Lucas 8

Umbu-Ungu Kala NT (UBU_KAL) vs AAI

Sair da comparação
AAI TUR GEWASIN O BAIBASIT BOUBUN
1 Kanu kinie pe Yesusi pupe, kolea awilime kinie kangama kinie akumenga andopalie nirimumuni, Pulu Yemo ye nomi kingimu molopa yemboma nokombatemane peangamo topa silipe, yemboma ungu mane silipe andorumu. Yu lombili andoli ye engaki rurepo kinie
1 Veya bai’ab na’atube sasawar ufunamaim, Jesu ana bai’ufununayah nah 12 bairi hin bar awan, awan hirun hitit God ana aiwob isan Tur Gewasin binan hiremor.
2 ambo mare kinie yu pea andoringi. Kanu ambomanga mare ou kuru topa, mare ou kuru enonga konopune perimu kinie Yesusini eno pali tepa konde lsimu. Te, kolea Makatalla ambo Maria, ou yunge konopune kuru yepoko pakera moloringimendo Yesusini “Ongo wendo paa.” nirimu kinie ongo wendo puringi.
2 Hinan wanawanahimaim, i baibin afa sawow yumatah ta ta hibow hima’am, naatu demon kakafih hitar gubih hima’am Jesu biyawasih auman bairi hin. Mary wabin ta Magdalin biyanamaim demon seven Jesu nunih hititit auman bairi hin.
3 Te, ambo Joana, Susa menu. Susa yu kolea Gallilli disiriki ye nomi kingi Erotenga ulke tapu yemo. Te, ambo Susana. Eno kinie weambo awisili kinie Yesusi nokoringi. Kanu ambomane enonga kou mone noseringime likulie Yesusi kinie yu lombili andolime kinie enonga langi kinie melema topo toko liku siku nokoringi.
3 Naatu Herod ana bowayan orot ukwarin wabin Chuza i aawan Joanna, Susanna, naatu baibin afa auman bairi hin. Naatu iti baibin hai kabayamaim Jesu ana bai’ufununayah bairi hibaisih hai bowabow wanawananamaim.
4 Kanu kinie Yesusi molorumune kolea lupe lupemanga moloringi yemboma sukundu sukundu ongo, liku maku toringi kinie yuni enondo ungu iko te topalie nimbendo:
4 Sabuw rou’ay gagamin maiyow bar awan ta ta’ane hinan tafaram awan karatan, naatu Jesu oroubonamaim sabuw iuwih eo,
5 “Ye tene rasi-witi umbu poniena andopa tanda sirimu. Tanda silipe andorumu kinie umbu mare aulkena manie purumu, kanume yembomane kimbuni kambilieringi; keramane ongo liku noringila.
5 “Ana veya ta orot ana ub tanumamih bow in ana me bifufubiy yanamaim tit, naatu ana ub ta ta asi’asiy ana veya ub afa i ef yanamaim hire, sabuw hina tafan hibat hiwas tatanen hin, naatu mamu hire hibow hi’aa.
6 Umbu mare kou perimune manie pupelie akune no naa molorumu kulu muli topa wendo omba walsikele kolorumu.
6 Ub afa i to yanamaim hire, baise hikuboubunih hiyey ana maramaim veya re rarih etei himorob, anayabin me owasasin.
7 Umbu mare kombulu-siri ka mele molorumune manie purumu, siri ka melemo wendo omba witi umbume topa norumu kulu omba peanga naa lepa ⸤mongo te naa torumu⸥.
7 Ub afa i kokor ro’oh wanawanahimaim hire, naatu hikuboubunih bairi hiyen, baise kokor hiyen sasa hai fafa’amaim ub gewasih hirouw.
8 Umbu mare ma peangana manie purumume wendo omba mongo peangama topa, mongo tokapu kise mele torumu.” ⸤nirimu.⸥ ⸤Aku nimbelie⸥ “Yembo komu-peo lemomane iungumu piliee.” nirimu.
8 Naatu ub afa i me gewasin yanamaim hire, hikuboubunih hiyen gewas hiw ai ta’ita’imon afe’eh ro’oro’oh etei 100 na’atube hiya.” Naatu Jesu ana tur yomaninamaim eo, “O yait tain nama’am na’at iti tur inanowar.”
