Lucas 9
Umbu-Ungu Kala NT (UBU_KAL) vs VC
1 Walse Yesusini yu lombili andoli ye engaki rurepondo “Yando waa.” nimbelie, enone yembomanga konopune kuru molemoma “Ongo wendo paa.” ningu toko makoronge tondolomo sipelie, yembo kuru tolime ‘Konde pangi.’ ninge nambamo sirimu.
1 Reunindo Jesus os doze apóstolos, deu-lhes poder e autoridade sobre todos os demônios, e para curar enfermidades.
2 Aku sipe tepalie enondo nimbendo: “Eno puku, Pulu Yemo omba ye nomi kingimu molombatemane peangamo yemboma toko siliku andoko, kuru tolime teko konde liliku pangi.
2 Enviou-os a pregar o Reino de Deus e a curar os enfermos.
3 “Pungendo, eno melema naa mengo we pangi. Apulu mingi kepe, mele wale kepe, langi kepe, kou mone kepe, wale pakoli talo kepe naa mengo we pangi.
3 Disse-lhes: Não leveis coisa alguma para o caminho, nem bordão, nem mochila, nem pão, nem dinheiro, nem tenhais duas túnicas.
4 “Pe kolea tenga suku pukulie akune molongendo ulke teluringe suku pukulie akune mindi peko molkolie pe aku koleamo munduku siye kolko pangi. ⸤Ulke pinie-pinie naa andoko ulke teluringe mindi langi nongo peangi.⸥
4 Em qualquer casa em que entrardes, ficai ali até que deixeis aquela localidade.
5 Kolea marenga suku punge kinie kolea pulu yembomane “Papu ongi. Pea peamili waa.” ni naa ningu enone ungu ningema pilku naa lingi liemo kanu koleana yembo kerime munduku siye kolko pungendo eno liku su singemonga kanu koleana yemboma ‘Kamu molko kenjengi! Pulu Yemone eno lipe naa tapondomba mele piliengi!’ ningu enonga kimbune kanu koleamanga ma angilimbema kulu tokolie pangi.” nirimu.
5 Onde ninguém vos receber, deixai aquela cidade e em testemunho contra eles sacudi a poeira dos vossos pés.
6 Aku nirimu kinie kanu yema puku, koleamanga andoko, Pulu Yemonga temane peangamo toko siliku, kuru torumu yemboma teko konde liliku, teliku andoringi.
6 Partiram, pois, e percorriam as aldeias, pregando o Evangelho e fazendo curas por toda parte.
7 Kolea Gallilli disiriki nokorumu ye nomi kingi Erotene Yesusini terimu mele temane toringi pilipelie, ‘Iyemo nawenje?’ nimbe pilipe sundorumu. Yembo marene ningendo: “I yemo ⸤No Lindeli⸥ Jono ⸤talko kolorumu kanumu⸥ lomboropa wendo omunje.” ningu moloringi. Marene ningendo: “⸤Pulu Yemone ou konde molopili olando lsimu ye⸥ Illainjakelepa omba molemo.” ningu moloringi. Marene ningendo: “Pulu Yemone ungu umbu tondorumume pilku yemboma ningu siringi ye koro ou moloringimenga ye te kolopalie lomboropa wendo orumu.” ningu moloringi.
7 O tetrarca Herodes ouviu falar de tudo o que Jesus fazia e ficou perplexo. Uns diziam: É João que ressurgiu dos mortos; outros: É Elias que apareceu;
8 — ausente —
8 e ainda outros: É um dos antigos profetas que ressuscitou.
9 ⸤Ye nomi kingi⸥ Erotene ⸤Yesusini terimu mele temane toringi⸥ pilipelie nimbendo: “⸤No Lindeli⸥ Jono ‘yunge pengemo wendo pupili.’ nimbu nomimu karu lierindu yu kolorumunalo iulu tondolo lupe lupe telemopilio yemo yu nawenje?” nirimu. Aku sipe nimbelie “I ye Yesusi kanamboa!” nimbe molorumu.
