele pilipelieenondo nimbendo:⸥ “Pulu Yemonga bokune sukundu ungu te kanoko naa pilimeleye? ⸤Aku ungumu isipe mele:⸥
10 Buk iti na’atube hikikirum kwaiyab kwa’itin,
11 ‘Awilimuni aku ulumu terimu olionenimbe molemo kanumu.” nirimu.
11 Iti i Regah sinaf matar
12 ⸤Kanu Juda yembomanga ye awilime⸥ enone Yesusini ungu iko torumu kanumu pilkulie enone yu tonge teko moloringi mele yuni nirimu pilkulie enone yu ka singe teringi nalo kanu ye awilimene we yemboma pipili kolkolie yu liku ka naa siringi. Yu munduku siye kolkolie anjo puringi.
12 Basit Jew ukwarih hikok Jesu hitab hitarab, anayabin iti oroubon eo’o ana naniyan hibaib i isah eo, baise rou’ay gagamin isan hibir, imih Jesu hihamiy in.
13 Pe walse ⸤Juda yembomanga ye awilimene⸥Parisi ye mare kinieye nomi kingi Erotenga talape ye mare kinie liku, “‘Yesusini ungu te nimbe kenjepili.’ ningu i siku i siku yundu niengi.” ningu Yesusi molorumune liku mundoringi.
13 Pharisee afa naatu Herod ana kou’ay sabuw afa auman hiyafarih hin Jesu biyan hitit baibatemaim baikubibiruwin isan.
14 Liku mundoringi yemane Yesusi molorumune ongo yundu ningendo: “Ungu Mane Silimu, olio pilimolo, ‘nuni ungu sikema mindi ningu, nu yembo teluringe kepe konopu kimbu naa siku, yemboma pipili naa kolko enondo pali ungu telu siku kapola kapola ningu siku, Pulu Yemone “Teaa.” nilimo ulume paa sike ungume mane siku, aku siku teleno.’ konopu lemolo. ⸤Aku siku teko molenomonga nu nambolka konopu lekenoye?⸥ Olione Romo Gapomano Ye Paa Awili Kumbine ‘Sisa’ nilimu kou takisi tomulu liemo kapola molo moloye? Yu ⸤kou takisi⸥ simolone naa simolone? Pulu Yemone akumundu ungu mane sirimu ungu mane nambolkamo pelemoye?Ningu si.” niringi.
14 Hina biyan hitit naatu hio, “Bai’obaiyenayan aki aso’ob o abisa kuo’o i turobe, sabuw abisa tisisinaf isan men kunotanot, naatu sabuw hai not o men kui’itin, baise turobe God ana kok abisa sabuw kubi’obaiyih. Kuo anowar Caesar isan kabay ana bibaiyan boro ata ofafar ana astu’ub ai en?
15 Nalo Yesusini, eno topele mapele toli yemavmolemele mele pilipelie enondo nimbendo: “‘Yuni nimbe kenjepili.’ ningu nambemune na manda manjiku kolo toko walsikimiliye?⸤Takisi tolemele⸥ kou mongo te kanambo, mengo ongo siee.” nirimu kinie
15 Imih kabay anayai ai en?” Baise Jesu hai baifuwen itin naatu eo, “Aisim ayu kwabikubibiruwu? Kabay kwabai kwana kwai’obaiyu aitin.”
16 enone yu molorumune te mengo ongo yu siringi. Kanu kinie Yesusini enondo nimbendo: “I koune nainge kumbikeremo kinie imbimu kinie molemoye?” nirimu. Enone yundu ningendo: “Romo Gapomano Ye Paa Awili Kumbine Sisamonga kumbikeremo kinie imbimu kinie molemo.” niringi.
16 Kabay hibai hina hitin naatu ibatiyih, “Yait ana yumat naatu wabin?”
17 Kanu kinie yuni enondo nimbendo: “⸤Kou monemo Sisamonga⸥ kene Sisamonga melema Sisamo yuyu siku, Pulu Yemonga melema Pulu Yemo yuyu siee.” nirimu. Yuni aku sipe ⸤paa sumbi sipe⸥ nirimu mele pilkulie ⸤‘Yu paa pilipe konginjeli pelemo yemo lepamo.’ ningu pilkulie⸥ konopu awisili liku mundoringi.
17 Imaibo Jesu iuwih eo, “Abisa Caesar nowan Caesar kwanitin, abisa God nowan God kwanitin.”
18 ⸤Kanu yema Yesusi kinie kou takisi toli ungumu ningu pora siringi kinie⸥ pe Sadusi ye mareYesusi molorumune oringi. Sadusi yema eno ‘Pulu Yemone pe kolemele yemboma topa naa makinjindimbe, lomboroko ola naa molonge.’ ningu pilku moloringi talapemo. Aku Sadusi yema ongo Yesusi walsiku pilkulie ningendo:
18 Imaibo Sadducee morobone misir maiye isan men tibitumatum hina Jesu biyan hitit hibatiy.
19 “Ungu Mane Silimu, ⸤Pulu Yemonga ungu manema olio sirimu ye⸥ Mosisini ungu mane sipelie nimbendo:nirimu aku sipe nimbe bokune torumu molemo kanumu.