9 ⸤Yesusini aku nirimu kinie⸥ yu lombili andolimene yundu ningendo: “Aku ungu ikomonga pulumu ningu si.” niringi.
9 Jesu ana bai’ufununayah hikok oroubon anayabin so’ob isan hina hibatiy.
10 Kanu kinie yuni enondo nimbendo: “Pulu Yemo ye nomi kingimu molopa yemboma kinie melema kinie nokolemomongaulu pulu ou yuyu pilierimu kanu ulu pulume ‘Eno kinié ⸤na lombili olemele yemboma⸥ piliengi!’ nimbelie eno ‘Ungu ikomanga pulume piliengi!’ nimbelie eno nimbe sikimu. Nalo we yemboma ‘Ungume nimbu siembo.’ nimbulie ungu ikoma mindi topo silio. ⸤Pulu Yemone Aisayanga kerena nimbendo:⸥nirimu akumunge we yembomando ungu ikoma mindi tolio.” nirimu.
10 Baise Jesu iyafutih eo, “So’ob wa’iwa’irin God ana aiwob isan i God kwa it, baise sabuw afa isah i oroubonamaim ao, saise abisa bukamaim hikikirum niturobe, ‘Matah hinakubar hinanuw, baise boro men hina’itin, tainih nawayay tur hinanowar, baise boro men naniyan hinab.’”
11 Aku nimbelie yuni nimbendo: “Aku ungu ikomongapulumu isipe: “Langi umbu tanda sirimu kanu umbume Pulu Yemonga ungumu.
11 “Oroubon anayabin i iti. Ub i God ana tur gewasin.
12 Umbu mare aulkena manie purumume yembo mare aku silime molemele. Enone ungumu pilimele kinie pe ⸤kurumenga nomi⸥ depelemoomba ‘Aku ungumu kamu tondolo munduku piliengi liemo Pulu Yemone eno lipe tapondopa aulke kerine wendo limbekinie manda molo.’ nimbe ungu tanda sili konopune pupe pelemoma wendo limo.
12 Ub ef yanamaim hire’ere i sabuw God ana tur hinowar hibai, baise Demon Mowan na tur gewasin sabuw dogorohimaim bosair, anayabin Demon Mowan men ekokok sabuw tur gewasin hinanowar hinitumatum naatu yawas hinab.
13 Umbu mare tanda sirimu kou perimune manie purumume yembo mare aku silime molemele. Enone ungumu pilkulie konopu siku pilku limele. Nalo eno pulkinio naa mundukulie ungumu laye kolte mindi pilku molemele. Pe eno konopune umbune temba kinie molo ⸤Setene omba⸥ manda manjipe kondi ka temba kinie, eno pilimele ungumu siye kolemele.
13 Ub afa to yan hire’ere, i sabuw God ana tur tenonowar ana maramaim i tibiyasisir, baise aurin an wairoron en, anayabin tur tenonowar ana veya boro hinitumitum naatu routobon nan nabubuwih ana veya boro mar ta’imon hinara’iy.
14 Umbu mare tanda sirimu kombulu-siri ka mele molorumune manie purumume yembo mare aku silime molemele. Enone ungumu pilkulie pe aulkena punge punge kinie konopune umbune telemo umbunema kinie, mele awisili nosilimele melema kinie ya ma koleana ulume teko konopu singe ulume kinie, kanu sili ulu mare wendo omba ungu kanumu topa nolemo kinie ungumuni uluri naa tepa langi mongo kamu naa tolemo.
14 Ub afa kokor ro’on wanawanah hire’ere, i sabuw God ana tur tenonowar, baise iti tafaram ana yasisir, tafaram ana yababan, naatu tafaram ana sawar isah tenotanot kwanekwan; imih ro’oh etei tekokokor naatu men ta ebiyamur.
15 Umbu mare tanda sirimu ma peangana manie purumume yembo mare aku silime molemele. Enone enonga konopu peanga pepili molko ungumu pilkulie kanu ungumu kamu liku tondolo munduku pilkulie, tondolo pupili molemele kinie kanu umbume langi mongo ⸤awisili⸥ tolemo.” ⸤nirimu.⸥
15 Baise ub me gewasin yan hire’ere, i sabuw iyab God ana Tur Gewasin hinowar dogoroh tutufin etei hibai, naatu nati tur isan hiten nowanowar tebowabow boro niw.