9 Mas Herodes dizia: Eu degolei João. Quem é, pois, este, de quem ouço tais coisas? E procurava ocasião de vê-lo.
10 Yesusini “Nanga kongonomo tende-paa.” nimbe lipe mundorumu yemayu molorumune kelko yando ongolie niringimuni ulu teringime yu temane toko siringi. Kanukinie kanu yema lipe memba pupe ‘Tenga oliolio molamili.’ nimbe eno Besaida taonona memba purumu.
10 Os apóstolos, ao voltarem, contaram a Jesus tudo o que haviam feito. Tomando-os ele consigo à parte, dirigiu-se a um lugar deserto para o lado de Betsaida.
11 Nalo yembo paa awisili eno akune puringi mele pilkulie yu purumune akiliku lombili puringi. We yemboma oringi kanopalie Yesusini enondo “Papu ongi.” nimbelie eno Pulu Yemo omba ye nomi kingi molomba temane peangamo topa sipe, enonga yembo kuru torumume ‘Konde pangi.’ nimbe eno tepa konde lsimu.
11 Logo que a multidão o soube, o foi seguindo; Jesus recebeu-os e falava-lhes do Reino de Deus. Restabelecia também a saúde dos doentes.
12 Pe ipupene ena pumbe terimu kinie yu lombili andoli ye engaki rurepo yu molorumune ongo yundu ningendo: “I koleana yembo te naa pelemo kene ya maku toko molemele yemboma ‘Puku kolea marenga langi topo toko liku nongo pe-pangi.’ ni.” niringi.
12 Ora, o dia começava a declinar e os Doze foram dizer-lhe: Despede as turbas, para que vão pelas aldeias e sítios da vizinhança e procurem alimento e hospedagem, porque aqui estamos num lugar deserto.
13 Aku niringi kinie Yesusini lombili andolimendo nimbendo: “Enone enono yemboma langi mare liku siengi.” nirimu. Enone yundu ningendo: “Ya langi awisili molo. Pillawa kaloli kanga kise pakera kinie oma kaloli talo kinie, aku langi pokore mindi lemo. Molo nuni ‘Olio kolea tenga puku iyembomanga langi topo toko lindi-pengi.’ ningu nikinuye?” ningu walseringi.
13 Jesus replicou-lhes: Dai-lhes vós mesmos de comer. Retrucaram eles: Não temos mais do que cinco pães e dois peixes, a menos que nós mesmos vamos e compremos mantimentos para todo este povo.
14 (Kanu yemboma koltalo molo, ye pape tausini mele akune moloringi.)Kanu kinie Yesusini enondo nimbendo: “Yembomando ‘eno tokapu talo taloningu manie molangi.’ niengi.” nirimu kinie
14 {Pois eram quase cinco mil homens.} Jesus disse aos discípulos: Mandai-os sentar, divididos em grupos de cinqüenta.
15 enone aku siku yembomando niringi kinie yemboma pilku liku aku siku manie moloringi.
15 Assim o fizeram e todos se assentaram.
16 Kanu kinie Yesusini pillawa kaloli kise pakera kinie oma talo kinie kanume lipelie mulu koleana olando sipe kanopa ⸤Pulu Yemo kinie⸥ “Ange.” nimbe langi akume ambolopa pike lepa lombili andolime moke tepa sipelie “Anjo yemboma siee.” nirimu, ⸤enone yemboma moke teko siringi⸥.
16 Então Jesus tomou os cinco pães e os dois peixes, levantou os olhos ao céu, abençoou-os, partiu-os e deu-os a seus discípulos, para que os servissem ao povo.
17 Eno pali kanu langime noringi kinie olo terimu. Pe lombili andolimene langi goli lierimume liku maku toko wale basikete engaki rurepo toko peke siringi.
17 E todos comeram e ficaram fartos. Do que sobrou recolheram ainda doze cestos de pedaços.
18 Walse, Yesusi yuyu Pulu Yemo-kinie ungu nimbe molorumu kinie yu lombili andoli ye pea moloringimendo walsipelie nimbendo: “Yembomane na imbi leko nawe nilimeleye?” nirimu.