19 “Bai’obaiyenayan Moses aki isai ofafar iti kirum, ‘Orot natabin natun en namomorob na’at, kwafur i boro orot ta ni’aawan saise kek hinatufuw tuwah momorob efanin.’
20 ⸤Aku ungu manemonga ulu te olionga ye mare-kinie wendo orumu mele nu walsipu piliemili.⸥ “Angenupili yepoko pakera moloringi. Komomo ambo lipe ambolango te naa membalie kolorumu.
20 Imih marasika orot ain uf nah etei seven hima’am, basit orot ain tabin natun en morob.
21 ⸤Ambolango te naa molopili kolorumu kulu⸥ yunge bulkundu angenumuni ⸤yunge angenu kolorumumunge ambolango ‘Mendambo.’ nimbe⸥ ambo wayemo kelepa lsimu. Yu ambolango te naa mendepalie yu we kolorumula. Yunge angenu bulkundumuni kanu ambomo lsimula nalo yu kepe we kolorumu.
21 Naatu orot ufunamaim tuwah ana kwafur i’aawan, ibo na’atube kek en morob. Ef ta’imon matar orot founamaim,
22 Aku teliku pukulie ye yepoko pakera pali ambolango telu kepe naa mengolie kolko pora siringi kinie akiliomo we kolorumula. Pe ambomo yu kolorumula.
22 naatu etei’imak nah seven babin hi’aawan aurih kek en himumurub, uftoro’ot babin morob.
23 Akumunge, kolemele yemboma pe lomboroko ola molonge kinie kanu ambomo ye yepoko pakera pali ya mana lsingi kulu ambomo yu ye paa nainge menu molombaye?” niringi.
23 Morobone hina mimisir ana veya babin i boro orot menatan ni’aawan? Anayabin nah seven etei babin ta’imon hi’aawan.”
24 Yesusini enondo topondopa nimbendo: “Eno Pulu Yemonga bokune ungu molemoma kinie, Pulu Yemo kinie tondolo pelemo mele kinie, naa pilku lou lemelemonga ⸤yemboma pe tengemondo nikimili mele pilku sunduku kolo tokomele⸥.
24 Jesu iyafutih eo, “Kwa i anot hikwaris! Anayabin kwa Buk Atamanin hikikirum men kwaiyab naatu God ana fair auman men kwaso’ob?
25 Lomboroko ola molonge yembomanga yema ambo naa liku, amboma ye naa puku, aku paa naa tenge. Mulu koleana molemele angelloma molemele mele aku siku molonge. ⸤Angellomane mana yemboma telemele mele naa telemele kanumu.⸥ Aku tengemonga ⸤‘Eno Pulu Yemonga ungumu pilku sunduku lawa telemele.’ nikiru⸥.
25 Morobone misir maiye ufunamaim tabin men ema’am, sabuw etei boro mar ana tounamatar na’atube hinama.
26 “Nalo ⸤eno Sadusimene⸥ ‘Kolemele yemboma lomboroko ola naa molonge.’ konopu lemelemonga ungu te niembola. Mosisi unjo kanga tenga ⸤tepe nomba perimu tepemone unjomo naa norumu kanopalie nirimumuni⸥ akune Pulu Yemonga ungu te wendo omba Mosisindu ungu te nirimu temanemo enone naa kanoko pilimeleye? Pulu Yemone Mosisindu nimbendo:Pulu Yemonga bokune Mosisini torumu aku ungu molemomo naa kanoko pilimeleye? ⸤‘Enonga Pulu Yemo molorundu.’ naa nirimu. ‘Enonga Pulu Yemo molio.’ nirimu kanumu.⸥
26 Naatu morobone misir maiye isan Moses ana buk kutor wairaf ea’arah isan nati’imaim kikirum kwaiyab kwa’itin? God iti na’atube eo, ‘Ayu i Abraham ana God, Isaac ana God naatu Jacob ana God.’
27 Pulu Yemo yu kololi yembomanga Pulu Yemo molo; yu yembo kondemanga Pulu Yemo. Akusiku pilku sundukulie eno lou lemele.” nirimu.