16 ⸤Yesusini enondo ungu iko te pea topa nimbendo:⸥ “Yembomane tepe-llame kandokolie mingine suku naa panjiku polo maniekondo naa nosikulie nilimelemone, ‘Yembo ongema kolea kanangi ulkena suku patepili.’ ningu polo tenga ola nosilimele.
16 “Orot men yait ta ramef ito’ab noukwat wanawanan tarafut in, o gem babanamaim yai in to’abamih. Baise ana efanamaim sikof, saise sabuw boro ana marakawin hina’itin naatu kawin hinan bar hinarun.”
17 Aku sipe mele, kinié lopi telemo melema pe walse mona lemba yemboma kanonge; kinié aki topa lemo melema pe walse patemba kinie yembomane kanu melema kanonge.
17 “Anayabin abisa baibunuwenamaim inu’in, God boro nabotait nirerereb, naatu abisa hisakirafut inu’in, sum boro natakweb nan bebeyan marakawamaim natit.”
18 “Aku temba kene enone ungu pilimele akumu mimi siku piliengi! Pulu Yemonga ungumu pilku molemele yemboma paa olandopa nimbe simbe pilinge. Pe paa awisili pilinge. Nalo naa pilku molemele yemboma eno laye-kolte pilimele ungumu kepe wendo limbe.”nirimu.
18 Imih tur iti kwanonowar i kwananowar gewas, anayabin orot yait isnubanub tur enonowar gewagewas, God boro dogoron nabotawiy tur moumurih na’in naniyah boro naso’ob. Baise orot yait tur isan men isnubanub enonowar, dogoron boro nahirafut naatu abisa kikimin ana notamaim ma enotanot auman God boro nabosair.”
19 Walse Yesusi ulke tenga suku molorumu kinie yunge anumu kinie angenupili kinie yu kanongendo oringi. Akune yembo awisili ekelepa teko moloringi kulu yu molorumune nondoko manda naa ongolie
19 Jesu hinah naatu taitin itinamih hina, baise men karam boro hita run biyan hitatit, anayabin sabuw rou’ay gagamin na’in ef hifut.
20 ⸤ungu te ningu mundoringi kinie⸥ yembomane yundu ningendo: “Aminie kinie angenali kinie nu kanongendo ongo pena angilimele.” niringi.
20 Orot ta na Jesu biyan tit eo, “O hinat naatu taitit hina ufun tebatabat tekokok o hina’iti.”
21 Yesusini enondo topondopa nimbendo: “Pulu Yemonga ungumu pilku liku telemele yemboma nanga anumu kinie nanga angenupili kinie molemele.” nirimu.
21 Jesu sabuw etei nati hibatabat iuwih eo, “Sabuw iyab God ana tur hinowar tebobosiyasiyar, nati sabuw i ayu hinai naatu taitu.”
22 Walse, Yesusi kinie yu lombili andolime kinie eno nona andoli sipi tenga sukundu puringi kinie pukulie, yuni enondo nimbendo: “Nomu nekendo pamolo.” nirimu kinie akune punge puringi.
22 Ana veya ta Jesu ana bai’ufununayah bairi wa afe’en hiyen naatu iuwih, “Kwana boy tana rabon tanan harew kukuf rewan raunane tanayen.” Basit wa hinatait hitit,
23 Sipine punge puringi kinie Yesusi yu uru perimu. Yu uru pepili poporome awili te nomune torumu. Aku terimu-ne ⸤nomumu apisipe ola ombalie⸥ no sipine sukundu sukundu omba peke lepalie sipimu memba nona manie pumbe terimu kinie eno no wangonge teringi.
23 rar hikutatar hirabon hin. Nati ana veya’amaim Jesu matan fot wa wanawanan inure inu’in naniyan meyemeye wowog batabat tafair tit kukuf yan re rabih, wa harew iwan hisiwisiw men karam.
24 Kanu kinie yu uru perimune puku toko makinjindikulie ningendo: “Ye Nomimu,Ye Nomimu, olio no wangokomolo.” niringi kinie yu makilipelie poporomemo kinie no apisipe ola orumu nomumu kinie iri torumu. Kanu kinie poporomemo topa kelepa, nomumu lope naa tepa we lierimu.
