Lucas 5

Umbu-Ungu Kala NT (UBU_KAL) vs AAI

Sair da comparação
AAI TUR GEWASIN O BAIBASIT BOUBUN
1 Walse, Yesusi nomu Geneserete, ⸤akumundu ‘Nomu Gallilli’ niringila kanumu,⸥ aku nomu kélona angilipe yemboma Pulu Yemonga ungumu nimbe sirimu kinie pilingendo eno yu angilierimune puku maku toko nondoko nondoko puku ekelepa teko molko pilieringi.
1 Veya ta Jesu Genesaret harew kukuf rewarewan batabat sabuw rou’ay gagamin na’in God ana tur nowaramih hinahinah hina biyan hitit.
2 Kanu kinie yuni nona andoli sipi talo nomu kélona lierimuselo kanopalie, oma lili yema koronga nomu kélona wendo puku enonga oma lili walema kulumiye toko moloringi kanorumu.
2 Naatu nati dones yanamaim siy bowayah hai wa rou’ab hitain hiyen hi’inu’in Jesu itah, baise siy bowayah hin hai buwat hisasouwen.
3 Sipi te Saimono Pitanga, akune sukundu pupelie yuni yundu mawa tepalie nimbendo: “Sipimu laye kolte paka toko nona sukundu mundou.” nirimu. Paka topa nona sukundu mundorumu kinie aku sipimunge suku yu manie molopalie nirimumuni, no kélona liku maku toko moloringi yemboma ungu mane sirimu.
3 Jesu wa nati awar hibatabat wanawanahimaim Simon ana wa bai afe’en yen mare iu inatait tetenane rouw. Naatu Jesu mare sabuw rau’ay gagamin ma i’obaibiyih. Jesus wa efe’en ma sabuw ebi’obaiyih|alt="Jesus teaching from boat" src="CN01705B.TIF" size="col" loc="Luk 5.3" copy="©1978 David C. Cook Publishing Co." ref="5.3"
4 Eno ungu mane sipe pora sipelie yuni Saimonondo nimbendo: “Sipimu nomu awi-suku-singine kunduku mengo pukulie oma lili walema nona manie mundou.” nirimu.
4 Bi’obaibiyih ufunamaim, Simon iu, “A’wa kukutait itit taiyomaim a sabuw bairi buwat kwaya kwaway.”
5 Saimonone topondopa nimbendo: “Ye Nomimu,sumbulu telu oma lili kongono tondolo mundupu tepo molopo tangondopolieoma te paa naa limulu. Nalo aku nikinu kene walemo nona manie mundembo.” nirimu.
5 Simon eo, “Regah, fai manin buwat aya ama’am mar to men kafai siy ta eon, baise o kuo’o imih boro anasinaf.”
6 Kanu kinie walema nona manie mundoringi kinie oma awisili walemanga sukundu puringi kulu walema nomu sipine sukundu linge teringi kinie sungu nimbé terimu.
6 Basit, buwat hitaiy re, siy batabat wanawanan run buwat kafa’imo tatakweb.
7 Walema sungu nimbé terimu kanokolie enone enonga oma lili kongono pea tapu toko teringi yema, sipi tenga moloringime walsikulie “Ongo liku tapondangi waa.” niringi. Oringi kinie sipi talo pea peko siringi umbune tepa nona manie pumbe terimu.
7 Turahinah wa ta afe’en hima’am na baibaisih isan himan, naatu turahinah hina bairi siy hibow wa rou’ab hiwan yen awah karatan, wa hairi kafa’imo hita’unun.
8 Aku ulumu kanopalie Saimono Pita Yesusinge kumbikerena omba manie molopa tamalu pepalie nimbendo: “Ye Awilimu,na ulu pulu keri ambololi yemo ⸤nu kake teli yemo⸥. ⸤Telune molkombolo kapola naa tekemo⸥ kene anjo puku nu lupe molou.” nirimu.
8 Abisa matar Simon Peter i’itin ana maramaim Jesu nanamaim sun yowen re eo, “Regah, kwihamiyu sa’ab kwen, ayu i bowabow kakafin wairafu.”
9 Yu kinie, yu kinie pea moloringime kinie, enone oma awisili walsikele tangoli lsingi kanokolie eno suru ningu mini-wale mundoringi kulu ⸤Saimonone aku sipe nirimu⸥.