18 Num dia em que ele estava a orar a sós com os discípulos, perguntou-lhes: Quem dizem que eu sou?
19 Enone yundu topondoko ningendo: “Marene “Nu No Lindeli Jono ⸤kolorumumu kinié kelepa lomboropa ola molemomo⸥.” ningu pilku, marene “Nu, ⸤Pulu Yemone ou konde molopili olando lsimu ye⸥ Illainja kelepa omba molemo.” ningu pilku, marene “Nu Pulu Yemone ungu umbu tondorumume pilipe yemboma nimbe sirimu ye te ou kolorumumu kinié lomboropa ola molemo.” ningu pilimele.” niringi.
19 Responderam-lhe: Uns dizem que és João Batista; outros, Elias; outros pensam que ressuscitou algum dos antigos profetas.
20 ⸤Aku niringi kinie⸥ yuni enondo walsipe pilipelie nimbendo: “⸤We yembomane aku siku nilimele⸥ nalo enone enono na nawe nilimeleye?” nimbe walserimu. Pitane topondopa nimbendo: “Nu ⸤Pulu Yemone ‘Olio nokopa kondomba ye te lipu mundumbo.’ ou nimbe mako torumu ye nomi⸥ Kirasimu.” nirimu.
20 Perguntou-lhes, então: E vós, quem dizeis que eu sou? Pedro respondeu: O Cristo de Deus.
21 Pitane aku nirimu pilipelie Yesusini enondo tondolo mundupe nimbendo: “Na molio mele ⸤Pitane kinié nikimumu⸥ enone anjo yembo telurindu kepe ⸤isili ou⸥ paanaa ningu siee!” nirimu.
21 Ordenou-lhes energicamente que não o dissessem a ninguém.
22 ⸤Nimbelie⸥ yuni ⸤yu-kinie wendo ombá mele⸥ eno nimbe sipelie nimbendo: “Manie Omba Mana Ye A Lierimu Yemosike mindili awisili nombá. Juda yemboma nokolemele tapu yema kinie, Pulu Yemo popo tondoli ye awilime kinie, Pulu Yemonga ungu manemanga pulume pilku mane sili yema kinie,enone ⸤ningendo: “Yu Pulu Yemone naa mundorumu. Yu Pulu Yemonga Malo naa molemo.” ningu⸥ yu liku bulu siku yu toko kondonge. Yu toko kondonge kolomba kinie wale talo omba pumbe kinie yepoko sipemonga Pulu Yemone yundu ‘Lomboroko ola molou.’ nimbé.” nirimu.
22 Ele acrescentou: É necessário que o Filho do Homem padeça muitas coisas, seja rejeitado pelos anciãos, pelos príncipes dos sacerdotes e pelos escribas. É necessário que seja levado à morte e que ressuscite ao terceiro dia.
23 Kanu kinie Yesusini akune maku toko moloringimendo palinimbendo: “Yembo tene ‘Yu lombili pambo.’ nimbelie yuni alieli yunge konopumuni pilimo melemanga ‘Topo manie mundembo.’ nimbe, yemboma unjo perana angilku mindili nongo kolemele mele yuni unjo pera mele gomo lembando ‘Na yu lombili pumbondo mindili nondu liemo papula; kolondu liemo papula.’ nimbelie na lombili opili. We naa opili.
23 Em seguida, dirigiu-se a todos: Se alguém quer vir após mim, renegue-se a si mesmo, tome cada dia a sua cruz e siga-me.
24 Yembo tene yunge mana molopa naa kololi ulu pulumu ambolomba temba kinie yu kolopalie sike molopa kenjipe mindi pumbe. Nalo yembo tene na konopu mondopalie nanga kongono “Tendambo.” nimbe temba kinie yu kolopalie yu konde molopa kondopa mindi puli ulu pulumu sike kanopa limbe.