24 Basit bai’ufununayah hina Jesu hibunibun hio, “Regah, Regah! Wa iu’unun tana morob!” Jesu misir wowog, yabat hairi kwararih iuwih, mar ta’imonamo nuwarob e’afuw.
25 Kanu kinie yuni lombili andolimendo nimbendo: “‘⸤Pulu Yemone olio nokomba.’ ningu⸥ tondolo munduku naa pilkimiliye?” nirimu. ⸤Yuni terimu mele kanokolie⸥ yemane pipili kolko mini-wale mundukulie anjo yando enono walsikulie ningendo: “Apa! Iyemo nawenje? Poporomemone kepe nomumuni kepe yuni elondo “Teale.” nilimo ungumu pilku liku kelkembele.” niringi.
25 Imaibo ana bai’ufununayah ibatiyih, “Kwa a baitumatum i menamaim kwayai?”
26 Kanu kinie nomune nekendo puku kolea Gerasa puringi. Nomu yakondo kolea Gallilli, nomu nekendo kolea Gerasa kanumu.
26 Jesu ana bai’ufununayah bairi hiboy hirabon hin tafaram Gerasa imaim hitit, Galilee harew kukuf rewan raunane.
27 Akune oringi kinie Yesusi sipine wendo omba kélona angilierimu kinie kanu kolea ye te yu molorumune orumu. Kanu yemo kuru awisili yunge konopune molorumumunge mulumbale telu kepe naa panjipe, we-we andopa, ulke tenga naa pepa, yembo ono koleana pelipe andopa molorumu.
27 Jesu wa afe’enane dones yan bisure auman, orot ta nati bar merarane demon koun hiyen hiforatoun kwamur manin maiyow ana bar itumar, segar rah yahimaim, watu’umaim in ma reremor tit nan hairi hitar.
28 Kurumuni kanu yemo taki teki lsimu kulu yembomane ka-senene yu kimbu kime ka toko yu nokoko moloringi nalo ka-senema sungu sirimu kinie pe kurumuni kolea ku lieline yu memba purumu. Kanu yemone Yesusi kanopalie kalle nimbe yu angilierimune manie molopa tamalu pepa tondolo mundupelie nimbendo: “Yesusi, Pulu Ye Paa Olandopa Awilimunge Malo, na-kinie ulu nambolka uluri tenindu onuye? ‘ “Na mindili paa naa lipu simbo.” ni.’ nimbu mawa tekero.” nirimu. ⸤Yu kokele ombá orumu kinie⸥ Yesusini ou nimbendo: “Kurumu, iyemonga konopune ongo wendo pu.” nirimu mele pilipelie yemone aku sipe “Naa tei.” nimbe mawa terimu.
28 Naatu nuw Jesu i’itin ana veya nanamaim ra’iy rerey fanan aumetawat na’in iwow eo, “Jesu God auyomtoro’ot Natun, ayu isau boro abisa inasinafumih kunan? Abifefeyani men baimakiy initu!”
29 — ausente —
29 Iti na’atube eo, anayabin demon mowan orot baihamiyin titamih Jesu kwarartatab iu. Mar maumurih maiyow demon kakafih iti orot ana yawas etei hibi’a’afiy, an uman seinimaim ti’utan dibur baremaim tekaif tema’am, baise itukwar chain tituru’uru’um, tebonawiy ten arar yan imaim ema ereremor.
30 Aku nirimu kinie Yesusini yemondo walsipelie nimbendo: “Nunge imbi naweye?” nirimu kinie yemo yunge konopune kuru awisili molorumu kulu pilipelie yuni “Nanga imbi Paa Awisili.” nirimu.
30 Jesu ibatiy eo, “O wab i mi’itube?” Orot iya’afut eo, “Ayu wabu i ‘Burut.’” Anayabin demon maumurih na’in iti orot wanawanan hirun hiforatoun hima’am.