9 Naatu Simon ana ofonah bairi siy moumurih na’in hibowabow isan hifofofor men kafaita.
10 Seperinge malo Jemisi kinie Jonoselo elo Saimono Pita kinie kongono telune tapu toko teringili yeselo, elo pea mini-wale mundoringilila. Kanu kinie Saimonone nirimumu pilipelie Yesusini yundu nimbendo: “Nu pipili naa koloyo. Kinié oma linindu oma lili wale liku nona manie mundulino kinie omama walena omba pelemo mele, pe nanga kongono tendenindu nanga ungumu pilku ningu siliku andoni kinie yemboma nanga talapena sukundu ongo molonge.” nirimu.
10 Zebedee natunatun James naatu John hairi auman hifofofor men kafaita (Simon ana ofonah).
11 Kanu kinie enonga sipiselo nomu kélona mengo ulsu ongolie, sipiselo melema pali liepili munduku siye kolko Yesusi lombili puringi.
11 Naatu wa hibow hirun dones yan hitain hiyen, sawar etei’imak hihamiyen himisir Jesu hi’ufunun bairi hin.
12 ⸤Kolea Gallilli disiriki sukundu lierimu⸥ koleamanga tenga Yesusi molorumu kinie ye te kuru kendi awili tepa nomba perimumu omba Yesusi kanopalie manie molopa tamalu pepa yu mawa tepalie nimbendo: “Awilimu, nunge konopumuni na ‘Konde pambo.’ konopu lienu liemo nuni na manda teko konde lini.” nirimu kinie
12 Ana veya ta Jesu tafaram ta in orot biyan kokom ani’anin ma bi’akiramaim tit. Orot Jesu i’itin ana maramaim tit nanamaim sun yowen ifefeyan eo “Regah inakokok na’at basit iniyawasu!”
13 Yesusini yemo kini ambolopalie yundu nimbendo: “‘Nu konde pani.’ konopu lekero kene konde pu.” nirimu kinie tamburumbu kuru kendimu nomba kelierimu.
13 Jesu uman bora’ah orot butubun eo, “Ayu akokok o inayawas!” Iti na’at eo mar ta’imon orot biyanamaim kokom etei na’am in sawar.
14 Kanu kinie Yesusini yu ungu te tondolo mundupe nimbendo: “Nuni ya ulu tekeromo yembo telurindu kepe paa naa ni! Sumbi siku puku Pulu Yemo popo tondoli yemo nunge kangimu liku ora siku, ‘Na altopo kangi peanga liepili molkoro kene.’ ningu Mosisini “Tei.” nimbe ungu mane sirimumulku liku tenindu “Pulu Yemo popo toko kalko sie.” nirimu melemo liku Pulu Yemo popo tondoli yemondo “Kalondou.” ningu yu sieni. Pe yembomane nu kanokolie ‘Yu sike kangi peanga liepili molemo.’ ningu piliengi kene nikiru mele isili-ou te-pou.” nirimu.
14 Jesu orot eofafar eo “Men sabuw hai tur ina’owen, baise, inan a firis biyan inatit biya nanutitiy na’itin. Imaibo Moses iu’uwi na’atube Regah isan sibor inayai, saise sabuw hina’itin hinitumatum o biya i turobe igewasin.”
15 Nalo yuni terimu mele anjo anjo yembo awisilini pilkulie niringimuni, yu molorumune sukundu-sukundu ongo yu temane peanga topa nirimumu pilingendo ongo, yuni ‘Eno tepa konde lipili.’ ningu oringi kanopalie
15 Baise Jesu ana tur ra’at tasasar tit etei’imak hinowar, sabuw rau’ay gagamin na’in hina ana tur hinowar naatu baiyawasih isan hifefeyan iyawasih.
16 yu eno oringine mundupe siye kolopa kolea ku lieli tenga pupe Pulu Yemo kinie ungu nirimu.