24 Porque, quem quiser salvar a sua vida, perdê-la-á; mas quem sacrificar a sua vida por amor de mim, salvá-la-á.
25 ⸤Akumu nambemune nikiruye?⸥ Yembo tene mana melema pali yuyu lipe nosipelie yu mini pali Pulu Yemo naa molomba koleana pupe mindili nomba molopa kenjilkenje kanu melemane kanu yembomo nambepa lipe tapondolkanje? Lipe naa tapondolkamo.
25 Pois que aproveita ao homem ganhar o mundo inteiro, se vem a perder-se a si mesmo e se causa a sua própria ruína?
26 “Nanga yembo mare we yemboma kinie molkolie ningendo: “Olio Yesusinge ungume pilipu lipu, yu lombili andopo molemolo mele we yembomane naa piliengi!” ningulie, na kiyengo ningu lombili andolemele yemboma eno-kinie ulu te pe wendo ombá mele nimbu siembo: Manie Omba Mana Ye A Lierimu Yemo pe Lapanga tondolo patelimu kinie ⸤mulu koleana⸥ angello kake telime kinie ⸤manie⸥ ombá temba kinie, kanu we yemboma molongena yunge yemboma mona molongendo we yemboma molongena kanokolie yu ou naa opili ‘Olio yunge yemboma molemolo mele we yembomane naa piliengi!’ ningu pipili kolko lopi teko molonge yemboma yuni lipe wekendo kanopa, “Na moliona naa waa.” nimbéla.” ⸤nirimu.⸥
26 Se alguém se envergonhar de mim e das minhas palavras, também o Filho do Homem se envergonhará dele, quando vier na sua glória, na glória de seu Pai e dos santos anjos.
27 “Nane enondo paa sike nimbu sikirumu: Eno ya angilkimilimenga mare ou kolou naa kolangi Pulu Yemo ye nomi kingimu omba molopa kolea nokombandoombá kanonge.” nirimu.
27 Em verdade vos digo: dos que aqui se acham, alguns há que não morrerão, até que vejam o Reino de Deus.
28 Yesusini ⸤yu lombili andolimendo aku sipe nimbe sirimu kinie⸥pe koro te omba purumu kinie Pita keme, Jemisi keme, Jono keme, eno lipe meli pupe ‘Pulu Yemo kinie ungu niembo.’ nimbelie ma pangineola eno lipe memba purumu.
28 Passados uns oitos dias, Jesus tomou consigo Pedro, Tiago e João, e subiu ao monte para orar.
29 Yuni akune Pulu Yemo kinie ungu nimbe molopili yunge kumbikeremo alowa tepa, yu pakorumu mulumbalema ena tondolo topa yembomanga mongo takele telemo mele aku sipe kake terimu.
29 Enquanto orava, transformou-se o seu rosto e as suas vestes tornaram-se resplandecentes de brancura.
30 Yu aku sipe molopili, ⸤Juda yembomanga koronga-ou moloringili ye awili talo,⸥ Mosisi kinie Illainjaselo, ongolo paterimune ongo angilkululie elo kinie Yesusi kinie enone Yesusi yu kolea awili Jerusalleme akune Pulu Yemone yundu ‘Tei.’ nirimu mele tepa kolomba mele ningu moloringi.
30 E eis que falavam com ele dois personagens: eram Moisés e Elias,
31 — ausente —
31 que apareceram envoltos em glória, e falavam da morte dele, que se havia de cumprir em Jerusalém.
32 Pita kinie, yu pea akune moloringi yeselo kinie, eno siye tepa uru ombá terimu nalo pe eno makiliku umbu konopu pepili molkolie Yesusi yunge kangi alowa tepa molorumu mele kinie, yunge tondolo paterimu mele kinie, yu kinie angilieringili yeselo pea kanoringi.
32 Entretanto, Pedro e seus companheiros tinham-se deixado vencer pelo sono; ao despertarem, viram a glória de Jesus e os dois personagens em sua companhia.
33 Kanu kinie aku yeselo pungele puringili kinie Pitane Yesusindu nimbendo: “Ye Nomimu,olio ya molopamolo peanga lepamo. Olione ulke takaye yepoko takondamili. Te nunge, te Mosisinge, te Illainjanga takondamili.” nirimu. (Nalo aku nirimumu ⸤pipili paa kolopalie⸥ yuni nimbé mele naa pilipe ungu te walu nirimu.)