31 Kanu kuru awisilimene wale awisili Yesusi mawa tekolie ningendo: “Olio ‘ongo wendo pangi.’ ningu toko makorokolie “⸤Ima koleamo munduku siye kolko⸥ Pulu Yemone kowa muru paa lepa mindi pupe pora naa nilimo murumunge ⸤olionga ye nomi Setene walse lipe mundumbe⸥ kanu murumungepaa.” ni naa ni.” ningu mawa teringi.
31 Demon Jesu hifefeyan men hikok boro tiyafarih hitan Sou Awan Wanu’umin hitama.
32 Akune ma pangi tenga umbu kongi awisili ímu nongo moloringi kanokolie Yesusi mawa tekolie ningendo: “Olio ⸤toko makorokolie⸥ ‘Ne kongimenga konopune molo-pangi.’ ni.” niringi kinie yuni “Kapola, akune pangi.” nirimu.
32 Naatu nati oyaw sisibinamaim i for burut hima hi’u’ufar, imih demon na for wanawanah run isan Jesu hifefeyan, naatu Jesu ana baibasit itih, iuwih hibihir hitit.
33 Aku sipe nirimu kinie kurume kanu yemonga konopune wendo ongolie kongi akune moloringimenga konopune puku moloringi kinie kanu kongime kekelepa toko lkisiku puku kopona pukue toko nomune suku puku no wangoringi.
33 Demon orot biyanane hitit i hinunuw hin for wanawanah hirun, naatu for burut hibatabat fan naiwan hinunuw hire hin harew kukuf yan hire etei hi’atomatom himorob.
34 Ulu akume wendo orumu-ne kanokolie kongi tapu teko moloringi yema talopa leko pukulie niringimuni, kolea awiline moloringi yemboma kinie, kolea kangamanga moloringi yemboma kinie, ulu akume wendo orumu mele temanemo toko siliku puringi.
34 Naatu orot nati for hima’uten hima’am, abisa matar hi’itin, himisir hinunuw hin bar merar hitit, sabuw etei hai tur hi’owen. Naatu tur tasasar in sabuw afa bar merar gidigidihimaim hima’am auman hinowar.
35 Kanu temanemo pilieringi yemboma ‘Ulume wendo orumu mele kanamili.’ ningu wendo puku Yesusi molorumune ongolie ou kuru awisili konopune molko ongo wendo puringi yemo mulumbale pakopa, umbu konopu pepili Yesusi molorumune nondopa manie molorumu kanokolie eno pipili koloringi.
35 Sabuw abisa mamatar itinamih hitit hina Jesu biyan hititit, orot demon hiforatoun hima’am Jesu biyawas, i Jesu sisibinamaim mare, ukwarin ruboun ar bai us ma’am hi’itin hai bir ra’at.
36 Yesusini terimu mele mongone kanoringi yembomane pe oringi yemboma ningu siringi. Kuru awisili konopune moloringi yemonga konopune kurume ongo wendo puringi kinie yemo yu umbu konopu pepili molorumu mele ningu siringi.
36 Naatu sabuw afa orot demon hiforatoun hima’am Jesu mi’itube iyawas hi’i’itin sabuw afa hai tur hi’owen.
37 Kanu kinie kolea Gerasa yemboma pali paa mini-wale mundukulie Yesusi mawa tekolie ningendo: “Olionga koleana naa mololi kelko pu.” niringi kinie yu kelepa pumbendo nona andoli sipine suku purumu.
37 Naatu sabuw nati tafaram Gerasa wanawanan hima’ama, Jesu hiu tafaram itumar, anayabin hai bir ra’at, naatu Jesu re wa bai matabir maiye rabon.
38 ⸤Yu pumbe terimu kanopalie⸥ kuru awisili konopune ou molko wendo oringi yemone yundu nimbendo: “Pea pambili.” nimbe mawa terimu. Nalo Yesusini “Molo.” nimbe yundu nimbendo:
38 Naatu Orot nati demon biyanamaim hititit Jesu ifefeyan hairi namih, baise Jesu eo, “O i abiyafari
39 “Nulkondo puku Pulu Yemone nu lakopa tepa kondomu mele nunge yemboma ningu si-pou.” nirimu. Yesusini aku nirimu-ne pilipelie ye kanumu pupe kolea awiline suku moloringi yemboma pali Yesusini yu-kinie lakopa tepa kondorumu mele nimbe sirimu.