27 I men murubih hai Godamih, baise yawasih hai God, kwa i anababatun ef kwasa’ir!”
28 ⸤Sadusi yema kinie Yesusi kinie⸥ aku siku kerepale ningu molangi Pulu Yemonga ungu manemanga pulume pilipe mane sirimu ye teomba eno anjo yando ungu mele teko kerepale ningu moloringi omba pilierimu. Enone ungu mare Yesusindu walsiku pilieringi kinie yuni anjo topondopa nimbe kondorumu mele pilipelie ungu mane sirimu yemone Yesusindu walsipe pilipelie nimbendo: “Pulu Yemone ungu mane sirimu pelemomanga pali nambolka ungu manemo yu olandopamoye?” nirimu.
28 Ofafar bai’ubaiyenayan ta nati’imaim ma tur nonowar Jesu tur gewasin Sadducee biya’afut itin, na Jesu ibatiy. “Ofafar tur etei wanawanahimaim tur menatan i gagamin?”
29 Yesusini topondopa nimbendo: “Ungu mane olandopamo isipe:
29 Jesu iya’afut eo, “Ofafar tur gagamin i iti, kwananowar Israel sabuw, Regah ata God akisinamo ata Regah.
30 Enone enonga kamelema kinie,nimbe, ungu mane paa olandopamo aku sipe ⸤nimbe⸥ molemo.
30 Regah a God isan iniyabow, dogor tutufin etei, ayub tutufin etei, a not tutufin etei naatu a fair tutufin etei.
31 Ungu mane talo sipemo isipe:nimbe molemo. Aku ungu maneselonga olandopa te paa naa pelemo, molo.” nirimu.
31 Naatu ofafar gagamin bairou’abin i iti, ‘taituwa isah iniyabow o taiyuw isa kubiyabow na’atube.’ Ofafar iti rou’ab i gagamih ofafar etei hinatabirih.”
32 ⸤Yesusini aku nirimu pilipelie⸥ yemone yundu nimbendo: “Ungu Mane Silimu, papu nikinumu. Nuni ninindu: “Pulu Yemo telumu mindi molemo. We te lupe naa molemo. Yu yuyu molemo.” nikinumu paa sike nikinu.
32 Orot eo, “Abisa kuo i turobe bai’obaiyenayan, Regah akisinamo i God men god afa.
33 ‘Yu konopu mondongendonimbe pelemo ungu manemo kinienimbe pelemo ungu manemo kinie, aku ungu maneselo temolo kinie olandopa; Pulu Yemo kongime kinie melema popo topo kalopo “I mu nu sikiru.” nilimolo akumu maniendopa.” nirimu.
33 Imih dogor tutufin etei, a not tutufin etei naatu a fair tutufin etei a God isan iniyabow naatu taituwa isah inabiyabow o isa kubiyabow na’atube, iti ofafar rou’ab i gagamih men for kwarouw sibor kwa’a’afusar na’atube naatu men sibor afa God isan kwaya’ay na’atube’emih.”
34 Yuni topondopa nimbe kondorumu pilipelie Yesusini yundu nimbendo: “Nu konopu leko molenomonga Pulu Yemone ye nomi kingi molopa nokolemo yembo talapena sukundunondoko puni tekeno lemo.” nirimu. Kanu kinie ⸤Yesusindu walsiku pilieringi ungume pali yuni topondopa anjo nimbe kondorumu pilkulie⸥ altoko yu ungu te walsiku pilingendo pipili kolko naa walseringi.
34 Jesu orot ana baiya’afot i’itin i so’ob, iti orot i not wairafin, imih eo, “God ana aiwobomaim o men yokaika kuma’am.” Nati ufunamaim men yait ta Jesu isan baibat afa bow na ibaitiyimih.
35 Yesusi ⸤Pulu Yemo popo toko kaloringi⸥ ulke tembelena suku yemboma ungu mane sipe molorumu. Mane sipe molopalie ungu te nimbendo: “Pulu Yemonga ungu manemanga pulume pilku mane sili yemane ningendo: “Pulu Yemone “Eno nokopa kondomba ye te lipu mundumbo.” ou nimbe mako torumu ye nomi Kirasimu ⸤ye nomi kingi⸥ Depisini kalopa limbe yemo molomba.” nilimele akumu nambemune “Yu Depisini kalopa limbe yemo molomba.” nilimeleye?
35 Jesu Tafaror Baremaim ma bi’obaibiyih basit ibatiyih, “Aisim Ofafar bai’obaiyenayah Keriso isan i David ana agirane na hirouw teo’o?
36 ⸤Aku nilimele yemane⸥ Depisi yuni yuyu ⸤kanu yemondo nirimu mele naa pilimelenje.⸥ Mini Kake Telimu Depisinge konopune molorumu kinie Depisi yuni ⸤ye Kirasimu molomba mele⸥ nimbendo:nimbe Depisini nirimu kanumu.