33 Quando estes se apartaram de Jesus, Pedro disse: Mestre, é bom estarmos aqui. Podemos levantar três tendas: uma para ti, outra para Moisés e outra para Elias!... Ele não sabia o que dizia.
34 Pitane aku sipe nimbe molopili kupe te omba eno aki torumu. Kupena sukundu puringi kinie eno pipili terimu.
34 Enquanto ainda assim falava, veio uma nuvem e encobriu-os com a sua sombra; e os discípulos, vendo-os desaparecer na nuvem, tiveram um grande pavor.
35 Kupe torumune sukundu ungu te wendo ombalie nimbéndo: “I yemo nangaa Nane ⸤‘Enonga’ nimbu⸥ yu mako topo lipu mundorundu. Yuni ungu nimbéma pilku liengi.” nirimu.
35 Então da nuvem saiu uma voz: Este é o meu Filho muito amado; ouvi-o!
36 Aku ungumu nimbe kelierimu kinie Yesusi yu mindi molorumu kanoringi. Enone aku siku kanoringi mele anjo naa ningu para siku, yembo teluri kepe ou naa ningu siringi.
36 E, enquanto ainda ressoava esta voz, achou-se Jesus sozinho. Os discípulos calaram-se e a ninguém disseram naqueles dias coisa alguma do que tinham visto.
37 Opali, ipulueli-ou ⸤Yesusi kinie yu lombili andoli ye yepoko kinie⸥ eno ma pangine maniendo onge oringi kinie yembo awisili yu linge oringi.
37 No dia seguinte, descendo eles do monte, veio ao encontro de Jesus uma grande multidão.
38 Oringi yembomanga ye tene Yesusindu nimbendo: “Ungu Mane Silimu, ‘Nanga kango nanamo, yu nanga kango telumu mindi, kondo kolko liku tapondani.’ nimbu mawa tekero.
38 Eis que um homem exclamou do meio da multidão: Mestre, rogo-te que olhes para meu filho, pois é o único que tenho.
39 Yunge konopune kuru te pelemomone yu lipe mindili sipe tolemo kinie kangomone kalle nimbe, yu kuru kopari topalie apoupu memba molemo. Yu aku sipe taki teki telemo-na kangomo yu kangime pange-mange telemola.
39 Um espírito se apodera dele e subitamente dá gritos, lança-o por terra, agita-o com violência, fá-lo espumar e só o larga depois de o deixar todo ofegante.
40 Nu lombili andolimendo aku temanemo topo sipu enone kanu kurumu ‘Makorangi.’ nimbu mawa tendu nalo eno manda naa tengi.” nirimu.
40 Pedi a teus discípulos que o expelissem, mas não o puderam fazer.
41 ⸤Aku nirimu kinie⸥ pilipelie Yesusini ⸤yemboma iri topalie⸥ nimbendo: “Kinié molemele yemboma eno ⸤‘Pulu Yemone ulume sike manda temba.’ ningu⸥ tondolo munduku naa pilimele. Eno konopu karaye tepa pepili molemele yemboma, na eno-kinie molopo, wale nambepo molopo mane sipu ulu mare lipu ora simbo kinie mimi siku pilingeye? ⸤Na eno-kinie siye tekemo.⸥” nimbelie pe kanu yemondo nimbendo: “Nunge kangomo na moliona mengo ou.” nirimu.
41 Respondeu Jesus: Ó geração incrédula e perversa, até quando estarei convosco e vos aturarei? Traze cá teu filho.
42 Memba ombá orumu kinie kanu kurumuni kango kanumu topa lipe manie mundupelie yu torumu kinie Yesusini kurumu iri topa kangomo tepa konde lipelie, yu konde molorumu kinie lapa sirimu.
42 E quando ele ia chegando, o demônio lançou-o por terra e agitou-o violentamente. Mas Jesus intimou o espírito imundo, curou o menino e o restituiu a seu pai.