39 ina’intabir maiye a bar, abisa God isa sisinaf, i sabuw hai tur ina’owen.” Basit orot in bar merar run remor Jesu isan mi’itube sisinaf sabuw etei hai tur eowen.
40 Kanu kinie Yesusi yu nomu yakondo orumu kinie yu ‘Ombá.’ ningu maku toko nokoko moloringi yembomane “Nu papu okono.” ningu konopu siringi.
40 Jesu matabir rabon na harew kukuf rewan raunane yey ana maramaim, sabuw rou’ay gagamin na’in hitit ana merar hiyi, anayabin isan hima hikakaif natit.
41 Juda yemboma maku toko Pulu Yemonga ungumu pilieringi ulke te nokorumu ye te, yunge imbi Jairasi, Yesusi molorumune orumu. Kanu kinie yu Yesusinge kimbune nondopa omba manie molopa tamalu pepa yundu mawa tepalie nimbendo: “Nanga ulkendo pea pambili ou.” nirimu. Yemo yunge ambolamo, yunge lemenu telu mindi, yu ponie engaki rurepo mele omba purumu kanu ambolamo, kuru paa awili tepa torumumunge yu nondopa kolomba tepa lierimumunge ⸤yemone Yesusi aku sipe mawa terimu.⸥ Pe Yesusi kanu ulkena pumbe purumu kinie yembo awisili liku maku toko yu kakapu teko ekelepa teko pea puringi.
41 Naatu Jew hai Kou’ay Bar kaifenayan orot wabin Jairus na Jesu nanamaim sun yowen ifefeyan, ana kok i mi’itube Jesu hairi hitan ana bar.
42 — ausente —
42 Anayabin i natun babitai ta’imonamo ana kwamur 12 na’atube i ana sawow ra’at momorob.
43 Kanu yembo pea puringimenga ambo te yunge pena perimu walema pora naa nirimu. Yu pena mindi pepili ponie engaki rurepo omba purumu. Yu doketamanga yunge kurumu ‘Pora nipili.’ nimbe andopa, yunge kou mone pali eno sirimu nalo kuru kanumu pora naa nirimu.
43 Nati sabuw wanawanahimaim i babin ta ana faifuwamaim rara kakafin bota’ar ma’am kwamur etei 12 na’atube sawar, yawas isan kabay gagamin maiyow doket tubunih baiyawasin isan sinaf, baise men yait ta iyawasimih.
44 Kanu ambomo Yesusi pumbe purumu kinie bulkundu omba, yunge wale pakolimunge pundumu ambolorumu kinie walsikele yunge kuru torumu kanumu pora nirimu.
44 Nati ana veya’amaim sabuw rau’ay hinan wanawanan babin na Jesu ufunane tit eof ana faifuw tainin butubun, naatu mar ta’imonamo rara kakafin nununuw nutanub.
45 Aku terimu kinie Yesusini nimbendo: “Na nawene ambolomuye?” nirimu. Enone pali “Na molo.” niringi kinie ⸤yu lombili andoli ye⸥ Pitane yundu nimbendo: “Ye Nomimu,yembo awisili nu angilinona nondoko nondoko ongo kakapu teko ekelepa teko angilkimili kanumu.” nirimu.
45 Jesu naniyan tatam eo, “Yait ayu butubunu?”
46 Nalo Yesusini altopa nimbendo: “Na yembo lipu tapondolio tondolo mare nanga kangine omba ulsu pumu kulu pilipulie yembo tene na ambolomumundu nikiru.” nirimu.
46 Baise Jesu eo, “Sabuw afa ayu hibutubunu. Anayabin hibubutubunu ana veya’amaim au fair titit naniyan atatam.”
47 Aku sipe nirimu pilipelie ambomo yu lopi manda naa tepa, yu terimu mele Yesusi pilipe molorumu kanopalie yu kimbu ki puru-puru nipili Yesusi molorumune omba manie molopa tamalu pepalie, yemboma pilku angiliengi yuni ‘Kuru pora nipili.’ nimbe omba yu ambolorumu kinie walsikele konde purumu mele nimbe para sirimu kinie
47 Babin naniyan baib i yawas naatu men karam boro tibun, imih Jesu nanamaim an uman hi’oror auman tit sun yowen, sabuw etei matahimaim ana tur eowen aisim butubun, naatu bubutubun ana veya’amaim marta’imon yayawas auman ana tur eowen.