16 Baise mar etei Jesu efan nautanubinamaim akisinamo ma yoyoban isan en ema eyoyoyoban.
17 Walse Yesusi yuni yemboma ungu mane sipe molorumu. Kuru toli yemboma tepa konde lili tondolomo yu-kinie pepili molorumu. Pulu Yemone kanu tondolomo yu sirimu. Parisi yema kinie, Pulu Yemonga ungu manemanga pulume pilku mane siringi yema kinie,yu ungu mane sirimume pilku moloringila. Kanu yema, kolea Gallilli disiriki sukundu lierimu koleamanga moloringime kinie, kolea Judia disiriki sukundu lierimu koleamanga moloringime kinie, kolea awili Jerusalleme moloringime kinie, Yesusi molorumune ongo maku toko yu ungu mane sirimume pilku moloringi.
17 Veya ta Jesu binan sabuw hima hinonowar wanawanahimaim i Pharisee naatu Ofafar Bai’obaiyenayah hina hima tur hinowar. Iti sabuw i tafaram Galilee naatu Judea wanawanan bar merar tata’ane hina, naatu Jerusalemane auman hina. Nati ana maramaim yawas ana fair Regah biyanane i na Jesu biyan tit sabuw sawusawuwih baiyawasih isan.
18 Yu molorumune ye marene kimbu-ki kolopa pora sirimu ye te taropola teko mengo onge oringi nalo yembo awisili ulke kerepulune ekelepa teko angilieringi kulu ulkena suku Yesusi molorumune nondoko mengo punge aulke te naa kanokolie niringimuni, ulke imune mengo ola pukulieYesusi molorumune ⸤kana-kana ulkemo tekisikulie⸥ yemo taropola pali moko toko manie mundoringi.
18 Sabuw afa orot an uman Kafikafirin hibai emo’em hiwan hi’abar hina, hikok kwanekwan bar wanawanan hitarun Jesu nanamaim hitayare.
19 — ausente —
19 Baise sabuw i ra’at kwanekwan men ana mahar ta ma boro orot hitab hitarun. Imih hibai hiyen bar faifiy afe’en hiyare, kabay hibosaisiren sou hikuyouw imaim orot emo’em auman hiruru sabuw hima’am hai founafoun ra’iy, Jesu ma’am nanamaim tit. Orot kwafe’en faifiy wan hitarakwib orot an uman kafilafirin hruru ere’er|alt="men making hole in roof for paralytic" src="CN01686B.TIF" size="col" loc="Luk 5.19" copy="©1978 David C. Cook Publishing Co." ref="5.19"
20 ‘Yesusini iyemo manda tepa konde limbe.’ ningu tondolo munduku pilkulie yu mengo oringi kanopa pilipelie Yesusini kanu yemondo nimbendo: “Kangomo, nunge konopune ulu pulu keri terinu pelemoma manie pupili, we siye kolkoro.” nirimu.
20 Jesu iti sabuw hai baitumatum itin basit orot isan eo, “Au begon o a bowabow kakafih i anotanotawiyen.”
21 Parisi yema kinie, Pulu Yemonga ungu manemanga pulume pilku mane siringi yema kinie, Yesusini aku nirimu pilkulie ⸤pilku keri pilku⸥ konopu kimbú sikulie, “I ye Pulu Yemo marake tekemo yemo naweye? Yembomane ulu pulu keri telemelema nawene ‘Manie pupili, we siye kolkoro.’ manda nimbeye? Pulu Yemone mindi manda telemo.” ningu enono ningu pilku molko konopu kimbu siringi.
21 Pharisee naatu Ofafar bai’obaiyenayah hima’ama taiyuwih hio, “Iti orot i menatan God ebi’ib? God akisinamo boro bowabow kakafih nanotawiyen.”
22 Kanu kinie Yesusini eno aku siku konopu kimbú siku moloringi mele pilipelie enondo nimbendo: “Enone ⸤nane nikirumunge⸥ aku siku nambemune konopu kimbú sikimiliye?
22 Abisa hinotanot Jesu so’ob basit iuwih, “Kwa dogor wanawanah not kakafih nati na’atube aisim kwanotanot?
23 Iyemondo “Nunge ulu pulu kerime manie pupili, we siye kolkoro.” nimbo kinie eno ulu te naa kanokolie ‘We-we tepa nikimu.’ konopu lengeye? Molo “Ola angilku nunge kunungumu liku mengo kimbu kongono teko andou.” nimbo kinie yu ola angilimbene naa angilimbenje mona lemba manda kanokolie ‘Aku sipe mindili sipe nikimunje?’ konopu lengeye?