43 Aku sipe terimu kanokolie yemboma Pulu Yemonga tondolomo konopuni pilkulie mini-wale mundoringi. Yuni terimu mele eno suru ningu mini-wale munduku molangi Yesusini yu lombili andolimendo nimbendo:
43 Todos ficaram pasmados ante a grandeza de Deus. Como todos se admirassem de tudo o que Jesus fazia, disse ele a seus discípulos:
44 “I nikiru mele pilku kondayo. Manie Omba Mana Ye A Lierimu Yemo ⸤ka sikulie yu tonge⸥ yema anjo singe.” nirimu.
44 Gravai nos vossos corações estas palavras: O Filho do Homem há de ser entregue às mãos dos homens!
45 Nalo yuni nirimu ungumu pilku sundukulie ‘Iungumunge pulumu nambolkarenje, naa pilkimulu.’ niringi nalo “Nambolka ningu nikinuye?” ningu walsiku pilingendo pipili kolko naa walseringi. Pulu Yemone ‘Eno kanu ungumunge pulumu isili ou naa piliengi!’ nimbe terimu kanumu.
45 Eles, porém, não entendiam esta palavra e era-lhes obscura, de modo que não alcançaram o seu sentido; e tinham medo de lhe perguntar a este respeito.
46 ⸤Walse Yesusi lombili andolimene⸥ eno enono anjo yando ungu mele tekolie ningendo: “Olionga ye nawe paaolandopa molemoye?” niringi.
46 Veio-lhes então o pensamento de qual deles seria o maior.
47 Enone konopu lieringi mele pilipelie, Yesusi ambolango kanga te lipe yu molorumune nondopa mondopalie
47 Penetrando Jesus nos pensamentos de seus corações, tomou um menino, colocou-o junto de si e disse-lhes:
48 enondo nimbendo: “Yembo tene ‘Na Awilimunge yembomo molio.’ nimbe i ambolangomolipe tapondomba kinie kanu yembomone aku tembamonga na lipe tapondombala. Kanu kinie na lipe tapondomba yembomone na lipe mundorumu yemo lipe tapondombala. Enonga ye tene ‘Nanga imbi ola naa molopili.’ nimbe, ‘Ye tenga lupe imbi ola molopili.’ nilimo yemo yu enonga paa olandopa molombamonga ⸤aku sipe ulumu pemba⸥.” nirimu.
48 Todo o que recebe este menino em meu nome, a mim é que recebe; e quem recebe a mim, recebe aquele que me enviou; pois quem dentre vós for o menor, esse será grande.
49 Yesusi lombili andoli ye Jonone Yesusindu nimbendo: “Ye Nomimu,olio kanomulu, ye tene nunge imbi lepakuru mare yembomanga konopune molongime “Ongo wendo paa.” nimbe topa makoropa molomu kanomulu. Kanopolie yu olio pea tapu topo naa molemolo kene yundu “Nu aku siku naa tei.” nimulu.” nirimu.
49 João tomou a palavra e disse: Mestre, vimos um homem que expelia demônios em teu nome, e nós lho proibimos, porque não é dos nossos.
50 Aku nirimu kinie pilipelie Yesusini yundu ⸤kanu yemone terimu ulumundu⸥ nimbendo: “Yembo te olio-kinie opa pulue naa molemo yembomo olionga opa lkerayemo molemo kene enone yundu “Molo.” naa niengi.” nirimu.
50 Mas Jesus lhe disse: Não lho proibais; porque, o que não é contra vós, é a vosso favor.
51 Kanu kinie Yesusi kolea awili Jerusalleme yu kolopalie pe mulu koleana olando pumbe walemo nondopa wendo orumu pilipelie konopu tondolo mundupe ‘Jerusallemendo pambo.’ nimbelie pumbe purumu.
51 Aproximando-se o tempo em que Jesus devia ser arrebatado deste mundo, ele resolveu dirigir-se a Jerusalém.
52 Yu lombili andoli ye mare lipe mundupelie nimbendo: “Kinié ipulueli kolea Sameria lierimu taono te nondopa lembana peamili kene eno akune puku olio manda pemolo ulke te koroko liengi.” nirimu kinie puku kororingi.