48 Yesusini yundu nimbendo: “Ambomo, ‘Nu manda tepa konde limbe.’ ningu tondolo munduku pilienu kanu ulumuni nu konde pukunu. Konopu pe nipili mololiku pani.” nirimu.
48 Imaibo, Jesu babin isan eo, “Natu a baitumatumamaim iyawas. Tufuwamaim ina remor inan.”
49 Yesusini ambomondo aku sipe nimbe molorumu kinie, ye te, yemboma maku toko Pulu Yemonga ungu pilieringi ulke nokoli ye ⸤Jairasi⸥ nge ulkena molopalie omba ⸤Jairasindu⸥ nimbendo: “Nunge ambolamo kolopa pora simu. Ungu Mane Silimu ‘Mindili nopili.’ ningu we naa mengo wani.” nirimu.
49 Jesu iti na’at bat eo auman, Kou’ay Bar ana bonawiyen orot ana barene kob hina hitit hio, “Jairus o natu babitai i morob, imih men bai’obaiyenayan nawiyin airi na isan inanotamih.”
50 Yuni nirimu mele Yesusini pilipelie ⸤ulke nokoli yemondo⸥ nimbendo: “Mini wale naa mundoyo. Nunge ambolamo nane ‘Manda lipe tapondomba.’ ningu tondolo munduku pilku moloni kinieyu konde pumbe.” nirimu.
50 Iti na’at hibat hio Jesu nowar, naatu Jairus isan eo, “Men inabir, baise initumatum natu babitai boro nayawas.”
51 Kanu kinie Yesusi yemonga ulkena ombalie ulkena sukundu yembo awisili ambola kolorumumu kondo kolko kola teko moloringi kanopalie enondo nimbendo: “Ambolamo kolou naa kolomu. We uru mindi pelemokene kola naa teaa.” nirimu. Nalo yu sike kolopa pora sirimu pilkulie yuni “We uru pelemo.” nirimumunge enone yu ungu taka tondoko tawe tenderingi. Pe yu ⸤ambolamonga suluminiana⸥ pumbe purumu kinie ‘We yemboma pali naa ongo anjo paa.’ nimbelie Pita keme, Jono keme, Jemisi keme, kanu ambolamonga anumu lapaselo kinie “Eno mindi pea pamili.” nimbe ⸤ambola onomo lierimu⸥ suluminiana eno memba purumu.
51 Naatu hina bar hititit ana veya’amaim, sabuw etei eotanih ufun hibat, i Peter, John, James, naatu kek hinah tamah akisihimo iuwih bairi bar wanawanan hirun.
52 — ausente —
52 Sabuw etei kek momorob isan hiyababan hima hirererey, Jesu iuwih eo, “Men kwanarerey, kek i matan fot inu’in, men morobomih.”
53 — ausente —
53 Sabuw etei Jesu eo i bai’iyab na’atube imih himarib. Anayabin i matah yan kek morob hi’itin hiso’ob.
54 Pupelie ambolamonga kimu ambolopa yundu walsipelie nimbendo: “Ambolamo, nu ola molou.” nirimu kinie
54 Baise Jesu na kek uman bai, eaf eo, “Babitai, kumisir!”
55 yunge mini purumu kanu minimu altopa sukundu orumu kinie ambolamo walsikele ola molorumu. Kanu kinie Yesusini ⸤anumundu⸥ nimbendo: “Ambolamo langi mare liku si.” nirimu.
55 Babitai ayubin matabir na wanawanan run, mar ta’imon yawas misir mare ma. Imaibo Jesu kek bay baitin aa isan hinah tamah iuwih.
56 Yuni terimu mele kanokololie ambolamonga anumu lapaselo elo paa mini-wale mundoringili nalo yuni elondo tondolo mundupe nimbendo: “Ulu itekeromo yembo telurindu kepe anjo puku paa naa ningu siele.” nirimu.
56 Kek hinah tamah hifofofor men kafaita, baise Jesu eofafarih eo, “Abis matar kwa’i’itin men orot babin ta ana tur kwana’owenamih.”

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Lucas 8, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.