23 Ef menatan i hamehamen, ana bowabow kakafih notawiyen isan anao, i hamehamen o misir bat remor, isan anao i hamehamen?
24 Nalo “Manie Omba Mana Ye A Lierimu Yemo tondolo pelemomone ya ma koleana yembomanga ulu pulu kerime “Manie pupili, siye kolkoro.” manda nimbé.’ ningu piliengi!’ nimbu ⸤aku sipu nindu⸥.” nirimu. Aku nimbelie kimbu ki kolopa pora sili yemondo nimbendo: “Nane ‘Nu ola angilku nunge kunungumu liku mengo ulkendo pu.’ nikiru.” nirimu.
24 Baise ayu anasinaf kwana’itin saise kwanitumatum. Orot Natun i God eonowah tafaramamaim sabuw hai bowabow kakafih notawiyen isan.” Basit Jesu orot an auman kafikafirin isan eo, “Kumisir a emo’em kubai a ubar kwen!”
25 Aku nirimu kinie eno kanoko molangi yemo sumbi sipe ola angilipe yunge kunungumu lipe memba omba pena pupelie Pulu Yemo kapi nilipe ulkendo purumu.
25 Orot mar ta’imonamo nahifunik inu’in misir ana emo’em bai e’abar tit God ana merar yi bora’ara’ah auman ana ubar in.
26 ⸤Yu aku terimu kanokolie⸥ eno suru ningu mini-wale munduku Pulu Yemo paa pipili kolko yunge imbi liku ola mundunduku yu kapi ningulie ningendo: “Olio iulu wendo okomo kanokomolomo ulu paa te lupe lepamo.” niringi.
26 Sabuw etei’imak hima’am hifofofor men kafaita, yah birubir fafar auman, naatu God ana merar hiyi hibora’ara’ah hio, “Ina’inan iti men na’atube ta’i’itin efa’efanin bounabo matar taitin.”
27 Kanu kinie Yesusi ⸤ulkemo mundupe siye kolopa⸥ pena pupelie nirimumuni, kou takisi lsimu ye te, yunge imbi LLipai, kou takisi lipe molorumu kanopalie yundu “Na-kinie pea pambili lombili ou.” nirimu.
27 Iti ufunamaim Jesu tit in orot kabay o’onayan wabin Levi ana bowabow baremaim ma’am itin basit isan eo, “Kumisir ayu kwi’ufnunu.”
28 Kanu kinie LLipai yu ola angilipe kou takisi melema we liepili mundupe siye kolopa yu lombili purumu.
28 Levi ma’am misir sawar etei’imak ihamiyen Jesu i’ufunun.
29 Pe LLipaini yunge ulkena Yesusinge langi awisili kalondorumu. Akune kou takisi lili ye awisili kinie, we ye mare kinie, eno Yesusi LLipaiselo kinie pea manie molko kanu langime noringi.
29 Levi baitab gagamin ta ana baremaim Jesu isan itab, Levi ana ofonah bairi hai bowabow ta’imon naatu sabuw afa auman hiru’ay.
30 Aku teringi kanokolie Parisi yema kinie, Pulu Yemonga ungu manemanga pulume pilku mane siringi yema kinie,enone Yesusi yu lombili andolimendo ningendo: “Eno kou takisi lili yema kinie ulu pulu kerime teli wema kinie eno pea nambemune langi nokomeleye?” niringi.
30 Pharisee naatu Ofafar bai’obaiyenayah himisir higam Jesu ana bai’ufununayah hibatiyih, “Kwa aisim nati kabay o’onayah naatu bowabow kakafih sabuw bairi kwama kwa’aa kwatomatom?”
31 Aku siku niringi pilipelie Yesusini enondo nimbendo: “Kuru naa tolemo yemboma doketana naa pulimele. Kuru tolemo yemboma mindi doketana pulimele kanumu.
31 Jesu iyafutih eo, “Sabuw iyab gewasih adanafur orot men tekokok, baise sabuw sawow wairafih adanafur orot i tekokok.
32 Nane ‘Yembo sumbi nilime na molombona wangi.’ nimbondo ma koleana naa orundu.Ulu pulu keri teli yemboma ⸤lipu tapondopo⸥ enondo ‘Eno ulu pulu keri telemelema kanoko keri kanoko konopu alowa teko ⸤na molombona wangi⸥.’ nimbondo orundu.” nirimu.