52 Enviou diante de si mensageiros que, tendo partido, entraram em uma povoação dos samaritanos para lhe arranjar pousada.
53 Nalo kanu Sameria yemboma ⸤eno kinie Isirele yemboma kinie opa pulue molkolie⸥yu Jerusallemendo pumbe purumu kanokolie enone “Molo, yamanda naa penge.” niringi.
53 Mas não o receberam, por ele dar mostras de que ia para Jerusalém.
54 Aku siku niringi kanokolie yu lombili andoli ye Jemisi kinie Jonoselone yundu ningelendo: “Awilimu, ‘oltone ‘Mulu koleana tepe wendo omba i Sameria yemboma nomba kondopili.’ niembili.’ konopu lekenoye?” ningu walseringili.
54 Vendo isto, Tiago e João disseram: Senhor, queres que mandemos que desça fogo do céu e os consuma?
55 Nalo yu topele topa elo kanopa iri topa “Aku ningu kenjikimbili.” nirimu kinie
55 Jesus voltou-se e repreendeu-os severamente. {Não sabeis de que espírito sois animados.
56 yu kinie eno kinie kolea tenga puku pe-poringi.
56 O Filho do Homem não veio para perder as vidas dos homens, mas para salvá-las.} Foram então para outra povoação.
57 Eno aulkena punge puringi kinie ye te omba Yesusindu nimbendo: “Nu puni koleamanga pali nu lombili ombó.” nirimu kinie
57 Enquanto caminhavam, um homem lhe disse: Senhor, seguir-te-ei para onde quer que vás.
58 Yesusini yundu nimbendo: “Pílie! Owa takerama ulke pelemelemanga pelemele; kerama enonga mi takolemelemanga pelemele; nalo Manie Omba Mana Ye A Lierimu Yemongapelemo kolea te naa lemo ⸤kene, nu ‘Yu lombili pupulie kapola naa molombo.’ ningu pilkulie na lombili wani. We naa wani.⸥” nirimu.
58 Jesus replicou-lhe: As raposas têm covas e as aves do céu, ninhos, mas o Filho do Homem não tem onde reclinar a cabeça.
59 Kanu kinie yuni ye tendo nimbendo: “Na pea pambili lombili ou.” nirimu kinie kanu yemone yundu topondopa nimbendo: “Awilimu, ⸤nu kamu lombili wambo mangali⸥ ou pupu nanga lapamo-kinie pea molambo. Pe yu kolomba kinie ono tepolie nu lombili ombó.” nirimu.
59 A outro disse: Segue-me. Mas ele pediu: Senhor, permite-me ir primeiro enterrar meu pai.
60 Nalo Yesusini yundu altopa nimbendo: “⸤Nanga ungumu naa pilku⸥ yembo kololi ⸤none teli⸥ yembomane yembo kolongema ono teangi.Nu ‘Pulu Yemo omba ye nomi kingimu molopa yemboma nokombatemane peangamo yemboma piliengi!’ ningu toko siliku andani.” nirimu.
60 Mas Jesus disse-lhe: Deixa que os mortos enterrem seus mortos; tu, porém, vai e anuncia o Reino de Deus.
61 Kanu kinie ye tene yundu nimbendo: “Awilimu, nu lombili ombó nalo ou pupu nanga yemboma kondo kolopo ‘Molaa.’ nimbulie pe nu lombili ombó.” nirimu kinie
61 Um outro ainda lhe falou: Senhor, seguir-te-ei, mas permite primeiro que me despeça dos que estão em casa.
62 Yesusini yundu nimbendo: “Na ‘Lombili ombómo.’ nimbe ombalie nondopa siye kolomba yembo te yu Pulu Yemo ye nomi kingi molopa nokomba koleamonga kongonomo manda naa temba.” nirimu.
62 Mas Jesus disse-lhe: Aquele que põe a mão no arado e olha para trás, não é apto para o Reino de Deus.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Lucas 9, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.