36 David Anun Kakafiyin biwan ana veya iti na’atube eorereb,
37 Depisini ⸤ye nomi Kirasimu⸥ yundu “Nu nanga Awilimu.” nirimu. Pe enone “Yu Depisini kalopa limbe yemo ⸤mindi⸥ molomba.” nambeko pilkulie nilimeleye?” nirimu. We yembo awisili maku toko moloringime Yesusini nirimu ungume pilkulie konopu awili teko siku pilku moloringi.
37 David taiyuwin Keriso isan i ana ‘Regah’ rouw eo, naatu mi’itube boro Keriso David ana agirane nan?”
38 Yesusini ungu mane sipe molopalie nirimumuni ⸤liepi-liepi topa⸥ ungu te nimbendo: “Enone Pulu Yemonga ungu manemanga pulume pilku mane sili yemamimi siku kanoko kondoko ⸤enone telemele mele manda manjiku naa teko⸥ molayo. ⸤‘Yembomane olio kanoko “Ye peangama” niengi.’ ningu⸥ kanu yemane wale pakoli paa sulu peangama, ⸤ye nomime pakolemele mele,⸥ pakoko andolemele. Yemboma maku toko molemele koleamanga mongo-kenge teko andonge kinie ‘We yembomane olio kapi niengi.’ ningu pilkulie konopu siku pilku andoko molemelela.
38 Jesu ma bi’obaibiyih eo, “Mata toniwa’an Ofafar bai’obaiyenayah isah, i hai kok faifuw manimanih hina’osen hinaremor naatu ahar efanamaim sabuw merarayow hinitih,
39 Yemboma maku toko Pulu Yemonga ungumu pilimele ulkemanga sukundu pukulie manie molongendo ye awilime molemele polo peanga akune mendo puku polo akune konopu siku molemelela.Yembomane langi nongo yembomando “Namili waa.” nilimele kinie kanu yema ongolie ye awilimenga polo kumbikundu ‘olio molamili.’ ningu konopu siku molemelela.
39 Kou’ay Baremaim urama’ama yayasairen i tebowabow naatu hiyuw ana veya efan gewasih tebowabow.
40 “Yema kolemele kinie enone kanu yemanga ambo wayema toko makoroko mundukulie ulkema ‘Olionga’ ningu we limele. Pulu Yemo kinie ungu ningendo ningu sulu munduku we kolo toko nilimele.Pulu Yemone weyemboma ulu pulu keri telemelemonga eno sike mongo lipe simbe nalo ya ye nikirumene aku ulume telemelemonga Pulu Yemone aku yema mongo awili tepa lipe simbe.” nirimu.
40 Kwafukwafur baibin tifufuwih hai sawar tebowabow naatu hai itinin baigewasin isan yoyoban manimanih teyoyoyoban, imih hai baimakiy kakafin anababatun boro hinab!”
41 Yesusi ⸤Pulu Yemo popo toko kaloringi ulke tembele⸥ kerepulune ulke tembelena sukundu kongono tenge kou-monema mundoringi unjo-ketena nondopa manie molopalie yembo awisilini aku unjo-ketena kou mone ongo mundoringi mele kanopa molorumu. Kanopa molorumu kinie yembo kamakomane kou mone awisili ongo mundoringi kanorumu.
41 Jesu Tafaror Bar ana kabay teya’ay sisibinamaim mare ma sabuw itih hai siwar hiya’ay. Sabuw totobuyoy wairafih kabay gagaminaka hiya.
42 ⸤Aku sipe kanopa molorumu kinie⸥ ambo waye paa koropa te omba yu kou kololi talo mindi mundorumu. Kanu kou kololiselo lipe tere lepa wane toya mele mundorumu.
42 Baise kwafur babin yababan wairafin na ana kabay gidigidih rou’ab tew wanawanan iwan ana fofonin one toea na’atube.
43 ⸤Ambo wayemone aku terimu kanopalie⸥ Yesusini yu lombili andolime walsipe “Waa.” nimbelie enondo nimbendo: “Nane enondo paa sike nimbu sikirumu: Andi ambo waye koropamo yuni kou mone mundukumumu paa olandopa mele mundukumu, we mundukumilime maniendopa mele.
43 Jesu ana bai’ufununayah eaf ayuwih hina hai tur eowen eo, “Anababatun a tur ao’owen, iti kwafur babin ana siwar tew biwan i gagamin na’in sabuw etei hiya’iy natabirih.
44 Eno kou mone awisili nosilimelemanga koltalo mindi ongo mundukumili. Nalo ambo wayemo kou mone te paa naa nosilimo. Yunge kou koltalo nosemuselo pali memba omba mundomu. Langi nombá kepe te naa nosilimo.” nirimu.
44 Afa hiya’aya i aurih karam turin hiyai turin hibotan, baise kwafur babin yababan wairafin abisa biyan ma’am etei’imak bai na yai.”

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Marcos 12, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.