32 Ayu i men sabuw gewasih bow dogoroh baikitabirin isan anamih, baise sabuw bowabow kakafin wairafih.”
33 ⸤Kanu kinie⸥ enone Yesusindu walsiku pilkulie ningendo: “⸤No Lindeli⸥ Jono lombili andolime kinie, Parisi yema lombili andolime kinie, enone walse-walse langi mi toko naa nongoPulu Yemo kinie mawa telemele nalo nu lombili andolimene aku siku naa telemele, langi kinie nokinie we nolemele. ⸤Pe nu lombili andolimene telemele mele papuye⸥?” niringi.
33 Sabuw afa Jesu hibatiy hio, “John ana bai’ufununayah i mar etei teyohar teyoyoyoban naatu Pharisee hai bai’ufununayah i na’atube tisisinaf, baise o abai’ufununayah i hi’aa tetomatom.”
34 Aku siku niringi pilipelie Yesusini topondopa enondo ⸤ungu iko te topa yu-kinie ulu te wendo ombá mele nimbelie⸥ nimbendo: “Ambo limbe ye te yunge pulu lemo yema kinie molemo kinie eno konopu sikulie “Langi mi topo naa namili.” manda ningeye? Manda naa ninge.
34 Jesu iyafutih eo, “Kwanotanot tabin boubun ana sabuw a baitab isan hinaruru’ay boro na’uwih aamoromorob hinamatabir maiye hinan? Men karam.
35 Pe mindi, ambo limbe yemoeno molongena ongo wendo linge kinie kanu walemanga sike ⸤konopu keri panjiku⸥ langi naa nongendo mi tonge. ⸤Isili-ou molo.⸥” nirimu.
35 Baise veya ta tabin boubun orot boro hinabosair sa’ab nan ana sabuw nihamiyih, imaibo i boro hinayohar.”
36 Yesusini aku nimbelie nirimumuni, ⸤‘Ou Juda yembomane ulu teringi ulume kinie pe ulu konde wendo okomomo kinie telune manda naa pengele mele paa piliengi!’ nimbe⸥ ungu iko talo topalie nimbendo: “Mulumbale ou te sungu nilimo kinie olione mulumbale paakonde tenga te kopisipu lipu, sungu nilimomonga naa topo tambululimolo kanumu. Yembo tene aku sipe topa tambulkenje kanu mulumbalemo nona panjilke kinie mulumbale konde kopiselimu kanga lepa lli nimbelie mulumbale oumu kelepa kamu awili tepa sungu nilke. Ulu te isipela: Mulumbale oumu kinie mulu kopiseli kondemo telu sipe molo akumunge kapola kapola molo.
36 Naatu Jesu oroubon ta iti na’atube eo, “Men yait ta faifuw boubun e’afuw faifuw atamanin fitimih, nati na’atube nasinaf faifuw boubun boro natakweb. Naatu faifuw boubun hinab atamanin hinafitifit ana itinin boro men gewasin.
37 Kongi meme kalumuni teli mingi ou tengano-waene konde naa kolemolo kanumu. Yembo tene mingi ou tenga no waene konde te kolkanje kanu no-waenemo mingine sukundu pepalie pe akolka kinie kanu mingi oumu naa akopa sungu nilke. Kanu kinie nomo kepe mingimu kepe kamu keri lelka.
37 Na’atube men yait ta wine boubun bai wine atamanin ana kibubumaim ririmih. Anayabin wine boubun ana kibub inab atamaninamaim inaririr wine boro nara’at kibub atamanin natafofor naatu wine nasuwa nare.
38 Akumunge no-waene konde kongi meme kalumuni teli mingi kondena mindi kolemolo kanumu.
38 Imih wine boubun ibo kibub boubunamaim tiririr.
39 Ye tene no-waene ou te nombalie kanu waene oumu nomba peanga pilipelie no-waene konde waka naa kolemo.”nirimu.
39 Baise men yait ta wine atamanin tomatom ufunamaim wine boubun tom isan kokomih, aiyab. Anayabin nati orot iti na’atube eo, “Wine atamanin i gewasin anababatun.”

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Lucas 5, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.